Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

MUZEJ ANTIČKOG STAKLA / Gostovanje vrijedne izložbe Arheološkog muzeja u Splitu “Memento mori”

Objavljeno

-

Muzej antičkog stakla u Zadru (20. svibnja 2025. – 20. veljače 2026.)

Otvorenje izložbe – utorak, 20. svibnja 2025. u 19:00 sati

„MEMENTO MORI”

Izložba koja donosi senzacionalni arheološki materijal pronađen prilikom arheoloških istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. – 1987.

KONCEPT IZLOŽBE

Dok svakodnevno žurimo za obvezama jesmo li svjesni kulturno-povijesne baštine koja nas okružuje, povijesti koja pulsira ispod naših kotača i ima dalekosežan utjecaj na našu današnjicu? Sjetimo li se ikada ljudi koji su nekada živjeli na ovim istim prostorima? Jesmo li svjesni i naše vlastite prolaznosti? Upravo na ovakva razmišljanja želi se potaknuti izložbom “Memento mori. Arheološka istraživanja salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici 1986. – 1987.“

Jedna od najiščekivanijih arheoloških izložbi donosi otkrića fascinantnog blaga koja su arheolozi otkrili tijekom gradnje „brze“ ceste Solin- Trogir, tzv. solinske zaobilaznice, osamdesetih godina prošlog stoljeća. Gotovo 40 godina je trebalo da se na tisuće iznimno vrijednih arheoloških nalaza analizira, znanstveno obradi, interpretira i stavi u kontekst. Fokus izložbe su ljudi – Salonitanci koji su pokopani na Zapadnoj salonitanskoj nekropoli koja se dijelom nalazi ispod spomenute ceste, ali i arheolozi koji su njihove grobove s vrijednim predmetima spasili pred naletom modernih potreba u razdoblju od listopada 1986. do studenog 1987. godine.

Potonje upoznajemo kroz fotografije s terena koje prikazuju dramatičnu borbu arheologa s vremenom i mehanizacijom, a prve kroz analizu čak 615 grobova (datiranih od 1. do 6. stoljeća) i niza kamenih spomenika. Ova saznanja dodatno su obogatila naše razumijevanje antičke Salone, ali i razriješila neke dotadašnje znanstvene nedoumice. No napravljen je i korak dalje. Koristeći se modernom tehnologijom rekonstruiran je izgleda pokojnika te po prvi puta javnosti predstavljamo kako su oni izgledali.

Izložba “Memento mori” ne samo da oživljava prošlost kroz priču o smrti i običajima Salonitanaca kroz šest stoljeća, ona predstavlja i putovanje kroz vlastiti identitet otkrivajući tajne prošlosti i povezujući ih s našom sadašnjosti. Pronađeni ostaci postaju glasnici iz prošlosti koji nas podsjećaju na krhkost života, ali i važnost zahvalnosti za sadašnji trenutak. Latinska izreka iz naslova koja znači “Sjeti se smrt(nost)i” postaje zato ključna tema, potičući posjetitelje na dublje vrednovanje kulturne baštine i života općenito.

DIZAJN POSTAVA I VIZUALNI IDENTITET IZLOŽBE

U skladu s rimskim poimanjem zagrobnog života, vizualni identitet izložbe temelji se na rimskim mozaičnim prikazima “veselih kostura” koji slave život. Ovaj odabir vizualnog elementa omogućuje nam da smrt prikažemo na živopisniji način, potaknut duhovitim natpisima koji su često bili prisutni na spomenicima u Salonitanskoj Nekropoli. Također, izložba nije samo kolekcija predmeta; ona predstavlja i značajan podsjetnik na kulturocid koji se dogodio 1986.-87.. U tom kontekstu, upotreba crne boje u vizualnom identitetu metafora je asfalta kojim je prekriveno povijesno područje Salone. Ovakav odabir neutralne boje postava doprinosi isticanju raskošnog kolorita građe i čini da oni zasjaju u punom svjetlu svoje kulturne važnosti.

Zanimljive specifičnosti pogrebnih običaja, ali i načina života tog vremena ispričane su kroz ostatke artefakata pronađenim u grobovima pokojnika. Dizajnom postava nastoji se dočarati povezanost ovih predmeta sa stvarnim ljudima prikazujući njihovu svakodnevicu kroz standardne opise nalaza. Na taj način ističe se da su ovi predmeti bili intimni dijelovi života naših prethodnika te svjedoče o raznolikosti njihovih iskustava, kako onih lijepih, tako i onih izazovnih. Ti predmeti svjedoče o njihovom postojanju i pričaju njihove priče na njihovoj posljednjoj lokaciji.

To je bio i motiv da se, kao dio postava, izradi i prostorna instalacija koja publici pokazuje da je u arheološkim istraživanjima salonitanske Zapadne nekropole na Zaobilaznici, u razdoblju od 20. listopada 1986. do 13. studenog 1987., evidentirano, dokumentirano i istraženo 615 grobova.

Salonitancima je grob predstavljao vječni dom pokojnikove duše koja je nastavljala živjeti u sjaju svjetlosti zagrobnog svijeta.

Ovu umjetničku instalaciju čini 615 srebrnih metalnih pločica koje simboliziraju svaki grob na izložbi. Sjaj svih tih pločica odražava duše preminulih i odaje im počast.

Vizualni identitet izložbe potpisuje dizajnerski studio Kazinoti & Komenda, dok dizajn postava potpisuje dizajnerski ured Clinica studio.

Veselimo se Vašem dolasku u naš Muzej u utorak, 20. svibnja 2025. u 19:00 sati!

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu