Connect with us

Magazin

Želite izbaciti meso iz prehrane? Evo zašto birati mahunarke, a ne vegetarijanske zamjene za meso

Objavljeno

-

Ljudima koji se žele odreći mesa i mliječnih proizvoda bilo bi bolje da prijeđu na konzumaciju mahunarki, poput graha i graška nego da se odluče na vegetarijanske hamburgere i biljna mlijeka, pokazalo je istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Oxford. Stručnjaci su razmotrili više faktora kada su proučavali 24 alternativne namirnice mesu i mlijeku, uključujući i njihov utjecaj na zdravlje i okoliš, kao i cijenu. Otkrili su da su prirodne biljne namirnice poput graška, soje i graha bile najbolje u svim razmatranim segmentima.

Za usporedbu su prerađenu hranu, poput vege-hamburgera, zamjenskih obroka za meso poput tofua i tempeha te biljnog mlijeka povezali s manjom koristi za klimu i s većim troškovima u odnosu na neprerađenu hrane, premda su, kako su istaknuli, i te namirnice još uvijek bolje od onih životinjskog porijekla.

Na dnu popisa se našlo meso uzgojeno u laboratoriju, koje se u Britaniji još ne nudi niti prodaje za prehranu ljudi.

Istraživači s Oxforda i Sveučilišnog koledža u Londonu došli su do zaključka da bi odluka o zamjeni konzumacije svih vrsta mesa ili mliječnih proizvoda u zemljama s visokim dohotkom raznim alternativama mesu ili mlijeku s jednakom količinom kalorija mogla smanjiti preuranjenu smrt za do 5 do 6 posto.

Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

“Najviše dobrobiti za zdravlje ispitanici su imali kada su umjesto mesa konzumirali grašak (6,1 posto), zatim tempeh, grah i soju (5,1 posto do 5,7 posto), vegetarijanske hamburgere i tofu (4 posto do 4,3 posto) te vegetarijanske kobasice i vegetarijansku slaninu (3,5 do 3,6 posto)”, rekli su.

“Među mliječnim alternativama, najveća dobrobit za zdravlje uočena je pri konzumiranju sojina (5,2 posto), a potom bademova mlijeka.”

Većina promjena, kada je posrijedi produljenje životnog vijeka, bila je povezana s povećanim unosom vlakana (44 posto), što je jako dobro za zdravlje, a pritom su zamijećene i smanjene vrijednosti lošeg kolesterola te povećanje količine zdravih masti i minerala kalija u organizmu.Britanski znanstvenici smatraju da bi, kad bi pojedinac zamijenio sve kalorije iz mesa ili mliječnih proizvoda alternativama, ljudi bili skloniji konzumiranju hrane s manje masti i više vlakana jer bi se organizam na njih postupno naviknuo.

Kada su posrijedi klimatske promjene, stručnjaci ističu da je sektor stočarstva odgovoran za većinu svih emisija stakleničkih plinova povezanih s proizvodnjom hrane i za oko 20 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

“Bez promjena u načinu prehrane na način da se ona više temelji na biljnim namirnicama, utjecaj prehrambenog sustava na okoliš mogao bi predstavljati ozbiljan problem u naporima koji se ulažu u održavanje globalne temperature na ispod 2 Celzijeva stupnja prije industrijskog doba. Naša otkrića upućuju na to da je neprerađena biljna hrana poput soje, graška i graha najprikladnija kao zamjena za meso i mliječne proizvode u zemljama s visokim dohotkom, a i pokazala se dobrom u svim segmentima”, zaključili su.

“Za usporedbu, prerađena biljna hrana poput vege-hamburgera i biljnog mlijeka više šteti klimi i rezultira većim troškovima u odnosu na neprerađenu hranu, no i dalje nudi bitne ekološke, zdravstvene i prehrambene prednosti u usporedbi s hranom životinjskog porijekla.”

Tim britanskih znanstvenika je zaključio da bi izbor mahunarki u prehrani umjesto mesa i mlijeka smanjio “nutritivnu neravnotežu” u zemljama s visokim dohotkom, poput Ujedinjenog Kraljevstva za polovicu, preuranjenu smrt – osobito od bolesti povezanih s prehranom – za desetinu, utjecaj prehrane na okoliš za više od polovine, a troškove za više od trećine. Smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa i mliječnih proizvoda u zemljama s visokim prihodima ključno je za ograničenje klimatskih promjena, gubitak bioraznolikosti i u konačnici je važan za poboljšanje zdravlja ljudi.

