Crni petak (Black Friday) dan je velikih sniženja i rasprodaja u trgovinama kojim u Sjedinjenim Američkim Državama već desetljećima počinje vrijeme božićne kupovine. Unatrag petanestak godina taj se konzumeristički običaj udomaćio i u Hrvatskoj.

No i prije Crnog petka, koji će ove godine biti 29. studenoga, već traje tzv. Crni mjesec koji se proteže kroz cijeli studeni tijekom kojeg mnoge trgovine, ponajviše internetske, već nude robu po sniženim cijenama. U prvom redu odjeću, obuću i elektroničke uređaje.

Neke trgovine imaju i tzv. Crni tjedan koji traje završno s Crnim petkom. U stvari, Crni petak je dobar način trgovcima da “počiste” zalihe i isprazne skladišta uoči božićne potrošačke groznice.

U Hrvatskoj nema “američkih” popusta

No, kako kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP) Crni petak u Hrvatskoj ni izdaleka nije sličan onomu u Americi. Malogdje kod nas kupci spavaju ispred trgovina kako bi ujutro, čim prodavači otvore vrata, bili među prvima u grabljenju robe po iznimno niskim cijenama.

“Tamo se zaista na Crni petak televizor ili nešto slično može kupiti za bagatelu pa kupcima onda vrijedi prespavati pred trgovinom”, pomalo ironično dodaje Knežević.

Scena histeričnih gužvi i naguravanja kod nas praktički nema, a i popusti su manji od onih američkih gdje sežu do 80 pa i 90 posto.

“Ljude povede euforija kupovine pa zanemare jedno”

Knežević kaže da se Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača dosta kupaca javlja nakon Crnog petka “kad im se pokvari nešto što su kupili”. Stoga napominje da i kupovina na Crni petak podliježe istim zakonima i pravilima kao i svaka druga kupovina. Usprkos tomu i Crni petak ima svojih “crnih rupa”.

“Mnogi trgovci koriste Crni petak kao mamac. Oglašavaju sniženja i do 70 ili 80 posto, a kada se dođe i pogleda, toga nigdje nema”, dodaje.

Šefica HUZP-a kaže kako je Britanski savez potrošača 2021. godine radio istraživanje u 230 trgovina koje je pokazalo da su u čak 92 posto slučajeva cijene na Crni petak bile jednake kao i prije tog dana. Stoga (pre)poručuje potrošačima u Hrvatskoj da provjere kakve su bile cijene prije tog dana.

“Ljudi čuju da je Crni petak i povede ih euforija sniženja, misle da će nešto povoljno kupiti pa pritom zanemare koliko je nešto ranije koštalo i je li sniženje zaista pravo.”

Savjeti kupcima uoči Crnog petka

Uoči Crnog petka HUZP je objavio na svojim stranicama nekoliko savjeta kupcima koji planiraju toga dana krenuti u šoping po sniženim cijenama.

Isticanje cijena

Na svim proizvodima i kod fizičke i online kupnje, mora biti istaknuta snižena cijena, ali i najniža cijena u zadnjih 30 dana. To će potrošačima pomoći pri provjeri je li istaknuti popust pravi.

Povrat robe i rokovi

Kada je u pitanju povrat ispravne robe, niti jedan zakon nije obvezao trgovce da moraju uzeti natrag kupljeni proizvod i potrošaču vratiti novac ili zamijeniti za drugi proizvod. To je prepušteno isključivo dobroj volji i dobroj poslovnoj praksi trgovaca. Neki trgovci vraćaju novac, neki daju vrijednosne bonove za kupnju kod njih, neki mijenjaju za neki drugi proizvod, a neki ništa od toga. Različite su prakse i u rokovima u kojima se roba može vratiti. Negdje je to 7 dana, negdje 14, a negdje 30 dana. Sve to treba provjeriti u prodavaonici prije kupnje.

Online kupovina

Sve je veća popularnost online trgovine. Nakon Crnog petka slijedi Cyber Monday i kupci trebaju biti oprezni pri kupnji iz udobnosti vlastitog doma jer na internetu ima više od 6.000 lažnih, prevarantskih stranica. Prije online kupovine provjerite internetsku stranicu na besplatnom servisu iffy.cert.hr.

Roba kupljena putem weba može vratiti u roku od 14 dana od dana kupnje, bez navođenja razloga (troškove povrata snosi potrošač), a trgovac je dužan potrošaču vratiti novac u roku od 14 dana od dana primitka robe.

Račun i jamstveni list

Za sve proizvode kupljene na Crni petak vrijede odredbe zakona koje se odnose na materijalni nedostatak i jamstvo. Uzmite i sačuvajte račun, jamstveni list. Posebno pazite ako kupujete produženo jamstvo – provjerite što to jamstvo pokriva i kako se aktivira, poručuju iz HUZP-a te dodaju da bi sve uočene nepravilnosti trebalo prijaviti tržišnoj inspekciji Državnog inspektorata.