Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / U Karinu održan molitveni susret “za franjevce ubijene u Drugom svjetskom ratu i mučeničkom smrću sav stradali kler Crkve u Hrvata”

Objavljeno

-

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Molitveni susret za franjevce ubijene u Drugom svjetskom ratu i mučeničkom smrću sav stradali kler Crkve u Hrvata, održan je na blagdan Uzvišenja Svetog Križa u subotu, 14. rujna, u Karinu.

Misno slavlje za vanjskim oltarom u dvorištu samostana kod crkve Svete Marije Bezgrešne u Karinu predvodio je don Filip Kucelin, povjerenik Povjerenstva za kauzu Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije koje je organizator toga događaja. U misi su suslavili fra Andrija Bilokapić iz zadarske župe Presvetog Srca Isusova, don Tomislav Baričević, župnik Pridrage, don Ante Delić, župnik Jasenica i Vinjerca, don Jerolim Lenkić, župnik Pakoštana i fra Ivan Marija Đuzel iz samostana u Karinu.

Franjevački samostan Svete Marije Bezgrešne u Karinu pripada Franjevačkoj provinciji Presvetog Otkupitelja – Split, pa su se tim molitvenim događajem sudionici osobito spomenuli 44 ubijena franjevca iz te Provincije, čije su slike lica bile na zajedničkom panou ispred ambona na misi. Među njima su šestorica kao župnici, a dvojica kao gvardijani u Karinu, djelovali u Zadarskoj nadbiskupiji.  Većini tih franjevaca koje su ubili partizani i komunisti, ove 2024. godine je 80. godišnjica od njihove mučeničke pogibije.

Fra Petar Klarić, karinski župnik i gvardijan samostana u Karinu, na početku mise je rekao: „Sjećamo se dubokih duhovnih i domoljubnih rana i molimo za 44 ubijena franjevca Franjevačke provincije Presvetog otkupitelja u Drugom svjetskom ratu koje su mučili i ubili partizani, a jednog franjevca je ubila neprijateljska granata u Domovinskom ratu. Sjećamo se sve poginule braće i sestara, svećenika, redovnika i redovnica, u Drugom svjetskom ratu i u Domovinskom ratu. Sjećamo se tih velikih rana, kao što se na Veliki petak sjećamo Isusa, njegovih rana i njegove žrtve na križu. Na blagdan Uzvišenja Svetog Križa, imamo pravo s poštovanjem sjetiti se žrtve partizanskog zločina, moleći Boga za nevine duše franjevaca i da se takav zločin nikad više ne ponovi. Isus je padao pod teškim križem, ali je pobijedio i uskrsnuo. I mi smo padali, ali smo pobijedili. Uvijek smo se dizali iz pepela, zahvaljujući Bogu i Gospi. Moramo se žrtvovati za Crkvu i domovinu Hrvatsku, kako su to činili i stradali za koje molimo te duhovno i nacionalno obnavljati domovinu“, poručio je gvardijan Klarić.

Govoriti istinu o događajima i mučenički ubijenim ljudima koja je bila zabranjivana za vrijeme komunističkog režima

„Puno je vremena prošlo, osamdeset godina, otkad su naši svećenici, redovnici i redovnice, 664 njih u Crkvi u Hrvata, stradali nepravedno i potpuno nevini. Nismo ih došli oplakivati, osvećivati se, jer Krist na poziva da praštamo. Nismo tu da budemo zlopamtila nego da svjedočimo istinu, da govorimo istinu koja je bila zabranjivana za vrijeme komunističkog režima i nije se smjelo govoriti o tim događajima i tim ljudima. Tu smo da pronađemo istinu i da ti ljudi dobiju mjesto u Crkvi i narodu koje im pripada.

Mjesto koje njima pripada ne smije i ne može biti zaborav! Odgovarat ćemo pred Bogom za zaboravljanje žrtve koja je nama danas omogućila nacionalnu i vjersku slobodu. Dužni smo im. Dužni smo im barem sjećanje, barem spomen. Dužni smo tim ljudima, jer njihova krv i krv naših branitelja u Domovinskom ratu omogućili su ono što danas imamo, a to je sloboda. Zahvalni za ono što imamo, utječemo se Svetom Križu da bude naše spasenje, da po njemu postignemo svoje otkupljenje i vječnost“, poručio je don Filip, rekavši da svatko ima svoj križ.

„Naša pobijena braća i sestre koji su nevini stradali imali su svoj križ. Nije pitanje hoćemo li u životu imati križ ili ne. Pitanje je hoćemo li ga nositi sami ili ćemo ga nositi s Kristom. Naša pobijena braća franjevci odabrali su nositi križ s Kristom. Izaberimo i mi to, odričući se grijeha“, potaknuo je Kucelin.

Slaviti Uzvišenje Svetoga Križa prigoda je prisjetiti se ljudi koji su svoj život dali za Krista na najizvrsniji način, naglasio je don Filip. „Od prvih vremena Crkve sve do naših dana, one koji daju svoj život za Krista nazivamo svjedocima, martyrima, mučenicima. Taj sud prepuštamo Svetoj Stolici, ali u narodu živi svijest tko su ti ljudi koji su bili toliko velikodušni, da su čak i svoj život bili spremni dati za ono u što su bili uvjereni“, naglasio je don Filip.

Križ je bio mučilo koje su Rimljani namijenili neposlušnicima i zločincima, a koje je Krist pretvorio u sredstvo spasenja, rekao je predvoditelj slavlja. „I mi to tražimo od Gospodina, da Bogu neposlušne i nevjerne, pretvori u one koji će biti njegovi svjedoci. Da od nas učini one koji će po svom životu i smrti svjedočiti za Krista i njegovo ime.  Mučenici su tijekom svih vremena davali svoj život za Krista i željeli živjeti kako ih je Krist uputio. Sve mučenike povezuje to da su bili uvjereni da je Isus Krist jedina istina, jedini put i da jedini on daje život. Živjeti bez Krista značilo bi živjeti u laži, ići stranputicom i ne imati života“, upozorio je Kucelin, rekavši da nema život svatko tko je živ; mnogi ljudi životare.

„Život ima tko na ovom svijetu radi na način da od toga ima koristi u vječnosti. Kad biramo što ćemo i kako činiti u životu, vodimo računa da od toga imamo koristi sada i u vječnosti. Ako korist imamo samo ovdje, sada, to će propasti. Ali, ako činimo ono od čega ćemo imati koristi u vječnosti, imat ćemo koristi i sada, ovdje i kasnije kada se preselimo Gospodinu“, poručio je don Filip.

Na dobrom smo putu ako smo uvjereni da je Krist jedini put, istina i život, kako su bili uvjereni mučenici. „To znači i da taj put trebamo slijediti, osobito kad je teško. Da tu istinu treba govoriti i onda kad je teško. I da takav život treba živjeti, osobito kada je teško. Ispod svetog Isusovog križa nije bilo puno onih koji su bili takvog uvjerenja u tom trenutku. Slijediti Isusa kao put, istinu i život nije za svakoga. To je za one koji su pozvani, odabrani i koji su se uputili tim putem. To je prigoda za ispit savjesti. Osjećaš li Božji poziv da tebe zove, da budeš njegov putokaz na putu u vječnost? Da budeš svjetionik ljudima koji žive u tami i koji radije vjeruju lažima. Da vičeš kao glas u pustinji, poput sv. Ivana Krstitelja, da se pripravi put Gospodinu. Dok smo na ovom svijetu, imamo šansu“, potaknuo je don Filip, rekavši da ljudi koji su dali svoj život za Isusa i njegovo ime primaju od njega zasluženu nagradu.

„Međutim, nema svatko milost biti mučenik. Sv. Franjo je smatrao da je milost biti mučenik. Možemo pomisliti da to ne izgleda kao milost. No, oni koji znaju da je Isus jedina istina i da druge nema, smatraju da se ne isplati živjeti bez te istine“, rekao je don Filip, potaknuvši vjernike da svaki dan prinose Gospodinu svoja mala mučeništva.

„Nosi križ s Isusom i tada će ti biti lakši“

„Postoje situacije u našem životu koje trebamo pretrpjeti, koje nekad treba prešutjeti, pustiti – i to nije lako. Postoje ljudi u našem životu zbog kojih nam je teško, jer su nas strašno povrijedili. Prinesi to mučeništvo Gospodinu. Bojiš se što će biti s tvojim potomcima, djecom i unucima, želiš da idu pravim putem i budu Božji ljudi – prikaži to mučeništvo Gospodinu. Nikad na svijetu nije živjelo više ljudi, a nikada čovjek nije bio više sam i osamljen. Svoju osamljenost, napuštenost, samoću, prikaži Gospodinu kao mučeništvo. Mnoge su izdali prijatelji ili bračni supružnici, kao što je Juda izdao Isusa. Teško je biti izdan i ostavljen. I kod ubijenih franjevaca, u mnogim slučajevima upravo se to dogodilo – da su bili jeftino izdani i prodani od najbližih. To prikaži Gospodinu kao svoje mučeništvo“, potaknuo je don Filip, naglasivši: „Svaki život ima svoj križ. Ali, nosi križ s Isusom i tada će ti biti lakši. Krist nam kaže: ‘Uzmite jaram moj na sebe’. Oni koji su nekad radili na zemlji, orali s volovima, znaju da kada se nešto ujarmi, znači da su to dvije životinje zajedno. Kad jedna životinja radi, to je mučenje za nju; ali kad su dvije, ide lakše. Isus nas poziva da ne nosimo sami svoj jaram, svoj križ, nego da on bude na jednoj strani, a mi na drugoj. Da nosimo tu teškoću života skupa. Tada možemo biti njegovi svjedoci. Tada ćemo biti svjetionici u mračnom svijetu, putokazi izgubljenim ljudima, u vječnost“, poručio je don Filip Kucelin.

Na kraju mise, gvardijan Petar Klarić zahvalio je zadarskom nadbiskupu Milanu Zgrabliću koji je podržao taj molitveni spomen susret za pokojne franjevce i druge stradale. Izabrano je to učiniti na blagdan Uzvišenja Svetoga Križa, jer su oni umrli mučeničkom smrću za Krista i Crkvu.

„U križu je spas, život i naše uskrsnuće. To su vjerovali naši ubijeni fratri, svećenici, redovnice, bogoslovi i sjemeništarci. Idimo njihovim putem, da je Isus Krist put, istina i život“, potaknuo je fra Petar.

Nakon hrvatske himne Lijepa naša na kraju mise, otpjevana je pjesma Zdravo Djevo, čiji je autor o. Petar Perica koji je 24. listopada 1944. također mučenički ubijen na otočiću Daklsi.

Susret je počeo okupljanjem vjernika u župnoj crkvi sv. Male Terezije u Karinu, odakle su se vjernici uputili u hod od karinske župne crkve do samostana u Karinu, dug oko dva kilometra. Fra Ivan Marija Đuzel, redovnik u karinskom samostanu, putem je predvodio molitvu krunice i zaključno litanije. Po dolasku u samostan, misi je prethodilo izlaganje koje je o ubijenim franjevcima i kleru u Drugom svjetskom ratu i poraću održao fra Ivan Nimac, redovnik u samostanu u Karinu. Vjernici iz Karina i Kruševa priredili su okrepu za sudionike nakon mise.

Ines Grbić

Foto: I. Grbić

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI 

Objavljeno

-

By

Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.

U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.

Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu 

Objavljeno

-

By

Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.

Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.

– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.

Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.

Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.

– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.

U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.

Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.

Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj 

Objavljeno

-

By

Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.

Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…

Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.

Ulaz je slobodan!

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu