ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Misno slavlje na blagdan sv. Nikole i Dan pomoraca u katedrali sv. Stošije
Na blagdan sv. Nikole i Dan pomoraca, svečano misno slavlje u katedrali sv. Stošije u Zadru u petak, 6. prosinca, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo na molitvu za pomorce, ribare i njihove obitelji, za sve koji žive od mora i putuju, da ih Bog čuva na putovima života. „Svjedočanstvom svoga života već 1700 godina u povijesti Crkve, sv. Nikola govori nam o neprolaznim vrijednostima koje je sv. Nikola duboko živio, a mnoge generacije ih prihvaćaju i smatraju vrijednima življenja“, rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši da je dobrota sv. Nikole njega učinila poznatim i sličnim Kristu te ga prepoznajemo kao sveca. „Dobrota koja je zahvatila srce sv. Nikole želi biti dio i našeg života. Dobrota koju je sv. Nikola primio od Boga i darovao je drugima, došla je i do nas“, poručio je mons. Zgrablić.
Da nas dobrota dodirne i da naš život bude plodan, pomaže nam i Riječ Božja na kojoj se nadahnjivao i sv. Nikola, rekao je nadbiskup, razmatrajući navješteno Evanđelje po Mateju. Evanđelist kaže da je Isus od nekuda odlazio. „Isus je u hodu, pokreće se. Prije susreta s dva slijepca, Isus je ozdravio ženu koja je krvarila dugo godina. Dok je išao tim putem, prišao mu je Jair i Isus je uskrsnuo njegovu kćer. Isus odlazi iz tog ambijenta. Ta poruka nam je važna. Ako čujemo da je Isus nešto učinio, to se tiče života“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U kontekstu ozdravljene žene koja je krvarila, nadbiskup je rekao da „krvariti znači gubiti život. To je bilo osobito značajno za Židove, jer su oni mislili da se bît života sastoji u krvi. Kad čovjek izgubi krv, onda je mrtav. Žena je krvarila i Isus ju je izliječio. Isus je darovao život, uskrsnuo je i Jairovu kćer. Taj ambijent govori o životu. Božja riječ nas stavlja u odnos života“, naglasio je nadbiskup.
Evanđelist Matej kaže da su za Isusom pošla dva slijepca. „I mi smo slijepci. Često smo slijepi za ono što Bog čini. Slijepi smo za svjetlo bez kojega ne možemo vidjeti. Bog je svjetlo. Prema Knjizi Postanka, svjetlo je prva stvarnost koju je Bog stvorio. Bog daruje sebe, nešto svoga. Bog je poput svjetla. Bez svjetla se jako teško snalazimo u sigurnosti života. Svjetlost nam nije zapreka, prepreka. Kroz svjetlo možemo hodati, svjetlost nam nikad neće smetati da se krećemo u životu. Uronjeni smo u svjetlo“, istaknuo je mons. Zgrablić. Upozorio je pritom da smo često slijepi za vidjeti ono što je Božje.

„Slijepi smo za vidjeti Boga koji nam želi progovoriti tako duboko, a tiče se naše egzistencije, našeg života. Bog nije dodatak, ukras našem životu, neka viša razina, nego se tiče naše bîti, našeg postojanja, našeg življenja i smrti. To je govor o našem krvarenju, gubljenju života ili dobivanju života, uskrsavanju.
Bog je život i darovao nam je život, sebe. Živimo od njegovih milosti. Primamo od Boga toliko milosti, ali one nisu djelotvorne u našem životu, ne čine da budemo novi, da gledamo novim očima, da Bogom budemo oduševljeni i zahvaćeni, da Bog uđe u tmine našeg života“, upozorio je nadbiskup, rekavši da svi trebamo Božje smilovanje, Božje milosrđe.

U duhu opisa Evanđeliste da su Isus i slijepci ušli u kuću, nadbiskup je rekao kako je važno s Isusom ući u kuću, u zajedništvo vjere. „Naš život vapije za Bogom. Vidjeti Boga ne znači samo progledati tjelesnim očima, nego gledati Božjim, Isusovim očima. Na Isusovo pitanje što želimo da nam učini, želimo li i mi progledati? Vjera je mogućnost da Bog može djelovati u našem životu“, poručio je mons. Zgrablić, upozorivši da „vjera nije samo znanje nekih istina, informacija, poznavanje dogmi, koliko god one bile uzvišene“.
„Nego, vjera mijenja naš pogled, put našeg života. Vjera čini da naš život gledamo Božjim očima. Sv. Nikola je tako živio. Sv. Nikola je bio zahvaćen Božjim pogledom i tim očima je gledao na ovaj svijet. Djela u životu sv. Nikole bila su u skladu s Božjim pogledom. Služio je Crkvi, nastojao je svakome pomoći. Budimo i mi bogati onim čime je bio bogat sv. Nikola“, potaknuo je nadbiskup, rekavši da nitko nije toliko siromašan, da s drugima ne može podijeliti ljubav, mir i prijateljstvo.

Vapaj slijepca, „Isuse, Sine Davidov, smiluj nam se“ treba biti i naš vapaj kojeg izgovaramo, naglasio je nadbiskup, rekavši da je Bog konkretan Bog koji živi među nama, u Isusu Kristu bio je u ovom vremenu, našoj ljudskoj povijesti. „Zamolimo Isusa da nas dodiruje, da učini da progledamo, da pogledamo bližnjega i neprolazne vrijednosti koje je živio sv. Nikola i neće propasti. S ovoga svijeta, sa sobom ćemo ponijeti samo ljubav. Istinski naše je ono čime smo usrećili drugoga, to je neprolazno“, poručio je mons. Zgrablić.
Rekavši da dobrota sv. Nikole privlači jer je on u Bogu i s Bogom, a dobro razumiju svi jezici i ljudi svijeta, nadbiskup je zamolio zagovor sv. Nikole da nam pomogne u činjenju dobrih djela.

Među svećenicima koncelebrantima na misi bio je i don Marko Vujasin, predstojnik Povjerenstva za pastoral pomoraca, ribara i turista Zadarske nadbiskupije na čiju inicijativu je misa koja okuplja pomorce i održana. Na misi su bili članovi Udruge sv. Nikole iz Vrsi, jedne od najaktivnijih pomorskih udruga u Hrvatskoj, pomorci, ribari i njihove obitelji te predstavnici pomorskih ustanova iz Zadarske županije.
Nakon mise, nadbiskup Zgrablić, svećenici i puk uputili su se na gat zadarske rive gdje je mons. Zgrablić predvodio molitvu za pokojne ribare i pomorce. U spomen na njih, don Marko Vujasin u more je bacio vijenac.
Ines Grbić





























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





