Hrvatska
Hrvati lani najviše putovali u jednu susjednu zemlju. Stručnjak objašnjava zašto je toliko popularna
Nakon nekoliko godina suzdržanosti od putovanja – što zbog pandemijskih ograničenja, a što zbog inflacije – Hrvati su prošle godine opet putovali u inozemstvo skoro kao u pretpandemijskim godinama.
Hrvatske putničke agencije u 2023. godini organizirale su višednevna putovanja za 708 tisuća domaćih turista, kažu podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). Od toga je 412 tisuća (58,2 posto) domaćih turista putovalo u Hrvatskoj, a 296 tisuća u strane zemlje.
To je gotovo na razini pretpandemisjke 2019. godine kada je u organizaciji turističkih agencija putovalo 720 tisuća domaćih turista. Doduše, broj turista koji je te 2019. putovao u inozemstvo bio je ipak nešto veći od broja turista koji su lani putovali turistički izvan Hrvatske.
Italija uvjerljivo najpopularnija
Lani je ostvareno i najviše noćenja domaćih turista u Hrvatskoj u posljednjih pet godina. U Hrvatskoj su ostvarili milijun i pol noćenja (2019. godine 1,4 milijuna) što znači da je svaki turist ostvario četiri noćenja u prosjeku. U inozemstvu su ostvarili 1,1 milijun noćenja (100 tisuća manje nego 2019.) što su također četiri noćenja u prosjeku po turistu.
Lani je u organizaciji hrvatskih putničkih agencija, njih ukupno 1484, najviše hrvatskih turista putovalo u Italiju, koja je bila uvjerljivo najpopularnija destinacija. Tamo su hrvatski turisti lani ostvarili 23,7 posto od ukupnih višednevnih puotvanja. Slijede Bosna i Hercegovina (7,7%), Austrija i Slovenija (obje po 6,4%), Njemačka (5,5%), Francuska (5,3%), Španjolska (4,9%) te Mađarska i Češka (obje po 4,1%).

“Omiljena za obiteljska i učenička putovanja”
Predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Tomislav Fain objasnio nam je zašto je baš Italija uvjerljivo najpopularnija destinacija Hrvata kad turistički putuju u inozemstvo.
“Italija je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u svijetu, stoga ne čudi da je bila omiljeno odredište i hrvatskim turistima prošle godine. Zemlja je to bogate povijesti, prekrasnih krajolika, raznolike ponude, kulture, umjetnosti i gastronomije, a nama zbog svoje blizine i lako dostupna različitim prijevoznim sredstvima pa je svakako omiljena i za obiteljska putovanja i učeničke ekskurzije. Ne zaboravimo da je Italija i popularna skijaška destinacija među Hrvatima te i to doprinosi činjenici zašto je prvi izbor za hrvatske turiste”, objasnio je Fain.
Na jednodnevna putovanja najviše u Austriju
S druge strane, lani je, prema podacima DZS-a, na kratka jednodnevna putovanja u organizaciji turističkih agencija išlo 385.000 domaćih turista. Od toga je njih 268.000 putovalo na odredišta u Hrvatskoj, a 117.000 u druge zemlje. Izvan Hrvatske domaći turisti su, logično, najviše išli u one susjedne.
Najviše u Austriju (29,1 posto), zatim Sloveniju (22,7%) pa Italiju (20,6%), Mađarsku (16,8%), Bosnu i Hercegovinu (5,2%) te Srbiju (3,8%). U odnosu na 2022. godinu, u spomenutim je zemljama lani zabilježen porast broja domaćih posjetitelja, osim u BiH gdje je domaćih posjetitelja bilo manje za 27,1 posto. A u odnosu na referentnu 2019. godinu, jednodnevnih putovanja domaćih turista u strane zemlje bilo je više za 16,9 posto.
“Radije biraju kraće izlete u bliže destinacije”
Predsjednik UHPA-e kaže da je trend putovanja u bliže destinacije već neko vrijeme u porastu.
“Popularnosti takvog oblika putovanja svakako su pridonijele izmijenjene navike i interesi putnika nakon pandemije covida kada je većina, što zbog nemogućnosti ili straha, izbjegavala dulja putovanja i gužvu koja neminovno ide uz atraktivne turističke destinacije. Stoga su radije birali kraće izlete u bliže destinacije. Trend su prepoznale i turističke agencije te su svoju ponudu jednodnevnih izleta proširile atraktivnim destinacijama u okruženju što se posljedično odrazilo na turističkim brojkama u prošloj godini”, objasnio je Fain.
Raste broj putovanja u daleke zemlje
Inače, prema DZS-u, najveći porast noćenja domaći turisti ostvarili su na dalekim i egzotičnim odredištima poput Japana, Šri Lanke, Australije i Kine. U porastu su i putovanja u SAD, Tajland, Vijetnam, Bali i Maldive, a za ovu godinu najavljen je nastavak rasta egzotičnih i luksuznih putovanja.
“Pozitivan trend i porast interesa za egzotičnim i luksuznim putovanjima svakako vesele, ali treba naglasiti kako se rezultati za ovaj segment turističke ponude još uvijek mjere malim brojkama te još uvijek nisu dosegnute pretpandemijske brojke”, kazao je predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




