ZADAR / ŽUPANIJA
VELIKA FOTOGALERIJA / Monaško posvećenje i vječni zavjeti s. Marije Danijele Lužija u benediktinskoj zajednici Samostana sv. Marije
S. Marija Danijela Lužija primila je monaško posvećenje i položila vječne zavjete u benediktinskoj zajednici samostana sv. Marije u Zadru za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je u crkvi sv. Marije u Zadru u nedjelju, 8. prosinca, predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Među desetoricom svećenika koncelebranata bili su opat Jeronim Adam Marin, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu te trojica svećenika iz Danijeline rodne Makarske koji su povezani s razvojem njenog duhovnog poziva. To su don Pave Banić, nekadašnji župnik katedralne župe sv. Marka u Makarskoj i don Ante Žderić, makarski katedralni kapelan u vrijeme kad je s. Danijela razlučivala svoj duhovni poziv te sadašnji makarski katedralni župnik don Jure Lovrinčević.
Nadbiskup Zgrablić u propovijedi je razmatrao poruke iz Pisma posvećenim osobama povodom Godine posvećenog života koje je papa Franjo uputio na blagdan Prikazanja BDM 21. studenog 2014. godine. Tri poruke iz toga Pisma prikladne su za razumijevanje bogatstva monaškog posvećenja i buđenje zahvalnosti za milosti koje u njemu primamo, rekao je mons. Zgrablić. Ta tri cilja su gledati u prošlost sa zahvalnošću, živjeti sadašnjost u zanosu i prigrliti budućnost s nadom.

Govoreći o gledanju u prošlost sa zahvalnošću, nadbiskup je rekao da je i monaško posvećenje s. Danijele prigoda zahvaliti Bogu „za vrijeme koje je iza nas i koje je povezano s višestoljetnom bogatom benediktinskom duhovnošću i kulturom na našim prostorima, u Zadarskoj nadbiskupiji i u samostanu sv. Marije u Zadru“. Papa potiče „da se svaka karizmatska obitelj prisjeti svojih početaka i svoga povijesnog razvoja, da zahvali Bogu koji je Crkvi ponudio tolike darove koji je čine lijepom i opremljenom za svako dobro djelo“.
„Boga slavimo i zahvaljujemo za benediktinsku obitelj i njihovo djelovanje u Crkvi koja živi i djeluje u samostanima u Zadru, Pagu i na Ćokovcu, na otoku Pašmanu. Bogu hvala što je kroz proteklo vrijeme, sve od 11. st., ponudio tolike darove toj zajednici i Crkvi. Velika hvala Bogu na daru života i duhovnog poziva s. Danijele. Hvala Bogu za njene roditelje, njenu obitelj i prijatelje. Hvala Bogu što se po monaškom posvećenju s. Danijele zajednica obogaćuje ljepotom za svako dobro djelo“, rekao je mons. Zgrablić.

Istaknuvši Papin poticaj da se sadašnjost živi u zanosu, sa strašću, nadbiskup je rekao da je za sv. Benedikta i sve utemeljitelje monaških i redovničkih zajednica, prvotni cilj bio „živjeti u potpunosti Evanđelje, a ideal života im je Krist. Pravilo sv. Benedikta je izraz Evanđelja, put i instrument u pomoći za njegovo potpuno življenje kako bi se prionulo uz Krista, do mjere da oni koji ga slijede, za sebe mogu reći sa sv. Pavlom: ‘Meni je živjeti Krist’“, rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je cilj i zavjeta s. Danijele „biti put života Evanđelja u nasljedovanju Krista, a prihvaćanje Pravila sv. Benedikta je pomoć, poput instrumenta, za ‘provedbu te strastvene ljubavi’, kako kaže papa Franjo“.

