ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
Na Sveučilištu u Zadru danas je u dvije odvojene promocije promovirano 232 magistrica i magistara struke. Promoventima su puno uspjeha u njihovim karijerama na svečanoj promociji poželjeli rektor prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektorica prof. dr. sc. Anita Pavić Pintarić i promotor izv. prof. dr. sc. Marko Valčić.
Rektor Faričić čestitao je promoventima i njihovim obiteljima, bez čije bi podrške teško ostvarili ovaj uspjeh. Poželio im je da se uvijek prisjećaju studiranja na sveučilištu čiji počeci sežu u 1396. godinu te ono što su stekli tijekom studija koriste za svoj daljnji napredak u karijeri i znanstvenom usavršavanju.
– Nadam se da je tijekom studija prevladavalo dobro, prema daje bilo sigurno trenutaka koji nisu bili takvi. To se može usporediti s plimama i osekama, kojima se treba prilagoditi, prihvatiti ponekad i oseku kako biste imali plime u svojim životima. Nadam se da ste stakli odgovarajuća znanja i kompetencije za novi iskorak u svijet rada, ali i iskorak u svijet znanosti, rekao je rektor Faričić.
Znanje je moć, a u vrijeme kada se znanost i tehnologija razvijaju zastrašujućom brzinom, ono se može i zlorabiti.
– U tim okolnostima onaj humani, duhovni dio čovjeka kao da blijedi i iščezava, iako i njega itekako treba njegovati. Budite dobri, pravedni, skromni. Nemojte biti oholi i mislite da ste najbolji. Svi ste vi najbolji i jedini pravi dar svojoj obitelji, sveučilištu i domovini, poručio im je rektor Faričić.
Promotor izv. prof. dr. sc. Marko Valčić rekao je kako procesi učenja, stjecanja znanja, iskustava, vještina i kompetencija ni na koji način ne završavaju s ovim danom.
– Nerijetko ćete se naći u situaciji da budete poput malog broda na olujnom moru, ali i najmanji brod ukoliko je dobro upravljan može prijeći preko svih poteškoća i poremećaja te uspješno i sigurno doći do svog cilja. Želim vam da pronađete sebe, svoj životni put, i da već od sutra zaplovite u tom smjeru. Jednako tako vam želim što više mirnog mora, no nemojte nikada klonuti duhom ako vas život dovede pred neke teške izazove. Vjerujte u sebe, vjerujte u ono što danas postajete, i držite se ispravnog kursa najbolje što možete. Ostanite svoji, autentični, hrabri, ponekad i prkosni, ali nikad bahati, i preplovite bez straha to olujno more pred vama. Već ste i time što ste danas ovdje, itekako pokazali da ste spremni na takve izazove i stoga nitko od nas ni nema pravo sumnjati u to da li vi to možete ili ne, poručio je promotor.
Nakon prisege u kojoj su obećali da će nastaviti nadograđivati svoja znanja te ih koristiti za dobrobit cijelog društva uslijedila je svečana podjela diploma. Događaj je svojim nastupom uveličao Akademski pjevački zbor Sveučilišta u Zadru pod ravnanjem Tomislava Košte.
U 10 sati promovirani su: Mateo Aračić, Matea Badžoka, Lucija Bajt, Matija Baković, Lucija Barać, Laura Begović, Edita Beović, Rea Bilandžić, Anja Birović, Ana Brekalo, Lucija Brkić, Miran Brozović, Tereza Bušić, Marina Bužonja, Doris Čosić, Katarina Čurković, Asta Datković, Vanesa Desnica, Tanija Deša, Lorena Došen, Antonia Dragun, Matea Drmić, Bruno Dugopoljac, Maja Džapo, Petar Đurđević, Karla Đurković, Tatjana Ercegovac, Danijela Filipović, Karmen Gabrilo, Marieta Galešić, Klara Galić, Ivan