Svijet
Ursula von der Leyen objavila sastav nove Europske komisije
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je danas u Strasbourgu svoju novu ekipu povjerenika u kojoj će hrvatska predstavnica Dubravka Šuica biti zadužena za Mediteran.
“Dubravka Šuica bit će povjerenica za Mediteran. Bit će odgovorna za šire južno susjedstvo i surađivat će s Kajom Kallas i mnogim drugim povjerenicima za razvoj naših zajedničkih interesa u regiji. Bit će također odgovorna za demografiju”, rekla je Von der Leyen u Europskom parlamentu u Strasbourgu.
Šuica je u prvoj Komisiji Ursule von der Leyen bila potpredsjednica za demokraciju i demografiju, a sada je uz demografiju dobila novi resor koji uključuje odgovornost za odnose s južnim susjedstvom.
Najviše povjerenika iz redova pučana
Dosadašnja Komisija imala je četiri izvršna potpredsjednika i četiri potpredsjednika. U novoj Komisiji bit će šest izvršnih potpredsjednika, dok običnih potpredsjednika više neće biti.
U Komisiji je 11 žena, ali ne treba isključiti mogućnost da taj broj bude i veći jer svi povjerenici moraju proći saslušanja pred nadležnim odborima Europskog parlamenta, a nije sigurno da će svi koji su predloženi dobiti zeleno svjetlo.
Od šest izvršnih potpredsjednika četiri su žene. Svi izvršni potpredsjednici imat će i po jedan resor za koji će biti zaduženi.
Najveći broj povjerenika, njih 14, dolazi iz Europske pučke stranke, krovne organizacije desnog centra, pet ih je iz redova liberala, pet socijalista i jedan (Talijan Raffaele Fitto) iz euroskeptične skupine Europski konzervativci i reformisti (ECR).
Izvršni potpredsjednici
Španjolka Teresa Ribera predložena je za izvršnu potpredsjednicu za čistu, pravednu i konkurentnu tranziciju. Bit će odgovorna za resor tržišnog natjecanja.
Finkinja Henna Virkkunen bit će izvršna potpredsjednica za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju. Bit će zadužena za resor digitalnih tehnologija.
Francuz Stéphane Séjourné bit će izvršni potpredsjednik za prosperitet i industrijsku strategiju. Bit će zadužen za resor industrije, malih i srednjih poduzeća i jedinstveno tržište.
Estonka Kaja Kallas već je ranije imenovana za visoku predstavnicu za vanjsku i sigurnosnu politiku, a ta pozicija automatski sa sobom nosi potpredsjedničko mjesto u Komisiji.
Rumunjka Roxana Mînzatu dobila je mjesto izvršne potpredsjednice za ljude, vještine i pripravnost. Bit će zadužena za obrazovanje, kulturu, vještine, kvalitetna radna mjesta i socijalna prava.
Talijan Raffaele Fitto bit će izvrši potpredsjednik za koheziju i reforme. Bit će zadužen za resor kohezijske politike, regionalnog razvoja i gradova.
Povjerenici
Dugogodišnji član Komisije, Slovak Maroš Šefčovič dobit će dvije uloge – predložen je za povjerenika za trgovinu i ekonomsku sigurnost, što uključuje i politiku carina. Bit će također zadužen za međuinstitucionalne odnose i transparentnost.
Latvijac Valdis Dombrovskis također će imati dvostruku ulogu, bit će povjerenik za gospodarstvo i produktivnost te za implementaciju i simplifikaciju zakonodavstva.
Mađar Olivér Várhely bit će povjerenik za zdravstvo i dobrobit životinja. Nizozemac Wopke Hoekstra bit će povjerenik za klimu i čisti rast. Bit će zadužen i za poreznu politiku.
Nova Komisija imat će prvi put povjerenika za obranu i svemir, a to je mjesto dobio Litvanac Andrius Kubilius. Bit će zadužen za razvoj europske obrambene unije.
Slovenka Marta Kos, koja nije službeno predložena jer se čeka mišljenje nadležnog odbora slovenskog parlamenta, bit će povjerenica za proširenje te zadužena i za odnose s istočnim susjedstvom. Čeh Jozef Sikela bit će povjerenik za međunarodna partnerstva.
Cipranin Costas Kadis bit će povjerenik za ribarstvo i oceane. Portugalka Maria Luís Albuquerque bit će povjerenica za financijske usluge, štednju i investicijsku uniju.
Belgijanka Hadja Lahbib bit će povjerenica za pripravnost i krizno upravljanje. Austrijanac Magnus Brunner predložen je za povjerenika za unutarnje poslove i migracije. Šveđanka Jessika Roswall bit će povjerenica za okoliš, vodnu otpornost i konkurentno kružno gospodarstvo.
Poljak Piotr Serafin bit će povjerenik za proračun, borbu protiv prevara i javnu upravu. Danac Dan Jørgensen bit će povjerenik za energiju i stanovanje.
Bugarka Ekaterina Zaharieva dobila je resor istraživanja i inovacija. Irac Michael McGrath predložen je za povjerenika za demokraciju, pravosuđe i vladavinu prava.
Grk Apostolos Tzitzikostas bit će povjerenik za održivi promet i turizam. Luksemburžanin Christophe Hansen novi je povjerenik za poljoprivredu i hranu.
Maltežanin Glenn Micallef predložen je za povjerenika za međugeneracijsku pravdu, kulturu, mlade i sport.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA8 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