Nadbiskup je citirao Papu da „živjeti sadašnjost sa strašću znači postati ‘stručnjacima u zajedništvu’, svjedocima i tvorcima ‘projekta zajedništva’ koji stoji na vrhuncu povijesti zajedništva čovjeka i Boga“. Papa potiče da se u društvu sukoba i nejednakosti ponudi model zajednice koja će priznavanjem dostojanstva svake osobe i dijeljenjem dara omogućiti iskustvo bratskih odnosa. Mons. Zgrablić je potaknuo s. Danijelu da bude „čvrsti znak ljubavi Božje, osobito gdje postoje razlike i napetosti. Budite vjerodostojni znak prisutnosti Duha koji u naša srca ulijeva snažnu Isusovu želju „da svi budu jedno“. Doživite „mističnost susreta“, kako kaže papa Franjo, sposobnost suosjećanja i slušanja drugih, sposobnost da zajedno tražite put, prihvaćajući da Vas prosvijetli odnos ljubavi koji proizlazi iz triju božanskih osoba“, poručio je nadbiskup s. Danijeli, poželjevši da joj geslo sv. Benedikta „Moli i radi“ bude sredstvo i put u nasljedovanju Krista.

U duhu Papinog poticaja da se budućnost prigrli s nadom, nadbiskup je rekao: „Nada na kojoj se temelji kršćanska duhovnost ne temelji se na brojevima, materijalnim ili intelektualnim postignućima, nego na Onome u koga se uzdamo. Sv. Pavao piše: „Poradi toga i ovo trpim, ali se ne stidim jer znam kome sam povjerovao i uvjeren sam da je on moćan poklad moj sačuvati za onaj Dan“ (2 Tim 1, 12). Jubilejska godina koja nam se poklanja kao veliki Božji dar potiče i njeguje nadu u našim srcima i čini djelotvornim Božje milosrđe u našim životima. Za moto Jubilejske godine papa Franjo je izabrao Hodočasnici nade.
Sve dobro što Božji Duh u nama nadahnjuje prepoznajemo u suradnji s Kristom kao nadu koja nas ne razočarava, jer znamo kome smo povjerovali. I monaško posvećenje prihvaćamo kao znak nade za život s. Danijele, za monašku zajednicu i za svakoga od nas“, rekao je mons. Zgrablić, čestitavši s. Danijeli i koludricama Samostana sv. Marije. Nadbiskup je poželio da s. Danijela prigrli budućnost puna nade, poput Marije koja je sve događaje iz Isusovog života pohranjivala u svom srcu i o njima promišljala, do ispunjenja Božjih obećanja te da je prati zagovor sv. Benedikta, sv. Skolastike i svih zadarskih zaštitnika i ugodnika Božjih.

Obred monaškog posvećenja s. Marije Danijele
Nakon nadbiskupove propovijedi, uslijedio je obred monaškog posvećenja s. Danijele. Na poziv magistre, s. Danijela je, rekavši „Zvao si me, Gospodine, evo me!“, pristupila ispred nadbiskupa Zgrablića koji je sjedio ispred oltara. Za vrijeme cijelog obreda, pokraj nadbiskupa je bila i opatica samostana sv. Marije, č. m. Anastazija Čizmin. Na početku obreda, s. Danijela je s opaticom razmijenila odgovore na pitanja prema Obredniku. Potom je potvrdu svoje nakane da se sasvim prinosi Bogu s. Danijela pokazala i čitajući Povelju u kojoj, između ostaloga, piše da „svečano zavjetuje Bogu za cijeli život stalnost življenja, obraćenje i poslušnost prema Pravilu sv. Benedikta i objašnjenjima samostana sv. Marije“. Potom je s. Danijela pokazala Povelju nadbiskupu, opatici, sestrama i zajednici vjernika te su za oltarom Povelju potpisale s. Danijela i č. m. Anastazija. Nakon toga, s. Danijela je tri puta pjevala pripjev „Primi me, Gospodine, po riječi svojoj i živjet ću i nemoj me smesti u očekivanju mojem“, zaključivši to s molitvom Slava Ocu. Uslijedilo je pjevanje Litanija svih svetih koje je predmolio don Dario Tičić, župnik Biograda n/m. Za vrijeme pjevanja Litanija, nakon kojih je nadbiskup Zgrablić molio molitvu monaškog posvećenja, kao i za vrijeme posvetne molitve, s. Danijela je ležala prostrta pred oltarom.

Nakon posvetne molitve, nadbiskup Zgrablić je s. Danijeli, koja je za to vrijeme klečala, predao znakove zavjetovanja: prsten, znak zaručnice vječnoga Kralja, koprenu, znak posvećenja te kornu haljinu u kojoj slavi Boga i moli za Crkvu i cijeli svijet. Potom je č. m. Anastazija s. Danijeli obukla kukulu, kornu haljinu i namjestila joj crni veo, nakon čega je s. Danijela zapjevala pripjev: „Zaručena sam Onomu kome služe anđeli, čijoj se ljepoti dive Sunce i Mjesec“.
Zatim je mons. Zgrablić uručio s. Danijeli Časoslov, s poticajem da bude vjerna otajstvu liturgijske molitve i da moli za dobro cijelog svijeta te bijeli vjenčić kao ukras, da primi na nebu neuveli vijenac, kojega je opatica Čizmin stavila s. Danijeli na glavu. Zajednica sestara i zbor pjevali su ‘Dođi, zaručnice Kristova, primi krunu što ti pripravi Gospodin od vijeka’. Čini obreda monaškog posvećenja zaključeni su riječima opatice Čizmin koja je s. Danijeli rekla: „Draga sestro, potvrđujemo ti i svjedočimo da si od sada nadalje punopravni član naše zajednice svete Marije u Zadru i da sva duhovna i materijalna dobra dijelimo u zajedništvu s tobom“. Nakon toga, sve koludrice udijelile su s. Danijeli sestrinski cjelov i zagrljaj.

Prigodni govori zajednice benediktinki sv. Marije i makarskog župnika
Na kraju mise, prigodni govor uputila je č. m. Anastazija Čizmin. Poželjela je da Bog Otac učini s. Danijelu vjernom koludricom na svoju slavu, neka joj Isus Krist, čije je učenica, podari milost da u svom životu obnavlja otajstvo njegove smrti i uskrsnuća, a Duh Sveti, koji je posvećuje za svoj hram, neka je vodi k ljubavi koja nadilazi svaki zakon i izgoni svaki strah.
Opatica Čizmin zahvalila je nadbiskupu Zgrabliću što je predvodio obred posvećenja na drugu nedjelju Došašća koja vodi bliže Kristovom rođenju, „pod svodovima drevnog samostana i crkve sv. Marije, gdje kao puno puta u tisućustogodišnjoj povijesti odjekuju hvale Bogu i riječi ‘Zvao si me, Gospodine, evo me!’.

Po molitvi nadbiskupa, „Crkva je u svom majčinstvu i brizi za posvećenicu potvrdila njeno predanje, da ponizna i poslušna do kraja nasljeduje primjer Isusa Krista Zaručnika. Kao vidljivi znak božanskih milosti, s. M. Danijela primila je zaručnički prsten, koprenu kao znak posvećenja, kornu haljinu i Časoslov za liturgijske molitve i vijenac da zasluži primiti na nebu neuveli vijenac“, rekla je opatica, istaknuvši: „Koludrice su korskom liturgijskom molitvom pozvane na istu službu anđela koji pred licem Božjim dan i noć prinose molitve“.
Opatica Čizmin je izrazila radost što je s. Danijela ušla u zajedništvo koludrica sv. Marije, „da sklopljenih ruku svakodnevno zajedno mole za Crkvu, svijet i za nadbiskupa“. „Molimo zagovor Blažene Djevice Marije, našeg sv. oca Benedikta, sv. Skolastike i svih svetaca Božjih za s. M. Danijelu na njenom monaškom putu svetosti, neka se ništa ne pretpostavi Djelu Božjem i da se u svemu slavi Bog“, potaknula je opatica Čizmin. U znak zahvalnosti, koludrice su darovale nadbiskupu Zgrabliću albu i misnicu.

U ime zadarske zajednice koludrica sv. Marije, prigodni govor s. Danijeli uputila je novakinja s. Marija Vlatka Katkić. Sestre su zahvalile Gospodinu što je u Danijelino srce „utisnuo Duha Svetoga, pečat svoje vječne ljubavi“.
„Taj Duh i ta Ljubav, nemjerljiva s ijednom, vodila te od malena i usmjeravala putem koji te doveo do ovoga časa. Bog koji je vjeran svojim obećanjima, udijelio ti je milost da budeš njegova odabrana, da cvateš u domu sv. Marije, u monaškom duhu, vjerna danim obećanjima“, rekla je s. Vlatka, poželjevši s. Danijeli da bude sva Božja i njegova milina.
„Njegova okrepa i snaga neka u svetohraništu tvoga srca isijavaju zrake milosrđa na sve duše koje ćeš susretati i za koje ćeš moliti. Budi ustrajna i hrabra, ta njemu je sve znano. Neka te pomiluje Kristovo lice, neka te umiva njegova dobrota“, poželjela je s. Vlatka u ime zajednice s. Danijeli, zamolivši zagovor Marije i svih svetaca, uz molitve monaške zajednice sv. Marije u kojoj je sada osamnaest koludrica. Koludrice su čestitale i zahvalile s. Danijeli što želi „uvijek iznova nastaviti tražiti Božje lice“. Zahvalile su i roditeljima, bratu i sestri, rodbini s. Danijele i svima koji su je pratili na njenom duhovnom putu i utkali sebe u njen život.