Glavan, Leonarda Gončin, Anamaria Gulan, Marija Gulan, Ana Gulić, Jelena Han, Tea Hosni, Antonia Ivanov, Lenka Ivčević, Marta Jakir, Tea Jelavić-Mitrović, Barbara Jug, Filip Juras, Ivona Jurica, Martina Juričević, Antonija Jurić, Inga Jurin, Dragana Kablar, Jelena Kaić, Sabina Kajtazi, Aneta Kapitanović, Petra Karmelić, Matea Keran, Lorena Kerep, Marko Klaić, Ivana Klanac, Željka Koloper, David Kopić, Albina Korotaj, Mateja Kovačić, Vlatka Krešić, Dorotea Kutija, Lucija Kvartuč, Lucija Labus, Lorena Lelas, Ana Marija Letinić, Lea Longin, Lucijan Ljubičić, Samanta Marinović, Jelena Martinović, Domagoj Maslač, Ana Marija Matak, Ivana Matić, Nives Matusina, Mirna Merdić, Romina Mesec, Iva Mijoč, Nives Mračić, Simona Nikpalj, Mina Novljaković, Domenika Palić, Dolores Pavlić, Ante Pešut, Matej Pijaca, Ivana Puljiz, Mario Ramljak, Eva Raspudić, Marko Režić, Željka Rodić, Anja Rudan, Anica Rusan, Kristina Saleta, Vanesa Sikora, Petra Skender, Katarina Smoljo, Martina Sršen, Mislav Sudić, Karolina Sukobljević, Lucija Šare, Karmen Šarlija, Borna Šepček, Natalia Škara, Maja Škrlin, Andro Tolj, Krešimir Tomas, Manuela Tomašić, Josip Ursić, Josipa Vicković, Tina Vidaić, Giulia Visintin, Marina Vrkić, Matea Vrkić, Nikolina Vrkić, Anamarija Vuk, Gabrijela Vukelja, Maja Vuković, Ivana Vuleta, Adriana Zubčić, Ana Zubčić, Katarina Zubčić, Franka Zubović i Dajana Županić.
U 12 sati promovirani su: Kristina Alerić, Lucia Arambašić, Marinela Bačić, Ante Banović, Ana Marija Bašić, Martina Bilać, Eleonora Bjelogrlić, Dina Blagdan, Ana Bubrić, Nina Buljan, Ana Burazer, Jasmina Burić, Karla Cigić, Anamarija Čikotić, Petra Ćibarić, Anela Došen, Marija Dundović, Jasna Duranović, Ljubica Fabijanić, Anamaria Franceschi, Lucija Franov, Marina Fucijaš, Luka Giljan, Jakov Glasnović, Mirna Glavinić, Bruna Glogović, Amalija Gojević, Patricija Grđan, Nina Grgurović Frakin, Lorena Gudac, Nela Habalija, Emanuela Jakobašić, Marija Jurčević, Martina Juričić, Iva Jurić, Patricia Jurišić, Tanja Kalinić, Josipa Kalmeta, Ella Karaban, Ana Katavić, Antonia Katuša, Ivana Knežević, Josipa Sara Knežević, Aleksandra Kosanović, Ivona Kovačević, Josipa Križanac, Ivana Krolo, Dora Ledenko, Iva Lukač, Maja Manojlović, Petra Marčić, Martina Margarin, Tijana Marinčić, Mia Marjanović, Renata Marketin, Blaž Martić, Ante Mašić, Darja Matešić, Marijana Musić-Mašić, Mara Narančić, Elena Ozmec, Katarina Paladin, Paula Pavić, Tea Peroš, Monika Peša, Danijela Petrić, Blanka Plenča, Martina Raboteg, Matea Raguž, Anđela Rako, Josipa Raljević, Rita Raos, Jelena Režan, Paula Režan, Natali Ribarić, Lucija Rogoznica, Lirija Roso, Marija Rozić, Matea Rudić, Lucija Rupić, Lucija Schneider, Arijana Sekelj, Ivana Selak, Josip Seličanec, Neda Ivana Simunić, Ana Sinovčić, Andrea Sobota, Marija Suntešić, Frane Šare, Dominik Šarić, Dragan Šijan, Anđela Šipić, Paulo Škibola, Robert Škuljević, Marija Dolores Štroliga, Mateo Tokić, Anamarija Uglešić, Petar Uskok, Petra Vasilich, Marta Vidas, Martina Vučković, Mihaela Vulama, Kristina Vunić, Lovre Zelić, Goran Zeljak, Magdalena Zorić, Lucija Zupčić, Tina Zurak, Antonella Žunić i Mediana Županović.
ZADAR / ŽUPANIJA
MORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
Donosimo raspored rada većih marketa i supermarketa, odnosno trgovačkih lanaca u Zadru u nedjelju, 3. svibnja 2026.
BAUHAUS:
od 9 do 14
KAUFLAND:
zatvoreno
EUROSPIN:
Žmirići, Ul. Matije Gupca 59
Radno vrijeme: 08:00 – 21:00
HEY PARK
TOMMY
Bože Peričića 5 – od 8 do 14
Skradinska 8 – od 7 do 21
Put Nina 89 – od 7 do 21
KONZUM:
Frane Petrića 10 – od 7 do 13
LIDL:
zatvoreno
SPAR
Polačišće 4 – od 7 do 14
PLODINE
Biogradska 68 – od 7 do 22
Zagrebačka 2 – od 7 do 22
SUPERNOVA:
zatvoreno
STUDENAC:
Od 7 do 21:
Put Murvice 49
Velebitska ulica 14
Ulica Ivana Skvarčine 18
Zadarska ulica 24
Obala kneza Branimira 14
Šibenska ulica 9C
Ul. bana Josipa Jelačića 12A
Put Stanova 63
Knezova Šubića Bribirskih 3
RIBOLA
od 7 do 21:
Put Petrića 51C
Ulica Ivana Lucića 18
Put Šimunova 2
Ulica Miroslava Krleže 1A
PEVEX
od 8 do 14
METRO
zatvoreno
EMMEZETA
od 10 do 20
ZADAR SHOPPING CAPITOL
zatvoreno
CITY PARK ZADAR
zatvoreno
ZADAR / ŽUPANIJA
“PASTEL U SVIBNJU” / U ponedjeljak u Kapetanovoj kuli otvorenje izložbe Tomistava Marijana Bilosnića
U ponedjeljak, 4. svibnja 2026., u 19:30 sati, otvara se izložba slika Tomislava Marijan Bilosnića „Pastel u svibnju“ u Galeriji HDLU, u Kapetanovoj kulai na Trgu Pet bunara u Zadru.

Tomislav Marijan Bilosnić (slikarski pseudonim Sebastijan Bit) priredio je stotinjak samostalnih (i više zajedničkih) izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, gvaša, tuša u boji, crteža i umjetničke fotografije. Član je HDLU Zadar. Objavio je sedam slikarskih monografija: Metamorfoze, Cvijeće ravnokotarskih vila, 33, Pollockova svjetlost, Maske i lica, Mediteranski pastel i Duhovi sa zadarskog Foruma, te fotomonografiju Skriveno kameno blago, kao i pjesničke monografije s Antom Stamaćem, Zlatkom Tomičićem i Mijom Bijuklićem. O njegovu slikarskom opusu pisali su Tonko Maroević, Antun Travirka, Vinko Srhoj, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Ervin Dubrović, Milan Bešlić, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevenka Nekić, Đuro Vidmarović, Igor Šipić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi.
Za svoj likovni rad, Bilosnić je nagrađen Zlatnom plaketom za fotografiju na međunarodnoj izložbi «Island and Sea» (2010., 2022.) i Zlatnom plaketom za slikarstvo (2015.) na 2. međunarodnoj likovnoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).
U Galeriji Kapetanova kula Bilosnić pod naslovom „Pastel u svibnju“ izlaže pastele iz ciklusa poznatog kao „Mediteranski pastel“, o kojemu su se vrlo pozitivno izrazili mnogi poznati hrvatski likovni kritičari, između koji su i Antun Travirka, Iva Körbler, Vlado Bužančić, Vinko Srhoj, Andro Filipić, Stanislav Bašić, Romana Galović, Mirjana Šigir, Miljenko Mandžo, Josip Granić, Ante Zemljar, i drugi.
ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTOGALERIJA) ZEMUNIK GORNJI / Misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika predvodio nadbiskup Zgrablić
Svečano misno slavlje na blagdan sv. Josipa radnika u župnoj crkvi sv. Josipa radnika u Zemuniku Gornjem u petak, 1. svibnja, predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo važnost duhovne dimenzije rada i sustvaralačke suradnje čovjeka s Bogom u ostvarenju njegovog životnog poziva. Sv. Josip je primjer kako rad biva važan i ozbiljan, ali istodobno prožet vjerom, poručio je nadbiskup, dodavši da takav rad „postaje uravnotežen odnosom punog povjerenja s Bogom i usmjeren prema ljubavi. Na tom putu čovjek radi marljivo i odgovorno, ali zadržava unutarnju slobodu, jer zna da njegov život ima dublji smisao koji ne ovisi o materijalnom uspjehu, nego o vjernosti Božjem planu, smislu života i Bogu koji je konačni cilj njegovog postojanja“, poručio je mons. Zgrablić. Tako čovjek, nositelj rada, kroz svoj trud izražava što jest – slika Božja, ljubljeno dijete Božje i sudjeluje u velikom stvarateljskom djelu koje Bog povjerava čovjeku, pozivajući ga da svijet ne samo koristi i iskorištava, nego da ga obrađuje s ljubavlju i čuva s odgovornošću, rekao je nadbiskup.