“Istraživanje je pokazalo da nam je na raspolaganju niz namirnica i prehrambenih proizvoda od kojih bismo imali višestruku korist kada bismo zamijenili meso i mliječne proizvode u sadašnjoj prehrani. Iznenađujuće drugo mjesto iza graha i graška zauzeo je tempeh, tradicionalna indonezijska namirnica napravljena od fermentirane soje, koja zadrži brojna nutritivna svojstva soje bez puno obrade ili aditiva. Ovaj podatak i relativno niska cijena daju mu prednost u odnosu na prerađenije alternative kao što su vege-hamburgeri”, smatra glavni autor studije, dr. Marco Springmann s Instituta za promjenu okoliša u Oxfordu.

Britanski znanstvenici ističu i da, uz tehnologiju koja se danas koristi, emisije koje nastaju laboratorijski uzgojenim mesom mogu biti jednako visoke kao i one koje nastaju kod prerade i proizvodnje goveđih hamburgera, da je trošak i do 40.000 puta veći, a i jednako su loši za zdravlje.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Magazin

Kako odabrati najslađe jagode? Na nekoliko stvari posebno obratite pozornost

Objavljeno

-

Sezona jagoda je pred nama, što znači da će tržnice i trgovine uskoro biti prepune ovog sočnog crvenog voća. No, ako ste ikada kupili mjericu samo da biste kod kuće otkrili da su jagode bezukusne, vjerojatno se pitate u čemu griješite, pogotovo s obzirom na današnje cijene. All recipies donosi savjete stručnjaka o tome na što trebate paziti kako biste svaki put odabrali savršene jagode.

Kako odabrati najbolje jagode?
Odabir svježih jagoda jednostavan je ako znate na što obratiti pažnju. Meghan Diaz, stručnjakinja za nabavu voća i povrća, savjetuje da kod kupnje tražite plodove koji su izrazito crveni i čvrste teksture. Vanjska strana trebala bi biti rubin-crvena, sjajne površine i s minimalnim odstupanjima u boji.

“Pripazite da su peteljke žarko zelene, a ne smeđe ili sasušene. Cijeli plod treba biti živahne crvene boje, ne blijed ili ružičast, s što manje bijelih dijelova”, kaže Diaz. Jagode bi trebale biti čvrste na dodir, s napetom kožom bez nabora, a miris bi trebao biti voćni, cvjetni i prepoznatljivo “jagodast”.

Što se tiče veličine, Diaz uvjerava da ona nije presudna. “Veličina sama po sebi ne određuje okus, bitno je ono unutra. Na okus zapravo utječu sorta, uvjeti uzgoja i koliko brzo jagoda stigne s polja u trgovinu. Manji plod uzgojen u idealnim uvjetima i ubran na vrhuncu zrelosti uvijek će biti ukusniji od krupnog, ali bezukusnog”, objašnjava ona. “Najvažnije je izbjegavati plodove koji su pljesnivi, oštećeni ili iz kojih curi sok jer mogu uništiti cijelo pakiranje. Ako pazite na ove ključne znakove, kući ćete donijeti jagode koje su jednako ukusne kao što i izgledaju. Uvijek provjerite dno posudice kako biste vidjeli ima li oštećenih plodova”, napominje Diaz.

Pravilno čuvanje za dulju svježinu
Kako biste maksimalno iskoristili svježe jagode, važno ih je pravilno skladištiti. Prvo bacite sve plodove koji pokazuju znakove plijesni, a ostatak operite u otopini vode i octa te ih zatim dobro osušite. Ako ste ih kupili u plastičnoj posudi s rupicama, možete ih u njoj i ostaviti.

U suprotnom, stavite ih u posudu čiji poklopac nećete potpuno zatvoriti kako bi zrak mogao cirkulirati. Na dno posude stavite papirnati ubrus da upije

Nastavi čitati

Magazin

Liječnica: Tri stvari koje treba izbjegavati prije spolnog odnosa

Objavljeno

-

Prije nego što se prepustite strastima s partnerom, postoje tri stvari koje biste svakako trebali izbjegavati kako biste si osigurali što ugodnije iskustvo. Na njih je upozorila liječnica Jen Caudle iz Philadelphije, koja je na društvenim mrežama objasnila što može smanjiti užitak u seksu.