Na kraju mise, prisutnima se obratio i don Jure Lovrinčević, župnik katedralne župe sv. Marka u Makarskoj. „Još i ne znamo količinu blagoslova koju ćemo primiti preko s. Danijele. To je otajstvo i vjerujem da ćemo u budućnosti sve više saznavati, a jednog dana u Nebu do kraja, što znači imati monahinju u današnjem svijetu, osobito kad dolazi iz tvoje župe“, rekao je don Jure, koji je predvodio autobus Makarana koji su se rado odazvali doći u Zadar.
„Župljani su pokazali da im je izrazito drago što se njihova sugrađanka odazvala Bogu na njegov poziv. Za nas u Makarskoj ova godina je značajna – 300 godina je od dolaska relikvije sv. Klementa iz Rima u Makarsku. I kroz događaj monaškog posvećenja gledamo Božji prst i Božji blagoslov za našu župnu zajednicu. Hvala Bogu što imamo tako veliki dar, da je s. Danijela potekla iz naše župe. Bogu se odazvala u Makarskoj i došla je u Zadar služiti Bogu i Crkvu, na spasenje svijeta“, poručio je don Jure, rekavši da je to velika milost koju se do kraja i ne razumije, ali to otajstvo poziva raduje. Poželio je da makarska župa raste u povezanosti i bliskosti s benediktinskom zajednicom kroz molitvu, „da s. Danijela ostane povezana sa svojim gradom i sa svojom župom. Kao župnik, zahvalan sam na povezanosti koja se među nama rodila i nadam se mnoštvu duhovnih plodova i obostranim molitvama“, rekao je don Jure. Čestitao je s. Danijeli, makarskoj katedralnoj župi, don Pavi i don Anti koji su s. Danijelu pratili i cijeloj zajednici benediktinki, poželjevši da Bog dovrši što je počeo i da to bude svima na spasenje.

S. Danijela je rođena 24. lipnja 1986. godine u Makarskoj. Studirala je predškolski odgoj i godinu dana stažirala je u dječjem vrtiću. No, i nakon stažiranja i rada u struci, njeno srce nije bilo u potpunosti ispunjeno, dok se nije ostvario duhovni poziv. Svakodnevno je molila, sudjelovala u misi i euharistijskom klanjanju, tražeći što je njen poziv. Zahvalna je tadašnjem makarskom katedralnom župniku Pavi Baniću i tadašnjem kapelanu Anti Žderiću za savjete i razgovore, koji su je ohrabrivali i pratili na putu razlučivanja poziva, svjesna da duhovni poziv i bilo koji put u životu prate kušnje.
U samostan sv. Marije u Zadru ušla je s 28 godina, a formacija do vječnih zavjeta trajala je deset godina. Njeno redovničko geslo je ‘Oče, budi volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji“, kao odjek iz molitve Oče naša.
Uz roditelje, rodbinu i prijatelje s. Danijele pristigle iz Makarske, u misi su sudjelovali i Branko Dukić, gradonačelnik Grada Zadra, Ivan Šimunić, pročelnik Odjela za obrazovanje, kulturu i sport Zadarske županije i prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, uz zadarske vjernike. Misa je završena pjevanjem svečanog Tebe Boga hvalimo. U misi su pjevale zadarske koludrice sv. Marije i Katedralni zbor sv. Marka iz Makarske.
Ines Grbić





































































Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.





GTJ
12. prosinca 2024. at 7:53
Predlažem da u krugu samostana otvorite dječji vrtić, budući da imamo stručnu osobu, tetu Danijelu, a u gradu nedostaje nam dječjih vrtića i škola!! Već kad imamo Katoličku osnovnu školu, zašto da nemamo i- katolički dječji vrtić !!