Hrvatska
FOTO / Objavljena prva dugoročna prognoza za ljeto. Evo što nas čeka
Prema prvoj dugoročnoj prognozi Severe Weather Europea izgleda da kontinent čeka dinamično razdoblje. Ljeto bi moglo početi s nešto više oborina, ali sredina i kraj sezone donose sušnije uvjete i veći rizik od toplinskih valova.
Kod sezonskih i dugoročnih prognoza uvijek treba imati na umu da se radi o trendovima, a ne o preciznim scenarijima. Mnogo je globalnih čimbenika koji mogu utjecati na vremenske obrasce. Ipak, ove prve prognoze pružaju uvid u to kako bi ljeto moglo izgledati.
Prijelaz iz proljeća u ljeto
Prije nego što se usmjerimo na samu ljetnu sezonu, Severe Weather Europe analizirao je što nas čeka tijekom proljeća, konkretno u travnju, svibnju i lipnju.
Tromjesečna prognoza anomalije tlaka zraka pokazuje da se nad zapadnom i sjeverozapadnom Europom razvija područje niskog tlaka, što otvara prostor za dotok toplijeg i vlažnijeg zraka s juga, osobito iz Sredozemlja. Istovremeno se nad istokom i sjeveroistokom Europe formira polje visokog tlaka.
U takvom rasporedu veći dio kontinenta nalazi se pod utjecajem toplije zračne mase. Zapad ima nešto blaže temperaturne anomalije zbog blizine ciklona, dok se nad istokom i sjeveroistokom očekuju izraženije toplinske vrijednosti.
Kad je riječ o oborinama, veći dio Europe očekuju iznadprosječne količine padalina, osobito na zapadu i sjeverozapadu, dok će jugoistočna Europa biti sušnija, pod utjecajem anticiklone. Sve u svemu, proljeće će završiti u živahnoj atmosferi, piše SWE, a prema sredini i kraju ljeta očekuju se stabilnije vremenske prilike, piše Index.

Lipanj: Varljivi početak
Severe Weather Europe donosi rani pregled modela ECMWF za lipanj – modela koji se pokazao kao jedan od pouzdanijih u sezonskim prognozama.
Prema prvim kartama, nad sjevernim Atlantikom i sjeverozapadnom Europom zadržat će se područje niskog tlaka, dok se istovremeno očekuje jačanje anticiklone prema istoku i Skandinaviji.

Ovakav raspored pogodan je za zapadne i jugozapadne struje prema središnjoj Europi, što znači topliji zrak i povećanu vlagu – uvjete koji često donose nestabilnosti i izraženije vremenske prilike.
Temperature će u većini Europe biti iznad prosjeka, a najtoplije će biti u središnjoj, jugoistočnoj i sjevernoj Europi.
Što se tiče oborina, očekuje se više kiše u zapadnim i središnjim krajevima te na sjeverozapadu, dok će jug i jugoistok ostati sušniji.
U srpnju – pojačani rizik od suša
Srpanj je u pravilu najtopliji mjesec u godini, a prema modelima koje je analizirao Severe Weather Europe, to bi moglo posebno doći do izražaja ove godine. Prognoze pokazuju stabilnu i snažnu anticiklonu koja se smješta nad središnjom i sjevernom Europom – riječ je o tzv. blokirajućem sustavu koji donosi dugotrajnu stabilnost, toplinu i sušu.
Toplinski višak najizraženiji je u središnjoj i jugoistočnoj Europi, dok se na krajnjem sjeveru i jugozapadu očekuju temperature bliže prosjeku.

Oborine će biti oskudne u većem dijelu središnje i sjeverne Europe, dok će nešto više kiše pasti na krajnjem sjeveru, primjerice nad dijelovima UK-a i Skandinavije, gdje će djelovati rub niskotlačnog sustava s Atlantika.
Sve upućuje na to da bi srpanj mogao donijeti izraženije sušne uvjete i povećani rizik od toplinskih valova, osobito u središnjoj Europi.
Kolovoz 2025.: Toplinski valovi ne popuštaju
Kolovoz, kao posljednji mjesec meteorološkog ljeta, često donosi produžetak vrućina – a modeli Severe Weather Europe ukazuju da će tako biti i ove godine. Visoki tlak ostat će dominantan nad središnjom i sjevernom Europom, a toplinski valovi će se nastaviti. Područje niskog tlaka prema istoku donekle ograničava ekstremne temperature u tom dijelu kontinenta.
Najveći toplinski višak očekuje se u središnjim i sjevernim dijelovima Europe.
Oborine će biti rijetke u većem dijelu kontinenta, a nešto više padalina moguće je na krajnjem sjeveru i istoku.

Što kaže kanadski model CANSIPS?
Severe Weather Europe donosi i analizu kanadskog modela CANSIPS. I on predviđa dominantan visoki tlak nad sjeverozapadom i središnjom Europom. Takav položaj najčešće znači niži tlak nad jugom kontinenta i Sredozemljem.
Temperature će biti iznadprosječne u većem dijelu Europe, a nešto hladnije samo na krajnjem istoku, gdje prevladava sjeverna struja. Oborine će biti ispod prosjeka, osobito u središnjoj i sjevernoj Europi, dok jug i Sredozemlje mogu očekivati više kiše zbog utjecaja niskog tlaka.
Što čeka Hrvatsku?
Za područje Hrvatske prognoza temperature pokazuje iznadprosječne vrijednosti u lipnju, srpnju i kolovozu. Na kartama temperature za srpanj vidi se da su najjače temperaturne anomalije predviđene za jugoistočnu i središnju Europu, što uključuje i Hrvatsku. To upućuje na vruće ljeto s temperaturama višim od dugogodišnjeg prosjeka, uz mogućnost intenzivnih toplinskih valova, osobito u srpnju i kolovozu.
Što se tiče oborina, karte pokazuju da bi područje južne i središnje Europe, uključujući Hrvatsku, moglo imati povećane oborine u ranom dijelu ljeta (lipanj). Međutim, u srednjem i kasnijem dijelu ljeta (srpanj i kolovoz) predviđa se sušniji period pod utjecajem stabilnog sustava visokog tlaka zraka koji će dominirati središnjim i sjevernim dijelovima Europe. To znači da bi u Hrvatskoj, posebice u priobalnom području, moglo biti manje oborina od prosjeka, što povećava rizik od suše i potencijalno pogoduje razvoju toplinskih valova.
Ukratko, što očekivati?
Temperature: Iznadprosječno toplo vrijeme tijekom cijelog ljeta, s najvišim temperaturama u srpnju i kolovozu, uz visoku vjerojatnost toplinskih valova
Oborine: Vlažniji početak ljeta (lipanj) s većom količinom oborina, nakon čega slijedi sušniji period u srpnju i kolovozu, s manje oborina od prosjeka
Opći uvjeti: Stabilni i suhi vremenski uvjeti u kasnijem dijelu ljeta, što može rezultirati povećanim rizikom od suše, posebice u unutrašnjosti, dok bi obala mogla doživjeti tipično vruće i suho ljeto uz povremene lokalne pljuskove
Hrvatska
PROGNOZA / Kraj toplinskog vala i nagli obrat, temperature bi mogle pasti desetak stupnjeva
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Pretežno vedro je diljem Hrvatske, na moru puše jaka bura, olujne jakosti na udare pod Velebitom, stoga je promet ograničen, javlja Hrvatski autoklub. U nastavku četvrtka će također biti vjetrovito, no uglavnom stabilno, sunčano, suho diljem zemlje. Bit će vruće i vrlo vruće. Podsjetimo da je jučer u Splitu izmjereno 40.2 stupnjeva, što je najviša temperatura ikad izmjerena na toj postaji u kolovozu.
Petak će biti također u znaku sunčanog i stabilnog vremena diljem zemlje. Bura će još u početku biti jaka na moru, no slabjet će tijekom dana.
Vikend će donijeti obilje sunca, s tim da u nedjelju poslijepodne lokalno može biti pokojeg pljuska u Gorskom kotaru i zaleđu Dalmacije.
Novi tjedan donosi nestabilnije prilike. Već u ponedjeljak će biti pljuskova na sjevernom Jadranu, u Gorskom kotaru, središnjoj i zapadnoj unutrašnjosti, dok će u nastavku tjedna biti još učestaliji, diljem zemlje. Osjetno će osvježiti prema kraju tjedna, mjestimice i desetak stupnjeva.
Hrvatska
(NI)JE LI OVO NAJTOPLIJE LJETO DOSAD? / Donosimo popis 60 dosad najviših izmjerenih temperatura u Hrvatskoj…
Ljeto je vrijeme kada se redovito nameće pitanje koje su do sada najviše izmjerene temperature zraka.
