Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

NADBISKUPIJA / Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić osnovao Ured za medije. Predstojnica novinarka Ines Grbić

Objavljeno

-

Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić osnovao je Ured za medije Zadarske nadbiskupije u četvrtak, 31. listopada i predstojnicom toga Ureda imenovao Ines Grbić, novinarku Zadarske nadbiskupije.

Dekretom osnivanja Ureda za medije i imenovanjem njegove predstojnice, nadbiskup Zgrablić razriješio je Grbić službe tajnice Tiskovnog ureda Zadarske nadbiskupije na koju je bila imenovana 28. kolovoza 2002. godine.

Nakon 22 godine novinarskog rada Grbić i njene službe u odnosima s javnošću Zadarske nadbiskupije, nadbiskup Zgrablić povjerio je Grbić službu voditeljice Ureda za medije Zadarske nadbiskupije „imajući u vidu“ njen „dugogodišnji rad u Tiskovnom uredu Zadarske nadbiskupije“ te u kontekstu sve intenzivnijeg medijskog rada i tempa koji je u suvremeno doba tehnološkog razvoja, načelno i izvršno operativno, nadišao termin i stvarnost Tiskovnog ureda. Naime, prije dva desetljeća kad je Tiskovni ured osnovan, rad u medijima primarno i dominantno poistovjećivao se s radom u tisku, kao prevladavajućem informativnom mediju.

Nadbiskup Zgrablić osnovao je Ured za medije „imajući na umu važnost medija, digitalni razvoj komunikacije i njihov utjecaj na cjelokupni društveni i crkveni život te snagu prikladnog sredstva evangelizacije i pastoralnog djelovanja“, a u sastavu Ureda za medije će djelovati i Tiskovni ured Zadarske nadbiskupije.

„Ured za medije Zadarske nadbiskupije, kao pastoralno tijelo, namijenjeno je djelovanju na području medija (tisak, radio, TV, mrežna stranica Zadarske nadbiskupije, društvene mreže i platforme itd.), sa zadaćama pomoćnog sredstva u evangelizaciji te poticanja i usmjeravanja komunikacije različitih pastoralnih inicijativa na području Nadbiskupije“, piše nadbiskup Zgrablić u dekretu imenovanja predstojnice Ureda, navodeći niz konkretnih zadaća u nadležnosti Ureda, a Grbić ih je već praktično ostvarivala i u potpunosti kreirala i u dosadašnjem radu Tiskovnog ureda.

Među zadaćama Ureda nadbiskup Zgrablić ističe nastavak uspješne i kvalitetne suradnje s crkvenim medijima na nacionalnoj razini, navodeći ih poimence: IKA, HKR, HKM, Glas Koncila i Laudato TV, zatim doprinos „oblikovanju javnog mnijenja u Crkvi i društvu u duhu evanđeoske poruke i Učiteljstva Crkve, suradnju s medijima izvan-crkvenog informativnog djelovanja, stvarati prostore za koordinaciju, komunikaciju i dijalog unutar pastoralnih tijela Nadbiskupije, senzibilizirati, poticati i usmjeravati komunikaciju različitih pastoralnih inicijativa na području Nadbiskupije“ te druge zadaće u „promicanju medijskog odgoja za promicanje istine te razumno i odgovorno korištenje sredstava društvene komunikacije“.

„U vremenu u kojem živimo, novi digitalni razvoj u komunikaciji doživljava ubrzano širenje koje snažno utječe na kulturu svijeta u cjelini. Nema mjesta gdje se ne osjeća utjecaj medija na vjerske i moralne stavove, na političke i društvene sustave, na obrazovanje i kulturu. Razvoj i utjecaj `umjetne inteligencije` sa svojim prednostima i opasnostima sve više utječe na cjelokupni život čovjeka“, poručuje mons. Zgrablić u dekretu o osnivanju Ureda za medije, ističući da mediji imaju informativnu, ali i formativnu ulogu u životu korisnika medija.

U skladu s aktualnim trenutkom u Crkvi i društvu, i s već dokazanom profesionalnom praksom, Dekretom o imenovanju predstojnice Ureda za medije nadbiskup Zgrablić formalno potvrđuje te u skladu s načinom službenog djelovanja Crkve i de iure vrednuje sve što je Grbić de facto radila u protekle 22 godine, a što je sada priznato i u formi institucionalnog dekreta.

U opisu rada Ureda, nadbiskup Zgrablić poziva se na crkvene dokumente koji govore o važnosti i radu medija u službi Crkve, kao što su Dekret o sredstvima društvene komunikacije ‘Inter Mirifica’ i pastoralna uputa ‘Aetatis novae’ Papinskog povjerenstva za sredstva društvenog priopćavanja. Nadbiskup podsjeća na poruku pape Pavla VI.: „Crkva bi se osjećala krivom pred svojim Gospodinom, kad ne bi upotrijebila ova moćna sredstva koja ljudska inteligencija svakim danom čini sve savršenijima“.

U Dekretu o osnivanju Ureda za medije, mons. Zgrablić navodi i poticaje pape Franje koji „medije promatra kao obvezu koju ne možemo podcijeniti i kao moćno sredstvo za promicanje zajedništva i dijaloga unutar ljudske obitelji te poziva da se digitalnom prostoru pusti više mjesta kako bi se dalo značajni doprinos širenju kulture mira utemeljene na evanđelju“.

Nadbiskup Zgrablić podsjeća i na poruku pape Franje za Svjetski dan društvenih komunikacija za 2024. godinu posvećenu temi umjetne inteligencije, u kojoj Papa kaže da u našoj epohi „koja se izlaže riziku biti bogata tehnologijom i siromašna ljudskošću, naše promišljanje mora započeti od ljudskog srca. Samo usvajajući duhovan način gledanja, samo ako ponovno steknemo mudrost srca, možemo proniknuti i tumačiti tu novost koju sa sobom nosi naše doba i otkriti put do istinski ljudske komunikacije“.

Mons. Zgrablić ističe i potrebu sinodalnosti, opet citirajući papu Franju koji želi „da se međusobno slušamo i rastemo u svijesti da sudjelujemo u zajedništvu (sinodalnosti) koje nam prethodi i uključuje nas. Na taj način će biti moguće oblikovati sve simfoničniju Crkvu, čije se jedinstvo izražava u skladnoj i svetoj polifoniji“.

„S Vašim bogatim iskustvom rada u medijima, vjerujemo da ćete uspješno voditi djelovanje Ureda za medije u duhu i sukladno Odluci o osnivanju Ureda za medije Zadarske nadbiskupije“, piše mons. Zgrablić u dekretu imenovanja Grbić predstojnicom Ureda. Mons. Zgrablić zahvalio je Grbić „na dosadašnjem radu u korist Zadarske nadbiskupije“ i na njen rad „zamolio zagovor Majke Marije, sv. Stošije i drugih zaštitnika i Božjih ugodnika Zadarske nadbiskupije“.

Za vrijeme svoje službe zadarskog nadbiskupa, mons. Zgrablić inicirao je izradu nove, u cijelosti redizajnirane službene stranice Zadarske nadbiskupije koja je dobila suvremeni, estetski, pregledni i dostojanstveni način predstavljanja događaja u životu mjesne Crkve.

Na inicijativu mons. Zgrablića otvorena je i Facebook stranica Zadarske nadbiskupije putem čijeg djelovanja su vijesti o događanjima u Zadarskoj nadbiskupiji ostvarili dodatni doseg u svojoj preglednosti i dostupnosti čitateljima, čije je vođenje također povjereno Uredu za medije. Brojne su povratne pozitivne reakcije njenih pratitelja koji su dobili zajedničko, digitalno mjesto svoga izvora informiranja o životu u mjesnoj Crkvi, uz druge prigodne duhovne poticaje koji prate život Crkve, u riječi, slici, foto – galerijama i video zapisima s različitih događaja; to vjernicima prenosi doživljaj i povezuje ih s mjestom i duhom održavanja različitih pastoralnih inicijativa u mjesnoj Crkvi, pa i putem javljanja uživo. Analitički podaci Facebook stranice Zadarske nadbiskupije pokazuju stalni rast u posjećenosti i čitanju njenih sadržaja. Facebook stranica Zadarske nadbiskupije prenosi također obavijesti iz župa i ustanova Zadarske nadbiskupije, bivajući tako platformom koja, u duhu sinodalnosti, na jednom mjestu povezuje i objedinjuje informacije o župnim događajima. Na taj način pruža podršku različitim aktivnostima u župama dajući im preglednost i doseg i na razini Nadbiskupije kojoj je, kao stvarnosti u životu Crkve, imanentno povezivati vjernike i stvarati eklezijalno zajedništvo.

Nadbiskup Zgrablić osobno je uručio dekret Grbić u četvrtak, 31. listopada, u Salonu Nadbiskupskog doma u Zadru, u nazočnosti don Marina Batura, kancelara Zadarske nadbiskupije i don Tina Vidova, tajnika nadbiskupa Zgrablića. Tom prigodom nadbiskup se i osobno obratio Grbić prigodnim riječima. Izrazio je podršku i poštovanje novinarskom radu čije djelovanje, baš i iz života Zadarske Crkve, prate brojni na različitim medijskim platformama. Zahvalio joj je na dugogodišnjem plodnom i prepoznatljivom radu u predstavljanju crkvenog, pastoralnog, duhovnog života Zadarske nadbiskupije na području mjesne Crkve i na nacionalnoj razini te je ohrabrio u daljnjem medijskom djelovanju.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu