Hrvatska
Sindikati traže značajne povišice za zaposlenike javnih službi
Pregovarački odbori Vlade i sindikata o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim službama održan je danas, po ocjeni sindikalaca bio je ‘konstruktivan’, a konkretne odgovore na svoje zahtjeve očekuju na idućem sastanku 29. studenog.
Sindikati su pregovarali o materijalnim pravima u javnim službama, a naši zahtjevi mogu se podijeliti u tri dijela, rekao je predsjednik sindikata Preporod Željko Stipić nakon sastanka. Dodao je da je prva stvar o kojoj su razgovarali s predstavnicima Vlade pitanje osnovice za izračun plaće za 2025. zaposlenih u javnim službama. “Drugi naš zahtjev Vladi odnosi se na materijalna prava koja su okamenjena i nisu se mijenjala 25 godina te smatramo da ih treba povećati. Treći zahtjev odnosi se na ugovaranje posve novog materijalnog prava”, rekao je Stipić.
Mišljenja je i kako je ‘sada vrijeme za traženje tih prava jer premijer kaže da sada u državi sve ide u pozitivnom smjeru’.
Traže povećanje od 10 posto
Što se tiče osnovice za izračun plaće ona je sada 947 i stara je skoro godinu dana, objasnio je i rekao je da će od Vlade tražiti da se poveća na 1044 eura što bi bilo povećanje od 10 posto. “To je realno, ako ne želimo obezvrijediti sve što smo pregovorima do sada postigli”, dodao je.
Sindikate traže i povećanje iznosa jubilarne nagrade čiji je iznos 25 godina isti. “Smatramo da je postojeću osnovicu od 240 eura, pregazilo vrijeme i tražimo da bude 300 eura. Znači minimalna nagrada iznosila bi 300 eura, a maksimalan za 45 godina rada umjesto dosadašnjih 1200, bila bi 1500 eura.
Također tražimo i povećanje otpremnina kojom poslodavac pokazuje da poštuje radnika što je proveo radni vijek u javnoj službi. Ona je sada 947 eura puta dva, što je iznosi 1894, a u budućem ona bi bila 947 eura više, odnosno mi zahtijevamo 2841 euro”, rekao je Stipić.
Tvrdi i kako to nije puno s obzirom na to da ‘kad iz pojedinih javnih službi ljudi idu u mirovinu gotovo postaju socijalni slučajevi’.
Sindikati traže i da se uveća plaća za rad noću s postojećih 40 na 55 posto te da se se osigura novac za topli obrok u iznosu od 70 eura. “Topli obrok je uvijek bio na čekanju. Znamo da je neoporezivi iznos za topli obrok trenutačno 100 eura, mi nekako nismo išli prema tom maksimalnom iznosu, naš zahtjev formulirali smo na 70 eura”, dodao je.
Stipić je rekao i da će se sutra održati uži kabinet Vlade te da je ministar rada i socijalne politike Marin Piletić obećao kako će ih upoznati sa sindikalnim zahtjevima te da bi sindikati odgovore na zahtjeve mogli imati uskoro.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




