ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA IZ KATEDRALE / Nadbiskup Zgrablić predvodio misu na Svjetski dan mira
Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić predvodio je svečano misno slavlje na svetkovinu Marije Bogorodice i Svjetski dan mira u katedrali sv. Stošije u Zadru u srijedu, 1. siječnja.

Nadbiskup je u propovijedi predstavio poruku pape Franje „Oprosti nam grijehe naše, mir nam svoj podaj“ za 58. svjetski dan mira koji se u Crkvi obilježava prvog dana nove godine. Papa govori o potrebi osluškivanja ugroženog čovječanstva te poruku prožima poticajima o značenju Godine jubileja 2025.
Mons. Zgrablić je istaknuo da Papa osobito misli na ljude „koji osjećaju kao da ih je životna situacija bacila na koljena, da su osuđeni zbog svojih pogrešaka, shrvani osudom drugih i ne vide više nikakve perspektive za svoj život. Želim svima vama nadu i mir, jer ovo je Godina milosti koja dolazi iz Spasiteljeva Srca!“, citirao je nadbiskup papu Franju, prenijevši Papin poziv „da se obnovi Božja pravda na raznim poljima života: u korištenju zemlje, u vlasništvu nad dobrima, u odnosima s bližnjima, osobito prema najsiromašnijima i onima koji su pali u nemilost“.

Umjesto roga ovna kojim se nekad najavljivao početak svete godine, papa Franjo potiče da „poslušamo `očajnički vapaj za pomoć` koji se, poput glasa krvi pravednog Abela, uzdiže iz mnogih krajeva zemlje. Takve nepravde ponekad poprimaju oblik onoga što je sv. Ivan Pavao II. nazvao `strukturama grijeha` jer nisu rezultat nedjelâ nekolicine, nego su se, da tako kažemo, konsolidirale i oslanjaju se na mrežu suudioništva“, upozorava papa Franjo.
Nadbiskup je istaknuo da Papa govori i o potrebi kulturnih promjena: „Jubilejski događaj poziva nas da pokrenemo različite promjene kako bismo se suočili s trenutnim stanjem nepravde i nejednakosti, spominjući se da zemaljska dobra nisu namijenjena samo nekolicini privilegiranih, već svima“. Pritom je podsjetio na misao sv. Bazilija Cezarejskog: `Ali reci mi, što je tvoje? Odakle si sve to uzeo da postane dijelom tvoga života? Nisi li potpuno gol izašao iz utrobe svoje majke? Nećeš li se, isto tako, gol u zemlju vratiti? Odakle ti to što sada imaš? Ako kažeš da se to dogodilo igrom slučaja, niječeš Boga, ne poznaješ Stvoritelja i nisi zahvalan Darovatelju`“.

„Kad osoba zanemari svoj odnos s Ocem, počinje misliti da našim odnosima s drugima može upravljati logika izrabljivanja u kojoj jači sebi uzima pravo vršiti zlosilje nad slabijim“, prenio je mons. Zgrablić Papino upozorenje, istaknuvši da papa Franjo hrabro poručuje: „Ne umaram se ponavljati da je vanjski dug postao instrument kontrole kojim neke vlade i privatne financijske institucije bogatijih zemalja beskrupulozno i bezobzirno iskorištavaju ljudske i prirodne resurse najsiromašnijih zemalja, kako bi zadovoljile zahtjeve vlastitih tržišta“. U vraćanju dostojanstva čitavih naroda, Papa poziva da se „razmisli o trajnom smanjenju, ako ne baš o potpunom oprostu, međunarodnog duga, koji opterećuje sudbinu mnogih naroda“ te poziva „na čvrstu opredijeljenost za promicanje poštivanja dostojanstva ljudskog života od začeća do prirodne smrti“.
Apelirajući na dobrobit budućih naraštaja, Papa poziva da „u ovom vremenu obilježenom ratovima iskoristimo barem jedan određeni postotak novca, koji se koristi za naoružanje, za uspostavu Globalnog fonda za iskorjenjivanje gladi i olakšavanje obrazovnih aktivnosti u najsiromašnijim zemljama“.

Kulturna i strukturalna promjena da se prebrodi ova kriza će se dogoditi „kad konačno svi priznamo da smo djeca jednog Oca i priznamo da smo svi njegovi dužnici, ali i da trebamo jedni druge, u skladu s logikom zajedničke i diversificirane odgovornosti. Moći ćemo tada `jednom zauvijek otkriti da smo potrebni jedni drugima i da smo dužnici jedni drugih`“, poručuje Papa, ističući da „godina milosti Jubileja može za svakog predstavljati priliku da ponovno krenemo putem nade. Nada se rađa iz iskustva Božjeg milosrđa koje je uvijek bezgranično“.
„Bog, koji nikome ništa ne duguje, ne prestaje razdjeljivati milost i milosrđe svim ljudima. Izak iz Ninive, otac istočne Crkve iz 7. st., napisao je: `Tvoja je ljubav veća od dugova mojih. Koliko je samo valova u oceanu! A ipak, to je ništa u usporedbi s brojem mojih grijeha. Ali, ako moje grijehe stavim na vagu, oni su kao zrnce prašine u usporedbi s tvojom ljubavlju`. Bog ne mjeri zlo koje čovjek čini, već je neizmjerno `bogat milosrđem, zbog velike ljubavi kojom nas uzljubi`“, naglasio je nadbiskup utješnu poruku pape Franje.

U Isusovoj molitvi Oče naš, nakon molitve Ocu da nam oprosti grijehe, „dolazimo pred zahtjevne Isusove riječi: „kao što i mi otpuštamo dužnicima svojim“. „Da bismo drugima oprostili njihove prijestupe i dali im nadu, potrebno je da naš vlastiti život bude ispunjen plodom našeg iskustva Božjeg milosrđa“, piše Papa koji želi da u 2025. godini raste „istinski i trajni mir koji nadilazi granice sporazumâ ili ljudskih kompromisa. Tražimo istinski mir, koji Bog daruje razoružanom srcu: srcu koje nije proračunato pa gleda što je moje, a što tvoje; srcu koje pobjeđuje sebičnost i spremno pruža ruku drugima; srcu koje se ne oklijeva prepoznati dužnikom prema Bogu i stoga je spremno opraštati dugove koji opterećuju druge; srcu koje nadilazi tjeskobu glede budućnosti nadom da svaka osoba može biti izvor za izgradnju boljeg svijeta“, citirao je mons. Zgrablić Papu, istaknuvši Papin poticaj: „Razoružavanje srca je gesta koja uključuje sve, od malih do velikih, od bogatih do siromašnih. Ponekad je dovoljno nešto tako jednostavno kao što je `osmijeh, gesta prijateljstva, bratski pogled, iskreno slušanje, nesebično služenje`. Tim malim, a zapravo velikim gestama napredujemo prema cilju mira, a njemu ćemo brže prispjeti što više na putu kojim ćemo prolaziti zajedno s braćom i sestrama budemo otkrivali da smo se već promijenili u odnosu na to kakvi smo krenuli“.

Nadbiskup Zgrablić je svima poželio blagoslovljenu i sretnu Novu godinu, Svetu, Jubilejsku godinu, da Gospodin svima na hodočasničkom putu nade daruje obilje svoga mira. Na kraju mise otpjevan je Himan sa zazivom Duha Svetoga. Potom je nadbiskup vjernicima koji su se ispovjedili i pričestili, nakon zajedničke molitve na nakane Svetog Oca, udijelio blagoslov s potpunim oprostom.
I. G.















Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
“KAPETAN DUGE PLOVIDBE PLOVI PREMA VJEČNOSTI” / Bilosnić napisao pjesmu kumu Šimi Gržanu
KAPETAN DUGE PLOVIDBE PLOVI PREMA VJEČNOSTI
Kumu Šimi Gržanu
Sad kapetan duge plovidbe plovi u vječnost
bez luka i bez carina sna
i more se pred njim razmiče
kao zavjesa od soli
Na palubi tišine sklapaju se valovi
kapetan plovi bez karata s nebom u oku
poznaje imena zvijezda
i zna koja se pali kad duša traži put
Kapetan zna da horizont nije crta nego obećanje
koje se uvijek udaljava
točno onoliko koliko mu se približiš
Zato plovi
I more to zna
i nosi ga
Bio je kapetan duge plovidbe i pisao je stihove
po mirisu vjetra na jeziku valova
kao što noć bira zvijezde
U lukama punim smijeha i ruma
u noćima kad samo more diše
vidjeli su ga kako kleči pred zoru
ne moleći za mirno more
nego za snagu da ga pređe
More mu je dalo sedam kora života
jednu od soli manju od vala i veću od straha
jednu od umora pučine
jednu od tišine zvijezda
jednu od smijeha s posadom dok oluja prijeti
jednu od povrataka koji nikad nisu potpuni
jednu od razgovora s dubinama koje su uvijek dublje
i jednu koju nitko ne vidi —
koru oceanske samoće
Bio je mornar u čijim su dnevnicima
samo datumi tonuli a ostajali znakovi
i kopno iluzija
Vjetar danas do nas donosi njegov pozdrav:
„Ne bojte se mora sve je to ista plovidba.”
Sada se sidro diže bez zvuka i pramac klizi prema svjetlu
sad kapetan duge plovidbe plovi prema vječnosti
koja mu sliči široka i slana i bez pitanja
S kapom na prsima mi ostajemo na obali vremena
a more šuti
zna da je jedan od njegovih stigao kući
svemu što diše između horizonta i srca
Tomislav Marijan Bilosnić
Zadar, 3. veljače 2026.
ZADAR / ŽUPANIJA
NA SVEUČILIŠTU BESPLATNE PRIPREME ZA MATURU / “Učenici su ‘zaboravili’ čitati s razumijevanjem, zato imaju problem s esejom”
Sveučilište u Zadru i ove godine organizira besplatne pripreme za maturu iz hrvatskog jezika i matematike. Iz hrvatskog jezika planirano je 35 sati intenzivne pripreme, dok je za matematiku planirano po 40 sati priprema za A i B razinu. Predavači su sveučilišni nastavnici s bogatim iskustvom.
Jedno od najintrigantnijih pitanja svake je godine pisanje eseja, a zašto je to često problem te u čemu su specifičnosti ispita državne mature iz hrvatskog jezika razgovarali smo s Matom Bratovićem, predavačem iz Centra za strane jezike Sveučilišta u Zadru, koji će s maturantima raditi.
– Jedan od temeljnih problema s kojima se danas susreću učenici jest smanjena sposobnost dubinskog čitanja i razumijevanja teksta. Učenici sve češće čitaju fragmentarno, oslanjajući se na izdvojene informacije, ključne riječi ili sažetke, bez stvarnog razumijevanja cjeline teksta. Takav način čitanja dovodi do poteškoća u prepoznavanju glavne misli, uočavanju odnosa među dijelovima teksta te razumijevanju implicitnih značenja i autorove namjere. Na državnoj maturi to se najčešće očituje kroz pogrešno shvaćanje pitanja, netočno tumačenje zadanog teksta te promašenu temu u eseju, što u konačnici značajno utječe na ukupni rezultat ispita, kaže Bratović.
Čitanje nije samo tehnička vještina dekodiranja teksta, već složen kognitivni proces koji izravno doprinosi razvoju kritičkog razmišljanja. Kroz čitanje učenici uče analizirati sadržaj, uspoređivati različite stavove, procjenjivati vjerodostojnost informacija i donositi zaključke. U suvremenom društvu, u kojem su mladi izloženi velikoj količini informacija putem digitalnih medija, razvijena čitalačka pismenost postaje ključna zaštita od površnog prihvaćanja informacija, dezinformacija i manipulacije. Upravo zato kritičko čitanje predstavlja jednu od temeljnih kompetencija za cjeloživotno učenje.
Argumentacija u eseju usko je povezana s čitanjem s razumijevanjem. Učenici koji ne razumiju tekst teško mogu izgraditi smislen argument jer im nedostaje jasno razumijevanje problema o kojem pišu. Sustavno čitanje omogućuje učenicima da prepoznaju argumentacijsku strukturu teksta, uoče uzročno-posljedične veze te nauče kako potkrijepiti vlastite tvrdnje primjerima i objašnjenjima. Na taj način čitanje izravno doprinosi formiranju mišljenja mladih generacija, jer ih uči promišljanju, zauzimanju stava i njegovu jasnom izražavanju.
– Iz iskustva rada s učenicima u pripremama za državnu maturu vidljivo je da su najveće poteškoće upravo u razumijevanju zadatka i očekivanja ispita. Učenici često poznaju sadržaj, ali nisu sigurni kako ga primijeniti. Problemi se javljaju u strukturiranju eseja, povezivanju književnog djela s postavljenim pitanjem te u argumentiranom obrazlaganju vlastitog stava. Također, čest je nedostatak samopouzdanja u pisanju, koji proizlazi iz nedovoljne prakse čitanja i pisanja tijekom školovanja, kaže Bratović.
Pripreme koje provodi Sveučilište u Zadru temelje se na važećem katalogu NCVVO-a te obuhvaćaju sve ispitne cjeline državne mature – od književnosti i čitanja s razumijevanjem do jezika i ostalih područja.
Iako se kod mnogih maturanata u početku javlja svojevrsni „šok“ pri susretu s opsegom četverogodišnjeg gradiva, kroz sustavan rad tijekom priprema učenici dobivaju jasan i strukturiran presjek onoga što je doista važno za ispit. Učenike se uči kako pristupiti pitanju, kako pravilno čitati ispitni zadatak te kako korak po korak doći do točnog i smislenog odgovora.
– Naglasak je na pripremama na čitanju s razumijevanjem, analizi različitih vrsta tekstova, razumijevanju ispitnih pitanja te uvježbavanju jasne i logične argumentacije. Cilj priprema nije samo pripremiti učenike za uspješno polaganje državne mature, već im pružiti alate koji će im koristiti u daljnjem obrazovanju i akademskom radu. Smatram da je sustavno ulaganje u čitalačku pismenost jedan od ključnih preduvjeta za podizanje kvalitete obrazovanja i uspješnosti učenika na državnoj maturi, zaključuje Bratović.
ZADAR / ŽUPANIJA
“Ljubiti Crkvu” – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu
Zadarska nadbiskupija i Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru pozivaju vas na znanstveno-stručni skup pod naslovom “‘Ljubiti Crkvu’ – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji”, koji će održati u petak, 6. veljače 2026. godine, s početkom u 9:00 sati, u dvorani Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević” u Zadru.






