Hrvatska
Sve više Hrvata navuklo se na jednu vrstu lijeka: Ne drže se uputa i upadnu u začarani krug
Sezona je prehlada, gripa, alergija i punog nosa pa se poseže za kapima za nos. No, kako se pravilno ne koriste, često i puno dulje no što se smije, sve veći broj Hrvata ne može zamisliti dan bez njih.
Sve je više onih koji kapi za nos koriste gotovo svakodnevno. Da je to tako, primjećuje i obiteljski liječnik. Sve krene s trenutačno začepljenim nosom, a onda se, jer se ne drži uputa, pojašnjava, ulazi u začarani krug. Umjesto nekoliko dana, kapi se koriste duže razdoblje.
“Ta sluznica nosa više ne zna samostalno funkcionirati i održavati prohodnost tih nosnih šupljina, automatski se odmah začepi, nakon nekoliko dana ponovno posežemo za takvim sredstvima”, objašnjava dr. Leonardo Bressan, liječnik opće medicine.
Najčešće, za njima se poseže, kažu liječnici, prije spavanja, eventualno još jednom ili dva puta na dan. No, postoje i poprilično ekstremni slučajevi, piše Dnevnik.hr.
“Jedan gospodin koji mi je došao sa cijelim jednim paketom od jedno 20 kutija kupljenih kapi koji kaže da će to potrošiti u idućih tri do četiri dana“, kaže dr. Mislav Malić, iz klinike za bolesti uha, nosa i grla KBC-a Zagreb.
Prekomjernim korištenjem kapi za nos mijenja se funkcioniranje određenih dijelova organizma, a mogu ostaviti i dugotrajne posljedice.
“Imaju u sebi lijek koji stišće krvne žile i u teoriji može dovesti do nekih sistemskih problema sa krvnim tlakom srcem i slično”, upozorava dr. Malić.
Oni te kapi moraju koristiti dva do tri puta dnevno, a oni krenu i 20, 30, cijelu bočicu potroše u jednom danu. I to su, napominje uglavnom mladi pacijenti i žene. I kako, primjećuje – sve ih teže ostavljaju.
“Proces dosta dugo traje. To je druga skupina lijekova, znači intranazalni kortikosteroidi, a ako na tome nema dovoljnog odgovora onda ide i operacija”, izjavila je dr. Tamara Tačigin, iz Opće bolnice Pula.
Da se nazalni dekongestivi za lokalnu primjenu, odnosno kapi ili sprejevi za nos više troše pokazuju i Halmedovi posljednji podaci. Potrošnja je u Hrvatskoj u godinu dana porasla za 15 posto.
“Dosta često imam problem, znam, ono ne znam, po mjesec dana. Teško je dosta je ovisno kad krene, ali samo nek se prestane i to je to”, priznaje Kim iz Pule.
No, ključ svega je – držati se uputa i pravilno i racionalno koristiti kapi.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




