Connect with us

Svijet

Što se događa kada papa umre

Objavljeno

-

S obzirom na to da je papa Franjo u bolnici zbog obostrane upale pluća i u kritičnom je stanju, svijet je na visokom stupnju pripravnosti zbog mogućeg izuzetnog medijskog događaja – smrti rimskog prvosvećenika. Papa Franjo prošle je godine odobrio da mu se organizira jednostavan pogreb, bez tajanstvenih obreda kakvi se inače izvode kada papa umre, piše Politico.

Njegova smrt, kad god da se dogodi, odmah će pokrenuti strogo koreografiran slijed događaja brušen stoljećima za stotine papa. Neke vatikanske tradicije potječu još iz Starog Rima.

Sve će završiti odabirom novog poglavara Katoličke Crkve na jako neizvjesnim izborima na kojima se progresivni i konzervativni kardinali bore za kontrolu nad institucijom koja okuplja milijardu vjernika širom svijeta.

Irski kardinal Kevin Farrell mora potvrditi smrt
Kardinal kamerlengo tradicionalno mora potvrditi papinu smrt. Tu dužnost trenutačno obnaša irski kardinal Kevin Farrell.

Po tradiciji, on treba doći u prostoriju gdje će ležati njegovo tijelo i pozvati ga po imenu ne bi li ga probudio. To je sada u biti ceremonijalna dužnost jer će liječnici do tada već potvrditi njegovu smrt standardnom medicinskom metodom. (Često se spominje i mit da kamerlengo treba nježno lupnuti papu po glavi srebrnim čekićem, što Vatikan već dugo niječe.)

Kada papa ne odgovori, po tradiciji, njegov prsten biva uništen, što označava kraj njegova pontifikata, a njegove odaje zapečaćene. Kamerlengo će zatim obavijestiti kardinalski zbor da je papa umro, nakon čega će Vatikan tu vijest objaviti svijetu.

Razdoblje žalosti
Nakon papine smrti slijedi devet dana žalosti poznatih kao novendijal, što je izvorno starorimski običaj. Italija obično proglašava i razdoblje nacionalne žalosti.

Papino tijelo bit će blagoslovljeno, odjeveno u papinsko ruho i izloženo javnosti u bazilici sv. Petra gdje će mu počast odati stotine tisuća ljudi, uključujući strane dostojanstvenike i svjetske čelnike.

Papino tijelo u prošlosti se izlagalo na podignutom odru katafalku, ali budući da je papa Franjo pojednostavio pogrebni obred, njegovo tijelo bit će izloženo u otvorenom lijesu bez mnogo pompe i raskoši. Dnevne molitve i mise zadušnice održavat će se u bazilici i širom katoličkog svijeta.

Pape se u prošlosti često prije pogreba balzamiralo, a nekima se i znalo ukloniti organe. Crkva u blizini fontane di Trevi u Rimu čuva srca više od 20 papa u mramornim urnama kao svete relikvije. Taj običaj je u međuvremenu napušten.

Istodobno u Vatikanu nastupa prijelazno razdoblje koje se zove sedisvakancija, što znači „prazna stolica”, tijekom kojeg Crkvom privremeno upravlja kardinalski zbor na čelu s kamerlengom, ali ne može donositi važne odluke dok se ne izabere novi papa.

Pogreb
Pogreb pape Franje održat će se vjerojatno na Trgu sv. Petra četiri do šest dana nakon njegove smrti, što će u Vatikan privući mnoštvo ožalošćenih ljudi. Predvodit će ga dekan kardinalskog zbora, 91-godišnji Talijan Giovanni Battista Re.

Pape se tradicionalno pokapa u kriptama ispod bazilike sv. Petra. Ondje je pokopano gotovo 100 papa, uključujući papu Benedikta XVI., Franjinog prethodnika, koji je 2013. odstupio s dužnosti, a umro 2022.

Međutim, papa Franjo rekao je u intervjuu 2023. da je za svoje posljednje počivalište izabrao rimsku baziliku sv. Marije Velike, jednu od svojih omiljenih crkvi koju je najčešće posjećivao. Time će biti prvi papa u stotinu godina koji će biti pokopan izvan Vatikana.

Pape se do sada pokapalo u tri lijesa: jedan od čempresa, jedan od cinka i jedan od brijesta, položene jedan u drugi. No papa Franjo je naredio da ga se pokopa u jednom lijesu načinjenom od drveta i cinka.

U lijesu pape Benedikta XVI. bili su i novčići iskovani tijekom njegova pontifikata te metalna cijev u kojoj je bio papirnati svitak zvan rogito, dokument od tisuću riječi koji govori o njegovu životu i vladavini. Papa Franjo će vjerojatno biti pokopan s vlastitim rogitom u kojem će biti detaljno opisan njegov pontifikat.

Konklava
Dva do tri tjedna nakon pogreba, Kardinalski zbor okupit će se u Sikstinskoj kapeli na konklavi, tajnovitom izboru novog pape. U teoriji, svaki kršteni muškarac rimokatolik može biti izabran za papu, ali zadnjih 700 godina papu se uvijek biralo iz redova kardinalskog zbora.

Velika većina od 266 papa izabranih kroz povijest bili su Europljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, prvi je neeuropski papa u 1300 godina.

Kandidati za papu ne vode otvorenu kampanju za izbor na tu dužnost. Na dan glasanja, Sikstinska kapela, poznata po stropu koji je oslikao Michelangelo, fizički bude odvojena od svijeta i kardinali, koji moraju prisegnuti na tajnost, u njoj budu zaključani.

Glasati mogu samo kardinali mlađi od 80 godina. Oko 120 glasat će ih u tajnosti za kandidata po vlastitom izboru, ispisujući njegovo ime na listiću koji će staviti u kalež na oltaru.

Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, održava se novi krug glasanja. Na dan se mogu održati do četiri kruga glasanja. Konklavi koja je izabrala papu Franju 2013. trebalo je oko 24 sata i pet krugova glasanja, ali proces može biti i dulji. Konklava u 13. stoljeću trajala je oko tri godine, a konklava u 18. stoljeću četiri mjeseca.

Kada se listiće prebroji, spali ih se u peći u Sikstinskoj kapeli, koju prije izbora postave vatikanski vatrogasci. U drugoj peći spali se kemikaliju koja otpušta dimni signal kroz dimnjak. Crni dim znači da novi papa nije izabran, a bijeli da jest.

Novi papa
Nakon što se papu izabere, predstavnik kardinalskog zbora pročita na balkonu bazilike sv. Petra, s pogledom na tisuće vjernika, latinsku izreku „Habemus papam”, što znači „Imamo Papu”.

Novi papa, izabravši papinsko ime i odjeven u bijelu reverendu, tada izlazi na balkon kako bi se prvi put obratio javnosti. Time katolički svijet ima novog poglavara.

Osim što određuje Crkveno učenje i moral, papa ima značajnu diplomatsku i političku moć u svjetskoj politici, posredujući u globalnim sukobima i predvodeći humanitarne inicijative.

Većina papa služi sve do svoje smrti. Papa Benedikt XVI., koji je 2013., u dobi od 85 godina, odstupio s dužnosti zbog lošeg zdravlja, bio je prvi papa koji je to učinio u 600 godina.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša

Objavljeno

-

By

Severe Weather

Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.

Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.

Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Super El Nino
Severe Weather

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.

Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.

Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.

Nastavi čitati

Svijet

NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi

Objavljeno

-

By

Windy.com/ilustracija

Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.

Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.

Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.

„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.

Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.

„Od UK-a do istočne Europe“

U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.

Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.

Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.

No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.

Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“

Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.

„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.

Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?

Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.

Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.

Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.

Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.

Tračak nade

Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.

Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.

Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.

Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.

Nastavi čitati

Svijet

Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?

Objavljeno

-

By

Pexels

Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”

Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.

No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).

I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.

“Nijedan par ne smije biti odbijen”

Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.

Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg BätzingParovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.

Svi su pozvani slijediti Isusa

Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance

Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.

“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.

Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.

Nastavi čitati

U trendu