Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

26. SVIBNJA / Nadbiskup Zgrablić poziva na jubilejsku proslavu Gospe od Zečeva u Ninu

Objavljeno

-

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić uputio je okružnicu svećenicima, redovništvu i vjernicima laicima Zadarske nadbiskupije u kojoj ih poziva da sudjeluju na jubilejskoj proslavi zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva u Ninu koja se održava u ponedjeljak, 26. svibnja.

Nin je središnje marijansko svetište Zadarske nadbiskupije i jedno od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, gdje se Majka Božja kao Gospa od Zečeva časti 509 godina.

Ninski biskup Juraj Divnić proglasio je autentičnim ukazanje Majke Božje na otočiću Zečevo 5. svibnja 1516. godine, gdje je postojao i samostan redovnika pustinjaka. Bilo je to vrijeme osmanlijskog osvajanja hrvatskog područja, a Gospa je po ukazanju pastirici Jeleni Grubišić u polju kod Zečeva pozvala na post i molitvu, kako to uvijek čini u osobito bremenitim povijesnim trenucima u svojim ukazanjima putujućoj Crkvi kroz stoljeća.

U Godini jubileja, sudjelovanje na proslavi u Ninu ima dodatno značenje, jer je nadbiskup Zgrablić odredio da je župna crkva sv. Anselma u Ninu jedna od pet jubilejskih crkava u Zadarskoj nadbiskupiji, gdje vjernici mogu dobiti potpuni oprost.

Blagdan Gospe od Zečeva tradicionalno se slavi u ponedjeljak prije svetkovine Uzašašća. U ponedjeljak, 26. svibnja, nadbiskup Zgrablić predvodi svečano koncelebrirano slavlje u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu s početkom u 18 sati, potom i procesiju s kipom Gospe od Zečeva kroz središte Nina. Kada biskup predvodi slavlje u mjesnoj Crkvi, događaj biva još značajnije svjedočanstvo zajedništva i vjere.

„Srdačno vas pozivam da se pridružite svečanom misnom slavlju i procesiji te potaknete svoje župljane da zajedno s vama sudjeluju na svetoj Misi i procesiji u kraljevskom gradu Ninu povodom blagdana Gospe od Zečeva.

Tijekom vremena, proslava Gospe od Zečeva postala je jedno od središnjih okupljanja u Zadarskoj nadbiskupiji, svjedočeći vjeru i zajedništvo naroda zadarskoga kraja. Podržimo ovu dragocjenu tradiciju svojom nazočnošću i molitvom“, poručuje nadbiskup Zgrablić u okružnici svećenicima, ističući da 2025. godine proslava Gospe od Zečeva u Ninu ima dodatno značenje.

Naime, Nin se naziva „prvim hrvatskim kraljevskim gradom“ i „hrvatskim Betlehemom“, jer je u Ninu po djelovanju biskupa Anselma, đakona Ambroza i sv. Marcele, koji su suvremenici iz Isusovog vremena, počelo pokrštenje hrvatskog naroda. Iz Nina datira i Višeslavova krstionica (9. st.), iz doba kneza Višeslava, koja je jedan od najznačajnijih hrvatskih spomenika kulture iz ranog Srednjeg vijeka i simbol kršćanstva u Hrvata. Krstionica je bila istaknuta na svim nacionalnim slavljima uz obilježavanje 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata, pa i 2. rujna 1979. na proslavi Branimirove godine u Ninu, kada se na misi s hrvatskim biskupima okupilo pola milijuna Hrvata katolika.

Na sredini prednje strane krstionice uklesan je procesijski križ u hrvatskom pleteru. Uz rub krstionice je natpis na latinskom jeziku, koji u hrvatskom prijevodu glasi: „Ovaj izvor prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast svetog Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika“.

Nin je bio i sjedište hrvatskih vladara i naziva se kolijevkom hrvatske državnosti i crkvenosti. Upravo je uz stolovanje kneza Branimira u Ninu vezano i prvo međunarodno priznanje Hrvatske, kad je papa Ivan VIII. na svetkovinu Uzašašća, 7. lipnja 879. godine, poslao tri pisma: ninskom biskupu Teodoziju, hrvatskom knezu Branimiru te svim svećenicima i cijelom hrvatskom narodu, u kojima blagoslivlja hrvatskog kneza Branimira, hrvatski narod i zemlju. Papa je uzvratio pisma nakon što je knez Branimir, po svrgnuću vladara Zdeslava, pisao Papi da hrvatski narod vraća u zajedništvo s Petrovim nasljednikom, Apostolskom stolicom i Crkvom u Rimu, jer se Branimirov prethodnik, knez Zdeslav, za vrijeme svoje kratke vladavine, bio okrenuo Bizantu i Carigradu. Ujedno se datum datacije pisma Ivana VIII., 7. lipnja, u Hrvatskoj obilježava kao Dan hrvatske diplomacije.

„U ovoj godini, blagdan Gospe od Zečeva za sve nas ima posebno značenje, jer uz obilježavanje 1100. obljetnice od početka hrvatskog kraljevstva, proživljavamo i Jubilejsku 2025. godinu pod geslom ‘Hodočasnici nade’. U tom duhu, pozvani smo biti nositelji nade i svjedoci vjere, zajedništva i bratstva u našem prezbiteriju i narodu.

U duhu zajedništva i molitve, prisjetimo se vrlo poticajnih riječi pape Lava XIV. koje je izgovorio prilikom početka svoje papinske službe, 18. svibnja 2025.: “U našem vremenu još uvijek vidimo previše nesloge i razdora, previše rana nanesenih mržnjom, nasiljem, predrasudama, strahom od onoga koji je drugačiji, ekonomskom paradigmom koja iskorištava zemljina dobra i marginalizira najsiromašnije.

Mi želimo, u tom tijestu, biti mali kvasac jedinstva, zajedništva i bratstva. Želimo ponizno i radosno reći svijetu: Gledajte Krista! Približite se njemu! Prigrlite njegovu riječ koja prosvjetljuje i tješi! Poslušajte njegovu ponudu ljubavi da bismo postali njegova jedinstvena obitelj: u jednome Kristu — jedno smo. To je put kojim trebamo zajedno ići, međusobno… s onima koji u sebi nose nemir traženja Boga, sa svim ženama i muškarcima dobre volje, kako bismo ízgradili novi svijet u kojem će vladati mir”.

Neka nam te riječi pape Lava XIV. budu nadahnuće i poticaj da i mi, okupljeni u Ninu, postanemo kvasac jedinstva i znak nade u našoj mjesnoj Crkvi“, piče nadbiskup Zgrablić u pozivu svećenicima i svim vjernicima.

„U molitvenom zajedništvu, ojačani zagovorom naše nebeske Majke, Gospe od Zečeva, neka naš susret bude svjedočanstvo vjere i Ijubavi prema Bogu, Blaženoj Djevici Mariji i narodu kojemu služimo. Radujem se susretu s vama u našem drevnom kraljevskom gradu Ninu, gdje ćemo zajednički slaviti Kristovu spasonosnu prisutnost po zagovoru Gospe od Zečeva“, poručuje mons. Zgrablić.

Nadbiskup potiče dekane da kontaktiraju svećenike u svom dekanatu i koordiniraju dolazak svećenika i vjernika u Nin. Svećenici su pozvani svoj dolazak i organizirane dolaske hodočasnika prijaviti ninskom župniku Jerku Vuleti zbog organizacije, da proslava Gospe od Zečeva „protekne u najboljem redu i duhu zajedništva“.

Na blagdan Gospe od Zečeva, 26. svibnja, misno slavlje u 11 sati predvodi o. Jeronim Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije. Mise su još u 6, 7.30 i u 9 sati.

Ines Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu