ZADAR / ŽUPANIJA
Milijun eura županijskih potpora za novorođenčad i smještaj u privatnim domovima, povećane naknade za 2025.
Zadarska županija nastavlja s ulaganjima u demografske mjere i skrb o starijim osobama. U 2024. godini, više od milijun eura izdvojeno je za potpore novorođenčadi i sufinanciranje smještaja u privatnim domovima. Za 2025. godinu najavljena su značajna povećanja potpora.
Novčana pomoć za prvo i drugo novorođeno ili posvojeno dijete u prethodnoj godini iznosila je 135 eura, a za treće i svako sljedeće dijete 675 eura koja se isplaćivala temeljem zahtjeva jednog od roditelja koji su podnosili prilikom prijave djeteta u matičnom uredu ili predajom zahtjeva Upravnom odjelu za hrvatske branitelje, udruge, demografije i socijalnu politiku. Ukupno je za djecu rođenu u 2024. godini podneseno 1484 zahtjeva za 1510 djece i isplaćeno nešto više od 370 tisuća eura.
U Općini Poličnik čak 63 djece rođeno u 2024. godini
Za prvo dijete podneseno je 657 zahtjeva, za drugo dijete – 505, treće dijete – 210, četvrto dijete – 58, peto dijete – 16, šesto dijete – 4, sedmo dijete – 3, osmo dijete – 3, deveto dijete – 1, dok je za blizance zaprimljeno 25 zahtjeva.
„Demografska obnova nam je od izuzetne važnosti. Veseli nas da se je u prošloj godini povećan broj novorođene djece na području naše županije. Nova, 2025. godina donosi nam nove izazove, a na njih smo nastojali odgovoriti podizanjem iznosa za novčane pomoći za novorođenčad sa 135 na 300 eura za prvo i drugo novorođeno dijete te 800 eura za treće i svako sljedeće novorođeno dijete u obitelji“, najavio je Josip Vidov, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu skrb.
U usporedbi s 2023. godinom kada je najviše djece rođeno u općini Sveti Filip i Jakov, njih 59, u 2024. godini vodeću je ulogu po rastu broja novorođenčadi među općinama u Zadarskoj županiji preuzeo Poličnik sa čak 63 novorođene djece.
Najviše je rođene djece u 2024. godini, prema podacima kojima raspolaže Zadarska županija očekivano u Zadru, njih – 679. Ostala mjeseca i gradovi koji su imali najviše rođenih su: Benkovac – 87, Bibinje – 56, Sv. Filip i Jakov – 54, Sukošan – 53, Pakoštane – 51, Biograd na Moru – 42 Posedarje – 34 i Vir – 20 novorođeno dijete.
Više od 500 korisnika koristi mjeru sufinanciranja smještaja u privatnim domovima
Nastavljen je i program sufinanciranja smještaja starijim i nemoćnim osobama u privatnom smještaju. Ovaj program provodi se od 2018. godine, a Zadarska županija prva je u Hrvatskoj pokrenula tu mjeru. U 2024. godini osigurano je gotovo 650.000,00 eura, a kada se tome pridoda i isplata za prosinac koja je isplaćena krajem siječnja 2025. godine, ukupno je za ovu namjenu uplaćeno nešto više od 700.000,00 eura.
Novčana pomoć iznosila je 110 eura mjesečno po korisniku, a trenutno je 25 privatnih pružatelja usluge smještaja za starije i nemoćne osobe na području Zadarske županije koji imaju licencu za rad, čijih je više od 500 korisnika ostvarivalo pravo na ovu novčanu pomoć u prošloj godini.
„Prepoznali smo rastuće financijske napore naših sugrađana čiji su članovi smješteni u privatne domove na području naše županije te smo u 2025. godini iznos povećali na 160 eura mjesečno po korisniku koji se ostvaruje sukladno zahtjevu i potrebnoj dokumentaciji. Nastavit ćemo sa ulaganjima u mjere koje poboljšavaju kvalitetu života naših sugrađana, od najmlađih do najstarijih“, istaknuo je pročelnik Vidov.
Iz Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge, demografiju i socijalnu skrb podsjećaju da su svi potrebni zahtjevi građanima dostupni na mrežnoj stranici Županije pod rubrikom Obrasci.
Župan Longin: Demografija je jedan od najvećih izazova
„Demografija je jedan od najvećih izazova s kojim se suočava naša Domovina, a ta će tema biti sigurno aktualna i u godinama koje su pred nama. Bez lažne skromnosti mogu reći kako i rad Županije kao jedinice regionalne samouprave, ali i naših općina i gradova, daje značajan doprinos i sprječavanju depopulacije i demografskom rastu. Premda bitne, mladim obiteljima rodiljne naknade nisu najvažniji faktor kada se odlučuju na prinovu. Stalan posao, priuštivo stanovanje, blizina dječjih vrtića, škola, ali i liječničke skrbi samo su neki od najvažnijih čimbenika. Ključ uspješne borbe s izazovima demografije, rekao bih, sinergija je državnih mjera s mjerama lokalne i regionalne samouprave. Kao primjer mogu i navesti gradnju i proširenje 50-ak dječjih vrtića na području Zadarske županije u proteklih nekoliko godina, kroz NPOO izgradit će se i dograditi 20-ak školskih objekata s ciljem uvođenje jednosmjenske nastave, a kroz sufinanciranje stanovanja za liječnike, spojili smo rješavanje problema u zdravstvu s poticanjem doseljavanja mladih obitelji na područje naše županije. Trebamo, štoviše, i dalje zajedničkim snagama raditi na cilju da budemo Županija u koju se useljava, a ne iz koje se iseljava. O pozitivnom trendu, posebno posljednjih nekoliko godina, svjedoče i statistički pokazatelji, no na tome trebamo i dalje sustavno raditi“, poručio je župan.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