Lijekovi protiv alergije
Prvi na popisu su antihistaminici, lijekovi koji se često koriste za ublažavanje simptoma alergije. Prema dr. Caudle, oni mogu izazvati neželjenu suhoću koja smanjuje ugodu tijekom odnosa.

“Nemojte uzimati antihistaminike prije seksa – lijekove poput Benadryla, difenhidramina i slično. Zašto? Zato što oni mogu isušiti vaginalni sekret”, pojasnila je.

“Točno, za seks su potrebni lubrikacija i vlažnost, što svakako pomaže, zar ne? Antihistaminici mogu pridonijeti isušivanju vaginalnog sekreta. Mogu uzrokovati suhoću i na drugim dijelovima tijela, ali i na intimnom području”, dodala je.

Brijanje neposredno prije odnosa
Drugo upozorenje odnosi se na brijanje intimnog područja neposredno prije spolnog odnosa. Iako se može činiti kao dobra ideja, liječnica savjetuje da prođe neko vrijeme između brijanja i seksa kako bi se izbjegla iritacija kože.

“Nemojte se brijati neposredno prije seksa! Koža može biti iziritirana, oštećena i nadražena, a trenje tijekom odnosa sve može samo pogoršati. Zato ostavite da prođe neko vrijeme između brijanja i seksualne aktivnosti”, istaknula je Caudle.

Previše alkohola
Treći i možda najočitiji savjet odnosi se na konzumaciju alkohola. Iako čašica ili dvije mogu pomoći u opuštanju, liječnica upozorava da pretjerivanje može imati suprotan učinak, osobito kod muškaraca, jer utječe na erekciju.

“Ne bih pretjerivala s alkoholom”, poručila je. “Uvijek preporučujemo umjerenost, no poznato je da alkohol ponekad može pomoći u stvaranju raspoloženja. To vrijedi i za muškarce i za žene. Problem je što previše alkohola, osobito kod muškaraca, može ometati izvedbu. Jednostavno pokušajte izbjegavati prekomjerno pijenje, što je savjet koji vrijedi i inače u životu.”

Nastavi čitati

Magazin

Neurolozi: Jedan vitamin ključan je za zdravlje mozga, a mnogi ga ne unose dovoljno

Objavljeno

-

Očuvanje kognitivnih funkcija jedan je od ključnih čimbenika zdravog starenja. Osim fizičke aktivnosti, važno je zadržati pamćenje, sudjelovati u razgovorima i učiti nove vještine. Liječnici ističu da prehrana bogata nutrijentima igra veliku ulogu u zdravlju mozga. “Prehrana ima važnu ulogu u kognitivnim funkcijama jer osigurava energiju te vitamine i nutrijente potrebne za smanjenje upala i rizika od kognitivnog pada”, kaže neurologinja dr. Michelle Evans za Parade.

Jedan nutrijent posebno se ističe, a mnogi ga ne unose dovoljno – riječ je o vitaminu D. Neurokirurginja dr. Julie Pilitsis objašnjava: “Vitamin D pomaže neuronima da pravilno funkcioniraju regulirajući ione koji ulaze i izlaze iz stanica.” Dodaje da ima protuupalna svojstva i može pomoći u uklanjanju beta-amiloida povezanog s Alzheimerovom bolešću. “Kod teškog nedostatka vitamina D rizik od razvoja demencije se udvostručuje”, upozorava.

Nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga
Nažalost, nedostatak vitamina D vrlo je čest, osobito kod starijih osoba. “Čak polovica starijih odraslih osoba nema dovoljno vitamina D”, navodi dr. Pilitsis. Preporučuje održavanje razine od najmanje 50 nanomola po litri krvi. “To obično znači unos od 800 do 1000 međunarodnih jedinica dnevno kroz prehranu ili dodatke”, objašnjava, uz napomenu da su dobre namirnice masna riba, obogaćeni mliječni proizvodi i žumanjci.

Osim vitamina D, važnu ulogu imaju i drugi nutrijenti poput omega-3 masnih kiselina, kolina i vitamina B. Nutricionistica Lona Sandon ističe: “Omega-3 masne kiseline pomažu u smanjenju upala u mozgu. Kolin pomaže u zaštiti staničnih membrana i očuvanju strukture mozga.”

Liječnice naglašavaju da nikad nije kasno početi brinuti o zdravlju mozga kroz prehranu, a dugoročna dosljednost u unosu kvalitetnih namirnica daje najbolje rezultate.

Nastavi čitati

U trendu