Hrvatska
Od 1. siječnja opet rastu plaće. Kome najviše?
U sklopu novog kruga porezne reforme Vlada planira dodatno rasteretiti plaće. Prema zasad neslužbenim informacijama, u igri su tri promjene vezane uz osobni odbitak i porezne stope, a najveće koristi trebali bi osjetiti građani s višim plaćama
Prva mjera koju je ministar Primorac najavio još početkom srpnja je povećanje osobnog odbitka s 560 na 600 eura. Riječ je o neoporezivom dijelu dohotka koji se planira povećati za 40 eura.
Druga promjena, koja prvenstveno ide na ruku zaposlenima s visokim plaćama, dizanje je praga za oporezivanje po višoj stopi poreza na dohodak. Sada se po višoj stopi (od 25 do 35,4 posto) oporezuju dohoci iznad 4200 eura mjesečno, a taj se prag planira povećati na 5000 eura.
Ovim rješenjem vladajući izlaze u susret zahtjevima poslodavaca da se porezno rasterete plaće visokoobrazovanih stručnjaka.
Dodatno rasterećenje mogu očekivati stanovnici gradova s visokim poreznim stopama. Naime, prema neslužbenim informacijama, Vlada planira dodatno spustiti maksimalne stope poreza na dohodak koje su uveli pojedini gradovi.
Uvjerljivo najviše porezne stope ima Grad Zagreb, u kojem niža stopa iznosi 23,6 posto, a viša 35,4 posto. Ministar Primorac razmišlja o ujednačenju stopa za sve jedinice lokalne uprave tako da niža stopa može iznositi najviše 22 posto, a viša 33 posto. Inače, u većini gradova i općina niža stopa iznosi 20, a viša 30 posto.
Ako zaživi ova ideja, osim Zagreba, porezne stope morat će spuštati u Rijeci, Sisku, Gospiću, Ludbregu, Vrbovskom, Supetru, Vodnjanu i još nekolicini manjih općina.
Navedene porezne izmjene svim zaposlenima će donijeti nešto viša primanja, a najveću korist mogu očekivati oni s plaćama znatno iznad prosječnih.
Kako će se navedene porezne promjene odraziti na primjeru prosječne plaće i plaće četiri puta veće od prosjeka za osobu zaposlenu u Zagrebu, a koja ne koristi olakšice za uzdržavane članove?
Tportal piše da računica pokazuje da će se zaposlenom s prosječnom hrvatskom plaćom, koja je u srpnju iznosila 1821 euro u bruto iznosu, povećanjem osobnog odbitka i korekcijom niže porezne stope neto plaća povećati za nešto više od 23 eura.
Istovremeno, zaposlenom s plaćom u visini četiri prosječne plaće, nakon povećanja osobnog odbitka, korekcije niže i više porezne stope te pomicanjem praga za oporezivanje po višoj stopi, neto plaća će porasti za 194 eura.
Smanjit ćemo stopu poreza i direktno povećati plaće
“Mi procjenjujemo da postoji prostor da direktnom zakonskom odlukom Sabora na prijedlog Vlade smanjimo tu stopu (poreza na dohodak) i da ljudima direktno povećamo plaću”, rekao je u četvrtak premijer Andrej Plenković najavljujući poreznu reformu.
Službene informacije o prijedlozima poreznih izmjena očekuju se idućeg tjedna, kada će biti jasnija slika o njihovim učincima.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




