Hrvatska
“Zbog uvjeta, u trgovini više ne žele raditi ni studenti ni umirovljenici”
Štrajk pravosudnih službenika koji danas ulazi u peti tjedan, ali i novi Zakon o trgovini kojim se ograničava rad nedjeljom, a koji je stupio na snagu prvog dana srpnja u Dnevniku N1 komentirao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Premijer Andrej Plenković poručio je štrajkašima u pravosuđu da su njihovi zahtjevi nerealni, a slično je u nedjelju u TNT-u rekla i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja poziva na strpljenje te ističe da je novi Zakon o plaćama u proceduri (u ponedjeljak je na dnevnom redu u Saboru). Štrajkaši pak poručuju – “ne možemo čekati”.
“Ovo se nije počelo događati jučer. Činjenica da ovi ljudi i njihov sindikat upozoravaju na stanje niz godina. Nešto se krneulo prije par godina rješavati, onda je stalo. Ovaj sindikat i ljudi koji su u štrajku su obilazili ministra niz godina. Prostora je bilo prije. Ovi ljudi su izuzetno mizerno plaćeno”, rekao je Sever.
Dodaje da nikakvih ozbiljnih pregovora nije bilo. “Dolazio je sindikat u Ministarstvo, ministru Malenici i uvijek je bio isti odgovor – ide Zakon o plaćama. Nije bilo ozbiljne želje ni volje da se nešto napravi, a nije je bilo ni minulih godina. Da su kroz godine postupno rješavali stvar, sada ne bi bio ovaj problem. To sad više nije razočaranje nego povrijeđenost tih ljudi, da vlast, resornog ministra nije za njih briga.”
Počelo se spominjati da Vlada možda računa na nekakvo iscrpljivanje, ministar je govorio i o tome da se bliži dan kada štrajk više neće biti plaćen. “Pitanje je tko će tu izdržati dulje. Ovi ljudi više nemaju što za izgubiti. Oni su tako mizerno plaćeni, Vlada bi trebala naći rješenje. Ono se mora naći ponajprije zbog tih ljudi, ali i zbog građana, zbog sudova”, rekao je Sever.
Komentirao je i novi Zakon o trgovini kojim se ograničava rad nedjeljom, a koji je stupio na snagu jučer, prvog dana srpnja. I Sever očekuje da će biti puno Ustavnih tužbi.
“Bilo ih je ranije, javit će se opet. Pitanje je tog nerazumijevanja, ali i određene bahatosti. Netko tko u matičnoj zemlji nedjeljom i blagdanom ne radi, taj isti trgovački lanac u Hrvatskoj ne samo da radi, nego će podići i ustavnu tužbu. Pojedinci isto takvo. Govorimo o ljudima koji rade u trgovini i njihovom pravu na slobodnu nedjelju i jednoj sasvim drugoj kulturi života savim drugoj. Ne možemo sve pretvoriti u kupnju i trgovinu. U trgovini više nitko ne želi raditi, ni umirovljenici ni studenti, zbog ovakvih uvjeta. Ovo je dobro, ali bilo bi bolje da se do kraja zabrani. I ovih 16 nedjelja je puno”, smatra Sever.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