Do sada apsolutno najviša temperatura zraka u Hrvatskoj, izmjerena prema standardima Svjetske meteorološke organizacije, u hladu meteorološke kućice, zabilježena je 4. kolovoza 1981. u Pločama i iznosila je 42,8 °C.
U Tablici 1. prikazane su vrijednosti s apsolutno najvišom temperaturom zraka (apsolutnim maksimumom) izmjerenom na pojedinoj postaji s datumima pojave pojedinog maksimuma, ovisno o postojanju mjerenja na pojedinoj postaji.
Gotovo svi navedeni apsolutni maksimumi izmjereni su u srpnju i kolovozu, osim na postajama Split Marjan i Hvar, gdje su izmjereni u lipnju. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom kolovoza 2017. godine, s time da je većina postaja počela raditi od sredine prošlog stoljeća. Na postajama s duljim nizom mjerenja (od 19. stoljeća!) ističe se postaja Crikvenica gdje je apsolutni maksimum od 39,0 °C izmjeren 17. srpnja 1928.
Tablica 1. Apsolutno najviše vrijednosti temperature zraka izmjerene na meteorološkim postajama u Hrvatskoj
| Meteorološka postaja | Početak mjerenja (ili od kad do kada) | Temperatura (°C) | Datum |
|---|---|---|---|
| Ploče | 1978. | 42,8 | 4. 8. 1981. |
| Starigrad Paklenica | 1992. – 2019. | 42,7 | 10. 8. 2017. |
| Goveđari | 1981.* | 42,5 | 28. 7. 2021. |
| Karlovac | 1949. | 42,4 | 5. 7. 1950. |
| Knin | 1949.* | 42,3 | 10. 8. 2017. |
| Split Kaštela | 1981. | 42,2 | 2. 8. 2017. |
| Račinovci | 2007.* | 42,0 | 24. 7. 2007. |
| Nova Gradiška | 1981.* | 41,8 | 22. 8. 2012. |
| Cres | 1985.* | 41,5 | 21. 7. 2015. |
| Ston | 1981.* | 41,5 | 4. 8. 1981. |
| Šibice | 1995.* | 41,5 | 4. 8. 2013. |
| Vrgorac | 1981.* | 41,5 | 7. 8. 2012. |
| Abrami | 1981. – 2017. | 41,4 | 22. 7. 2015. |
| Gorinci | 2002. | 41,4 | 8. 8. 2013. |
| Benkovac | 1981.* | 41,0 | 5. 8. 2017. |
| Drniš | 1957.* | 41,0 | 10. 8. 2017. |
| Ilok | 1981.* | 41,0 | 24. 7. 2007. |
| Letaj – brana | 1995.* | 41,0 | 19. 7. 2007. |
| Šestanovac | 1981. | 41,0 | 11. 8. 2025. |
| Zagreb – Botinec | 1981. – 2016. | 41,0 | 8. 8. 2013. |
| Gradište | 1981. | 40,8 | 6. 8. 2012. |
| Lipik | 1981.* | 40,8 | 10. 8. 2017. |
| Ričice – brana | 1993. | 40,8 | 18. 7. 2007. |
| Zabok | 1991.* | 40,8 | 8. 8. 2013. |
| Imotski | 1981. | 40,7 | 10. 8. 2017. |
| Đakovo | 1981.* | 40,6 | 6. 8. 2012. |
| Osijek – zračna luka | 1981.* | 40,6 | 24. 7. 2007. |
| Sinj | 1950. | 40,5 | 3. 8. 2017. |
| Slavonski Brod | 1963. | 40,5 | 6. 8. 2012. |
| Županja | 1981.* | 40,5 | 24. 7. 2007. |
| Donji Miholjac | 1954. | 40,4 | 20. 7. 2007. |
| Novigrad (Dalmacija) | 1981.* | 40,4 | 22. 7. 2015. |
| Novska | 1981.* | 40,4 | 4. 8. 2017. |
| Pag | 1978.* | 40,4 | 24. 7. 1998. |
| Sutivan (otok Brač) | 1981.* | 40,4 | 24. 7. 2007. |
| Valpovo | 1964.* | 40,4 | 20. 7. 2007. |
| Zagreb Maksimir | 1949. | 40,4 | 5. 7. 1950. |
| Opuzen | 1981.* | 40,3 | 10. 8. 2017. |
| Osijek | 1899.* | 40,3 | 1. 7. 1950., 24. 8. 2012. |
| Zagreb Grič | 1881.* | 40,3 | 5. 7. 1950. |
| Beli Manastir | 2004.* | 40,2 | 6. 8. 2012. |
| Botonega | 1987.* | 40,2 | 4. 8. 2017. |
| Korenica | 1981.* | 40,2 | 2. 8. 2017. |
| Kutina | 1981.* | 40,2 | 4. 8. 2012. |
| Sunja | 1981.* | 40,2 | 18. 7. 2007. |
| Brestovac – Belje | 1981.* | 40,1 | 24. 8. 2012. |
| Metković | 1997.* | 40,1 | 23. 8. 2007. |
| Pisarovina | 1981.* | 40,1 | 8. 8. 2013. |
| Čepić | 1981. | 40,0 | 3. 8. 2017. |
| Daruvar | 1978. | 40,0 | 10. 8. 2017. |
| Kukuljanovo | 1997.* | 40,0 | 19. 7. 2007. |
| Petrinja | 1981.* | 40,0 | 24. 8. 2012. |
| Požega | 1949.* | 40,0 | 6. 8. 2012. |
| Rijeka | 1948.* | 40,0 | 19. 7. 2007. |
| Samobor | 1981.* | 40,0 | 8. 8. 2013. |
| Sisak | 1949.* | 40,0 | 24. 8. 2012. |
| Slunj | 1955.* | 40,0 | 4. 8. 2017. |
| Vela Luka (otok Korčula) | 1981. | 40,0 | 9. 8. 2017. |
| Vinkovci | 1981.* | 40,0 | 24. 7. 2007. |
| Zadar Zemunik | 1981. | 40,0 | 5. 8. 2017. |
| Stubičke Toplice | 1961.* | 39,9 | 8. 8. 2013. |
| Bilogora | 1981. | 39,8 | 24. 8. 2012. |
| Našice | 1981.* | 39,8 | 24. 8. 2012. |
| Oborovo | 1986.* | 39,8 | 24. 8. 2012. |
| Topusko | 1981. – 2019. | 39,8 | 24. 8. 2012. |
| Vukovar | 1999.* | 39,8 | 6. 8. 2012. |
| Makarska | 1981. | 39,7 | 9. 8. 2017. |
| Senj | 1949. | 39,7 | 22. 7. 2015. |
| Bosiljevo | 1981. | 39,6 | 8. 8. 2013. |
| Gračac | 1960.* | 39,6 | 2. 8. 2017. |
| Lovinac | 1960.* | 39,6 | 5. 8. 2017. |
| Rijeka – zračna luka | 1970. | 39,6 | 5. 8. 2017. |
| Slatina | 1981.* | 39,6 | 20. 7. 2007. |
| Dubrovnik Ćilipi | 1981.* | 39,5 | 24. 7. 2007. |
| Jelsa (otok Hvar) | 1981.* | 39,5 | 11. 8. 2025. |
| Karlobag | (1993. – 2016.)* | 39,5 | 22. 7. 2015. |
| Ogulin | 1949. | 39,5 | 5. 7. 1950. |
| Pazin | 1961. | 39,5 | 3. 8. 2017. |
| Rab | 1978. | 39,5 | 6. 8. 2022. |
| Split-Marjan | 1948. | 39,5 | 30. 6. 2026. |
| Stružec | 1981.* | 39,5 | 24. 8. 2012. |
| Šibenik | 1949. | 39,5 | 11. 8. 2025. |
| Virovitica Bikana | (1994. – 2010.)* | 39,5 | 18. 8. 2003. |
| Gorice | 2004. | 39,4 | 8. 8. 2013. |
| Hrvatska Kostajnica | 1981.* | 39,4 | 18. 7. 2007. |
| Kopački Rit | (2004. – 2019.)* | 39,4 | 24. 7. 2007. |
| Varaždin | 1949. | 39,4 | 8. 8. 2013. |
| Biograd na moru | 1981.* | 39,2 | 4. 8. 2017. |
| Donji Lapac | 1982.* | 39,2 | 2. 8. 2017. |
| Kuna (poluotok Pelješac) | 1981.* | 39,2 | 22. 8. 2000. |
| Zagreb Pleso | 1981. | 39,2 | 23. 7. 2022. |
| Bakar | 1997.* | 39,1 | 22. 7. 2015. |
| Koprivnica | 1949. | 39,1 | 24. 8. 2012. |
| Krapina | 1993.* | 39,1 | 8. 8. 2013. |
| Kutjevo Vidim | 2002.* | 39,1 | 22. 8. 2012. |
| Lekenik Vukojevac | 1963.* | 39,1 | 6. 8. 2012. |
| Ličko Lešće | 1960.* | 39,1 | 8. 8. 2013. |
| Plaški | 1960.* | 39,1 | 8. 8. 2013. |
| Virovitica | 1951.* | 39,1 | 8. 8. 2013. |
| Bol (otok Brač) | 1981.* | 39,0 | 9. 8. 2017. |
| Božava | 1997.* | 39,0 | 3. 8. 2017. |
| Crikvenica | 1895.* | 39,0 | 17. 7. 1928. |
| Čakovec | (1981. – 2019.)* | 39,0 | 20. 7. 2007. |
| Jastrebarsko | (1981. – 2014.)* | 39,0 | 24. 8. 2012. |
| Korčula | 1981.* | 39,0 | 5. 8. 2013. |
| Kutjevo – Mitrovac | (2003. – 2013.)* | 39,0 | 20. 7. 2007. |
| Mali Lošinj | 1961. | 39,0 | 6. 8. 2017. |
| Opeke | 1981.* | 39,0 | 20. 8. 2000. |
| Otočac | 1994.* | 39,0 | 4. 8. 2017. |
| Pula | 1963. | 39,0 | 5. 8. 2017. |
| Sumartin (otok Brač) | 1998.* | 39,0 | 11. 8. 2025. |
| Volosko | (1995. – 2013.)* | 39,0 | 22. 7. 2006. |
| Zadar | 1961. | 39,0 | 6. 8. 2022. |
| Bilje | 2020. | 38,9 | 14. 8. 2024. |
| Dubrovnik | 1961. | 38,9 | 11. 8. 2025. |
| Novi Marof | 1981.* | 38,9 | 20. 7. 2007. |
| Voćin | 1981.* | 38,9 | 24. 8. 2012. |
| Čazma | 1981.* | 38,8 | 24. 8. 2012. |
| Komiža | 1981.* | 38,8 | 24. 7. 2007. |
| Krk | 1981.* | 38,8 | 21. 7. 2015. |
| Gospić | 1872.* | 38,7 | 30. 7. 1947. |
| Đurđevac | 1960. | 38,6 | 10. 8. 2017. |
| Plitvice | 1986.* | 38,6 | 4. 8. 2017. |
| Bjelovar | 1949. | 38,5 | 20. 7. 2007., 24. 8. 2012. |
| Križevci | 1961. | 38,5 | 6. 8. 2012. |
| Pregrada | 1992.* | 38,5 | 13. 8. 2003. |
| Zagreb – Rim | 1981.* | 38,4 | 8. 8. 2013. |
| Vela Sestrica | 1981. | 38,4 | 8. 7. 2004. |
| Kukljica | (1999. – 2018.)* | 38,3 | 22. 8. 2000. |
| Lastovo | 1949. | 38,3 | 3. 8. 1998. |
| Ludbreg | 1981. | 38,2 | 24. 8. 2012. |
| Malinska | (1981. – 2009.)* | 38,2 | 23. 7. 2003. |
| Pula – zračna luka | 1978.* | 38,2 | 5. 8. 2017. |
| Sv. Ivan Zelina | 1981.* | 38,2 | 24. 8. 2012. |
| Trsteno | (1981. – 2003.)* | 38,2 | 4. 8. 1981. |
| Vrana | (1981. – 2002.)* | 38,1 | 14. 7. 1984. |
| Brinje | 1997. | 38,0 | 3. 8. 2017. |
| Hvar | 1858.* | 38,0 | 28. 6. 2019. |
| Silba | 1981.* | 38,0 | 6. 8. 2022. |
| Veli Lošinj | 1981. | 38,0 | 13.7. 1991. |
| Bednja | 2006.* | 37,9 | 8. 8. 2013. |
| Boljun | (1981. – 1989.)* | 37,5 | 27. 7. 1983. |
| Orebić (poluotok Pelješac) | (1981. – 2011.)* | 37,5 | 25. 7. 1988. |
| Zvečevo | 1986.* | 37,5 | 23. 7. 1987. |
| Ponikve | (1987. – 2009.)* | 37,4 | 4. 8. 2003. |
| Rovinj | 1949.* | 37,4 | 15. 8. 2025. |
| Drežnica | 1994. – 2013. | 37,0 | 8. 8. 2013. |
| Novi Dvori | (1960. – 1991.)* | 37,0 | 11. 7. 1968. |
| Poreč | 1981.* | 37,0 | 2. 8. 1998. |
| Božjakovina | (1981. – 1989.)* | 36,7 | 9. 8. 1981. |
| Mali Lošinj Čikat | (1981. – 2011.)* | 36,6 | 2. 8. 1998. |
| Udbina | (1996. – 2015.)* | 36,6 | 3. 8. 1988. |
| Palagruža | 1949.* | 36,4 | 9. 8. 2017. |
| Labin | (1993. – 2006.)* | 36,2 | 4. 8. 1994. |
| Sošice | 1996.* | 36,2 | 8. 8. 2013. |
| Celega | (1982. – 2013.)* | 36,0 | 2. 8. 1998. |
| Molunat | (1998. – 2014.)* | 35,6 | 24. 7. 2007. |
| Parg | 1951. | 35,6 | 4. 8. 2017. |
| Borovo | (1981. – 1989.)* | 35,5 | 3. 8. 1981. |
| Kostel | 1981. – 1987. | 35,2 | 28. 7. 1983. |
| Crni Lug – Risnjak | 2003. | 35,0 | 22. 8. 2011. |
| Delnice | 1981.* | 35,0 | 3. 8. 2017. |
| Kraljevica | 1981. – 1986. | 34,8 | 29. 7. 1983. |
| Vrelo Ličanke | 1974.* | 34,5 | 3. 8. 2017. |
| Malo Trojstvo | (1984. – 2003.)* | 34,3 | 3. 8. 1988. |
| Sv. Ivan na pučini (Rovinj) | 1984. | 34,2 | 5. 8. 2017. |
| Stubička Gora | (1981. – 1996.)* | 33,8 | 28. 7. 1983. |
| Skrad | (1960. – 1993.)* | 33,7 | 28. 7. 1983. |
| Fužine – brana | (1955. – 1972.)* | 33,6 | 6. 7. 1957. |
| Velika Popina | 1981. – 1991. | 33,6 | 3. 8. 1981. |
| Lokve – brana | 1960. – 2016. | 33,3 | 27. 7. 1983. |
| Zalesina | (1981. – 2000.)* | 33,1 | 27. 7. 1983. |
| Stara Sušica | (1960. – 1986.)* | 33,0 | 28. 7. 1983. |
| Baške Oštarije | (1962. – 2010.)* | 33,0 | 22. 8. 2000. |
| Puntijarka | 1981. | 32,3 | 4. 8. 2017. |
| Begovo Razdolje | 2003. – 2008. | 31,1 | 30. 7. 2005. |
| Vrh Učke | (1968. – 2008.)* | 30,0 | 15. 8. 1993. |
| Zavižan | 1954. | 28,3 | 22. 7. 2015. |
| Plješevica | (1981. – 1988.)* | 27,5 | 28. 7. 1983. |
* nepotpuni niz podataka
Hrvatska
PROGNOZA / Temperature će rasti do 40 stupnjeva, na vidiku spas od vrućina
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević.
Sunčano je počeo utorak diljem Hrvatske. Temperature su visoke već rano jutros, a kako i ne bi kad se mjestimice nisu spuštale ispod 27 stupnjeva tijekom noći, kao što je slučaj u Dubrovniku.
U nastavku dana očekujemo vruće i vrlo vruće prilike, i do 40 stupnjeva. Tek u dijelu unutrašnjosti, izglednije prema zapadu, i na sjevernom Jadranu može biti kakvog prolaznog pljuska uz grmljavinu.
Srijeda će također biti uglavnom sunčana, no poslijepodne je moguć kakav prolazni pljusak, najizglednije u zaleđu Dalmacije.
Drugi dio tjedna bit će stabilan, prevladavat će suho, sunčano, vruće i vrlo vruće. Tek u novom tjednu izgledno je osvježenje, moguće i značajniji pad temperatura mjestimice popraćen i obilnom oborinom, tako u ovim trenucima sugeriraju prognostički materijali.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeOB ZADAR / Kolege se opraštaju od dr. Sorića: “Postoje trenuci kada bolnički hodnici utihnu, kada operacijska sala postane preteška od boli…”
-
magazin7 dana prijeSUPERNOVA ZADAR / Ulovite najbolje popuste i ove Super subote
-
magazin7 dana prijeHoroskop za 7. kolovoza 2026.
-
Hrvatska7 dana prijePROGNOZA / Stiže kratko osvježenje, a onda novi toplinski val i rast temperatura




