Connect with us

Hrvatska

Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovite djece u javnom savjetovanju

Objavljeno

-

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (MZOM) uputilo je u savjetovanje pravilnik kojim bi se trebalo poboljšati praćenje darovite djece i učenika, koje trenutačno nije sustavno uređeno te ovisi o entuzijazmu nastavnika, roditelja i udruga.

Nacrt prijedloga Pravilnika o odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika na javnom je savjetovanju do 9. listopada, a u Ministarstvu predviđaju da bi na snagu mogao stupiti najkasnije do kraja godine.

Posljednji pravilnik za darovite učenike osnovnih škola donesen je 1991., za učenike srednjih škola 1993., a 2022. donesene su Smjernice za rad s darovitim učenicima i to kao savjetodavni dokument koji je primjenjivalo malo škola te bi novi Pravilnik mogao donijeti stvarnu promjenu u radu s darovitom djecom jer će biti obvezujući dokument.

U Hrvatskoj prema procjeni udruge DAR na temelju Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije ima između 7500 i 10.000 darovite djece, učenika i mladih. Do tog su broja došli uzevši u obzir broj učenika koji polaze osnovne i srednje škole i pomnožili s planiranim postotkom učenika koji bi trebali proći kroz Centre izvrsnosti, koji su u nekim sredinama aktivni, dok u drugim sredinama još uvijek ne postoje. Prema MZOM-u lani je osnovne i srednje škole pohađao 171 daroviti učenik, od kojih 68 osnovnoškolaca i 103 srednjoškolca.

Predsjednik udruge Dar Dubravko Čop ranije je Hini rekao da sustav u Hrvatskoj do sada nije pridavao dovoljno pažnje darovitoj djeci, učenicima i mladima iako oni mogu dati veliki doprinos razvoju društva. Istaknuo je da u hrvatskom obrazovnom sustavu postoji “nesustavno” praćenje darovitih te sve ovisi o entuzijazmu i zalaganju pojedinaca, roditelja i udruga.

Novi bi Pravilnik trebao poboljšati sustavno praćenje darovitih učenika jer propisuje obvezu ravnatelja o donošenju odluke kojom se utvrđuje status učenika kao darovitog te mu se osigurava podrška tijekom školovanja.

Učenike bi pratio tim za darovite koji čine ravnatelj, psiholog, pedagog, odgojitelji ili učitelji razredne i predmetne nastave, a po potrebi bi se uključivali i logoped, edukacijski rehabilitator ili socijalni pedagog, knjižničar i vanjski stručnjaci. Tim za darovite trebat će voditi evidenciju u e-Matici i pohranjivati dokumentaciju o darovitim učenicima u mapu ili e-portfolio darovitog učenika te surađivati s roditeljima darovite djece.

Škole imaju dovoljno resursa za provođenje Pravilnika

Iz MZOM-a smatraju da škole imaju dovoljno resursa za neometano provođenje pravilnika. Darovitim učenicima bi, pojašnjavaju, u sklopu redovite nastave trebao biti dostupan rad prema kurikulima različite težine i složenosti, rad prema individualiziranom kurikulu, individualni rad, grupni rad, rad s mentorom te izborni i fakultativni predmeti.

Postoji li više darovitih učenika, moguće je i osnivanje posebnog razrednog odjeljenja. U isti razred išli bi daroviti učenici podjednake obrazovne razine, a optimalno je da je u razredu pet učenika.

Za izvanškolske aktivnosti Pravilnikom se predviđaju programi izvrsnosti koji bi se ostvarivali na seminarima, ljetnim i zimskim školama, kampovima za darovite i u centrima izvrsnosti. Zatim učenjem putem interneta na lokalnoj, područnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, sudjelovanje na državnim i međunarodnim natjecanjima te rad s mentorom izvan nastave, uz ostalo.

Prijedlogom pravilnika predviđaju se i ostali oblici odgojno-obrazovne podrške koji su većinom sadržani i u pravilniku iz ’91, ali su sada detaljnije razrađeni. Tako je moguć prijevremeni upis darovitog djeteta u osnovnu školu na zahtjev roditelja, ako dijete ima stručno utvrđenu visoku razinu općih sposobnosti. Učenik može i u tijeku jedne školske godine završiti dva razreda.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu