Riječ je o ključnom strateškom dokumentu koji je izrađen sukladno Zakonu i smjernicama resornog Ministarstva.

Turistička zajednica Grada Zadra danas je na javno savjetovanje uputila prijedlog Plana upravljanja destinacijom 2026.-2030., ključni strateški dokument izrađen sukladno Zakonu o turizmu i smjernicama Ministarstva turizma i sporta.

Riječ je o dokumentu koji jasno postavlja smjer daljnjeg razvoja, s naglaskom na kvalitetu života stanovnika, očuvanje prostora i razvoj održive turističke ponude, a sve u skladu s aktima strateškog planiranja, prostornim planovima, planovima upravljanja kulturnim dobrima te drugim važećim planovima i propisima.

Plan upravljanja destinacijom naručila je Turistička zajednica grada Zadra, a nacrt prijedloga plana izradilo je Sveučilište u Zadru u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zadra. Istraživački tim (radna skupina) koji je radio na izradi predmetnog plana su: doc. dr. sc. Gabrijela Vidić – voditeljica projekta, prof. dr. sc. Božena Krce Miočić, prof. dr. sc. Anica Čuka, izv. prof. dr. sc. Tomislav Klarin, izv. prof. dr. sc. Ante Blaće, doc. dr. sc. Marija Opačak Eror, dr. sc. Borna Buljan, Antonija Ivanov, mag. oec., Nikolina Jukić, mag. oec., Ana Grgica Knežević, mag. oec.

U dokumentu se jasno navodi kako Grad Zadar ima ključnu ulogu u prostornom, infrastrukturnom i regulatornom upravljanju destinacijom, a stručnjaci koji su radili na izradi Plana, između ostaloga, sugeriraju sustavno usklađivanje prostornog planiranja s pokazateljima prihvatnog kapaciteta destinacije, ograničavanje prekomjerne komercijalizacije javnih površina, osobito u UNESCO-om zaštićenom području te unaprjeđenje prometne infrastrukture.

Riječ je o izazovu s kojim se suočavaju brojne destinacije u Hrvatskoj i na Mediteranu, a koji zahtijeva promišljen i uravnotežen pristup.

Plan upravo zato donosi jasan okvir za daljnje upravljanje razvojem, s ciljem uspostavljanja ravnoteže između turizma i svakodnevnog života grada te stvaranja uvjeta za kvalitetne i odgovorne investicije koje dugoročno doprinose zajednici.
Dio Plana upravljanja čini popis projekata koji se dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za turizam, koji projekte upisuje u bazu projekata. Projekti su u funkciji ostvarenja vizije i strateških ciljeva destinacije. Grupiraju se u dvije skupine: projekti i izdvojeni projekti od posebnog značaja za razvoj destinacije.

Daljnji turistički razvoj Zadra temeljit će se na projektima poput izgradnje Kongresno-koncertne dvorane, uređenju plaže Kolovare kao jedne od najvažnijih gradskih obalnih zona, uređivanju drugih gradskih plaža od Punte Bajlo do Petrčana, uspostavi dužobalne brodske linije: Petrčane – Kožino – Diklo – Poluotok – Gaženica te uređenju biciklističkih i pješačkih staza na području grada i na zadarskim otocima.
U idućim godinama, između ostaloga, uredit će se Park šuma Musapstan, obnoviti i turistički valorizirati Perivoj bastiona Citadela, urediti Muzej Domovinskog rata i postaviti stalni postav Muzeja Grada Zadra, obnoviti plašt zidina utvrde Forte, kao i plašt zidina utvrde Ponton – Perivoj kraljice Jelene te će se obnoviti i revitalizirati Kapetanova kula na Trgu pet bunara.

Molimo zainteresiranu javnost da sudjeluje u donošenju Plana upravljanja destinacijom Grada Zadra u roku od 30 dana dostavi svoje prijedloge i mišljenja na e-mail gospodarstvo1@grad-zadar.hr.

Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću otvoreno je do 16. svibnja 2026. godine., a nakon toga plan se šalje na usvajanje Gradskom vijeću Grada Zadra.
Za sudjelovanje u savjetovanju potrebno je ispuniti propisan Obrazac za sudjelovanje javnosti u internetskom savjetovanju putem poveznice u nastavku.

Prilozi OVDJE.

Povećana prisutnost galebova u urbanim područjima je zdravstveni rizik.

U posljednje vrijeme povećana je prisutnost galebova u urbanim područjima, što može predstavljati rizik za zdravlje građana te utjecati na kvalitetu života, priopćeno je iz Grada Zadra.

Glavni razlog okupljanja galebova u naseljima je lako dostupna hrana, prvenstveno zbog nepravilnog odlaganja otpada i odbacivanja hrane po javnim površinama, čime se galebovi postupno udaljavaju iz svojih prirodnih staništa uz obalu i stijene te prilagođavaju životu u naseljenim područjima.
Smanjenjem dostupnosti otpada i dosljednim zatvaranjem spremnika za smeće izravno se doprinosi zaštiti stanovništva i zaštiti galebova. Time se smanjuje rizik od širenja bolesti putem ptičjeg izmeta, ali i sprječava promjena prirodnih obrazaca ponašanja ptica.
Galebovi mogu biti prenositelji i rezervoari različitih bakterijskih i virusnih bolesti kao npr.: salmoneloza, kampilobakterioze, Escherichia coli, ptičija gripa i sl…
Bolesti se mogu prenijeti u kontaktu s izmetom, kontaminiranom vodom ili dodirivanjem bolesne ili uginule ptice.

Kako smanjiti prisutnost galebova:

• ne hranite galebove
• otpad odlažite isključivo u zatvorene spremnike
• ne ostavljajte hranu i otpad na javnim površinama
• redovito zatvarajte poklopce kanti za smeće
• održavajte čistoću oko svojih objekata

Dodatne preporuke:

• ne dirajte galebove niti njihove lešine
• izbjegavajte kontakt s ptičjim izmetom
• redovito perite i dezinficirajte ruke

U cilju dodatne prevencije, preporučuje se redoviti pregled krovova zgrada te uklanjanja praznih i napuštenih gnijezda izvan razdoblja gniježđenja, ako se time ne uznemiruju ptice niti uništavaju aktivna gnijezda, a sve sukladno zakonskim propisima o zaštiti prirode.

Naglašavamo kako je uklanjanje dopušteno isključivo kada se radi o praznim i napuštenim gnijezdima, uz poštivanje važećih zakonskih odredbi o zaštiti ptica.

Odgovornim ponašanjem građana i zajedničkim djelovanjem moguće je smanjiti prisutnost galebova u urbanim sredinama te potaknuti njihove vraćanje u prirodna staništa, uz istodobnu zaštitu zdravlja ljudi i očuvanje prirodne ravnoteže. Grad Zadar nastavit će provoditi mjere usmjerene na zaštitu zdravlja građana i očuvanja okoliša.

Zavod za javno zdravstvo Zadarske županije

Javna Ustanova Nacionalni park Paklenica

Lovački savez Zadarske županije 

Grad Zadar: UO za socijalnu skrb i zdravstvo i UO za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša

U prostoru Novog kampusa Sveučilišta u Zadru održana je međunarodna manifestacija Noć geografije 2026, u organizaciji Hrvatskog geografskog društva –  Zadar i Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru. Bogatim i raznolikim programom Zadar je i ove godine bio dio velike međunarodne inicijative koja učenicima, studentima i široj javnosti približava geografiju kao suvremenu, interdisciplinarnu i društveno iznimno važnu znanost.

Tijekom večeri posjetitelji su sudjelovali u brojnim radionicama, izložbama i interaktivnim aktivnostima koje su na zanimljiv i pristupačan način predstavile različite grane geografije te njezinu povezanost s drugim znanstvenim područjima. Program je okupio velik broj učenika, nastavnika, studenata i građana, potvrdivši velik interes javnosti za geografske teme i suvremene prostorne izazove.

Radionicu „Klimatski kolaž” vodila je doc. dr. sc. Ivana Zubak Čizmek s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, a sudionici su kroz analizu podataka, raspravu i grupni rad razvijali razumijevanje klimatskih promjena te promišljali o mogućim rješenjima za ublažavanje njihovih posljedica. Izložbu „Geo-Foto: Atlas tajnih kutaka” predstavila je udruga EGEA Zadar (European Geography Association), kroz koju su studenti Sveučilišta u Zadru fotografijama prikazali osobne doživljaje prostora grada i njegove skrivene kutke. Aktivnost „Biblijsko putovanje Sinajskim poluotokom” vodila je Marina Šimičev, dipl. vjeroučiteljica iz Osnovne škole Šime Budinića, povezujući geografske značajke prostora s povijesnim i kulturnim kontekstom biblijskih događaja.

Aktivnost „Europa na vašem pragu” organizirao je Erasmus Student Network Zadar, približivši učenicima europske države, glavne gradove i prirodna obilježja Europe kroz igre i edukativne zadatke. Radionicu „Volimo more, čuvamo more” vodila je Anita Mustać, nastavnica biologije iz Osnovne škole Šime Budinića, potičući razvoj ekološke svijesti i odgovornog odnosa prema moru.

Edukativnu radionicu „Otkrij tajne Zemlje” vodila je Marijana Škunca-Vrkić, nastavnica geografije iz Medicinske škole Ante Kuzmanića u Zadru, kroz koju su sudionici upoznali unutarnju građu Zemlje i tektonske procese. Aktivnost „Geografija otoka” predstavila je prof. dr. sc. Anica Čuka s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru, približivši sudionicima otočne prostorne i razvojne posebnosti.

Program „Geografija budućnosti” proveo je Centar za geoprostorne tehnologije, demonstrirajući suvremene alate i tehnologije za analizu prostora, a eduakciju o sustavu civilne zaštite i ponašanju u slučaju prirodnih i civilizacijskih nesreća održala je Služba civilne zaštite Zadar. Radionicu „Geografske vještine u svakodnevnom životu” vodila je Manuela Margetić Longin, nastavnica geografije iz Osnovne škole Smiljevac, podučavajući učenike praktičnim vještinama snalaženja u prostoru. Aktivnost „Rijeke Europe – poveži, otkrij i uči!” vodile su Renata Cvetkoski, nastavnica geografije, i Anita Šimac, nastavnica matematike iz Osnovne škole Petra Preradovića. Digitalne radionice „Interaktivna karta svijeta” i „Virtualno putovanje svijetom” vodila je Nada Nekić, nastavnica njemačkog jezika iz Osnovne škole Šime Budinića.

Aktivnosti „7 kontinenata, 5 oceana – jedna Zemlja” i „Otoci zadarskog arhipelaga” provela je Zrinka Klarin, nastavnica geografije iz Osnovne škole Šime Budinića. Izložbu „Male ruke, veliki svijet” predstavili su najmlađi učenici Osnovne škole Šime Budinića pod vodstvom Jadranke Dunatov, učiteljice razredne nastave. Radionicu „Geoprostorni podaci i karte u našim rukama” organizirali su Zajednica tehničke kulture Zadarske županije i Biljana Agić, nastavnica biologije iz Osnovne škole Šime Budinića. Program „Astronomska večer” organizirala je Astronomska udruga Zadar, uz promatranje neba teleskopima i izložbu astrofotografija. Gastronomsku aktivnost „Slano-slatke mediteranske minijature” pripremila je Hotelijersko-turistička i ugostiteljska škola Zadar. Projekt „Ja istražujem! Reconnecting science with the blue society – Blue-connect 3.0″ predstavio je Centar za projekte, znanost i transfer tehnologija Sveučilišta u Zadru.

Manifestacija je završila u veselom ozračju uz GeoLuck lutriju, kojom je simbolično zaokružena večer ispunjena znanjem, istraživanjem i zajedničkim učenjem.

Ovogodišnja Noć geografije još je jednom pokazala kako je geografija mnogo više od školskog predmeta. Geografija je znanost koja istražuje prirodne i društvene procese na Zemljinoj površini, objašnjava suvremene globalne izazove i pomaže razumjeti prostor u kojem živimo. Jedan od ključnih ciljeva manifestacije bio je popularizacija geografije kao znanosti, ali i promicanje važnosti geografa, osobito nastavnika geografije, koji imaju nezamjenjivu ulogu u obrazovanju mladih generacija, razvoju njihovog prostornog mišljenja te jačanju svijesti o okolišu, i odgovornom odnosu prema prostoru. Geograf proučava prostor današnjice kako bi zajedno donosili odluke koje će doprinijeti održivijem budućem razvoju planeta na kojem živimo. Noć geografije 2026. još je jednom potvrdila važnost geografije u suvremenom obrazovanju i društvu te pokazala kako interes za njezino proučavanje i poučavanje kontinuirano raste.

Studiji na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru omogućuju stjecanje navedenih znanja i vještina. Prijediplomski studij daje širinu s obzirom na različite kolegije koji proučavaju prirodne i društvene značajke nekog prostora, dok se na diplomskoj razini studenti detaljnije upoznaju s GIS (geografski informacijski sustavi) tehnologijom, prostornim bazama podataka, uređajima i računalnim programima koji im omogućuju obavljanje prostornih analiza. Po završetku takvog jednopredmetnog studija primijenjene geografije, budući geografi mogu tražiti svoj posao kod privatnih i javnih tvrtki. Uz jednopredmetni diplomski studij, postoji i nastavnički studij u kojem je naglasak na stavljen na vještina poučavanje u školama, a dvopredmetnost se kombinira s još jednim studijem na Sveučilištu u Zadru (npr. strani jezici ili povijest). Ujedno se sve studente u okviru jednodnevnih i višednevnih terenskih nastava dodatno educira o prostoru koji se istražuje.