Hrvatska
BLIŽI SE CRNI PETAK / Iz udruge potrošača savjetuju na što valja pripaziti: “Mnogi to koriste kao mamac”
Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.
No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.
Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.
U Hrvatskoj nema “američkih” popusta
No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.
“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.
Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.
“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”
Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.
“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.
Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.
“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”
Savjeti kupcima uoči Crnog petka
Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.
Isticanje cijena
Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.
Povrat robe i rokovi
Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.
Online kupovina
Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.
Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.
Račun i jamstveni list
Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