Takvo poimanje rada rađa dubljim razumijevanjem kršćanskog poziva koji zahvaća cijeli život, pa i rad, „jer vjera ne ostaje zatvorena u molitvi ili liturgiji, nego se proteže na sve dimenzije svakodnevice, prožima odnose, odluke i rad te daje smisao i onome što se čini malim i neznatnim“, poručio je mons. Zgrablić.
Sv. Josip poučava duhovnosti rada koja „oblikuje srce koje zna prepoznati Božju prisutnost u svakodnevnim zadacima, koje prihvaća odgovornost ozbiljno i s predanjem, ustraje i kad se čini nemogućim, ostaje vjerno i kad se čini da trud prolazi nezapaženo, koje u svemu traži priliku da očituje ljubav prema Bogu kroz savjesnost, poštenje i strpljivost.

U svjetlu vjere, i najjednostavniji poslovi, koji se ponavljaju iz dana u dan i mogu postati monotoni, zadobivaju novu dubinu. Rad tako postaje dio većeg Božjeg plana koji nadilazi trenutak, dio puta koji vodi prema ispunjenju i života usmjerenog prema Bogu“, istaknuo je predvoditelj slavlja. Sv. Josip u svojoj skrovitoj i vjernoj službi pokazuje put koji traži vjernost Božjem pozivu. „Tako rad zadržava svoju vrijednost, jer postaje sudjelovanje u Božjem stvaralačkom djelu koje traje i danas, u kojem Bog uključuje čovjeka kao suradnika, koji svojim rukama, umom i srcem doprinosi izgradnji svijeta koji nosi trag Stvoriteljeve dobrote“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

Sv. Josip uzdržava Svetu obitelj, u skromnosti nazaretske radionice preuzima odgovornost za kruh i sigurnost onih koje mu je Bog povjerio, u jednostavnosti svoga stolarskog zanata osigurava svakodnevni život za Isusa i Mariju. Takav rad „nije obilježen samo zaradom, brojčanim uspjehom i priznanjem, nego samozatajnom postojanošću, strpljivošću i dubokom unutarnjom snagom koja izvire iz ljubavi i vjere prema Bogu“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da takva jednostavnost često ostaje skrivena svijetu.

U tom kontekstu, naglasio je da „dostojanstvo rada ne proizlazi iz njegove vidljivosti, iz veličine ostvarenja i priznanja koje čovjek može primiti, nego iz dubine nakane koja ga pokreće, iz Božjeg plana koji ga nadahnjuje i iz svijesti da rad postaje dio odnosa s Bogom koji vidi u skrovitosti, prepoznaje vjernost i blagoslivlja što je učinjeno s predanjem za Dobro i žrtvom za drugoga“, poručio je nadbiskup. Takav rad biva „prostor u kojem čovjek ne oblikuje samo svijet, nego i vlastito srce, svoje stavove, svoju vjernost i sposobnost darivanja. Tako svaki napor, odgovornost i ustrajnost postaju prilika za rast u svetosti, u kojoj se život usklađuje s Božjom voljom i ono naizgled obično i koje se svakog dana ponavlja, može se preobraziti u susret s Bogom koji djeluje u skrivenosti i jednostavnosti.
U takvom razumijevanju rada čovjek se ne promatra podložnim ekonomskim zahtjevima rada, da se gubi u ritmu obveza, nego kao svjesna i slobodna osoba koja svojim odlukama oblikuje život te u svoje djelovanje unosi razum, srce i savjest i prepoznaje da njen rad ima smisao, jer je povezan s njenim dostojanstvom koji proizlazi od Boga i pozivom kojeg mu je Bog uputio“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu prepoznavanja rada kao prostora susreta s Bogom gdje se oblikuje čovjekovo srce i gdje se svakodnevica puna obveza i briga prožima smislom koji nadilazi produktivnost i napor.
Sveti Josip u nazaretskoj svakodnevici, u radu koji je bio samozatajan, postojan i odgovoran prema Isusu i Mariji, pokazuje „ljepotu rada koji proizlazi iz ljubavi i prožet je sviješću o Božjoj prisutnosti i vodstvu u životu. Takav rad ne iscrpljuje čovjeka u nutrini, nego ga izgrađuje, oblikuje i vodi prema punini života“, naglasio je nadbiskup.

Upozorio je na opasnost da rad izgubi svoju dublju dimenziju i bude sveden na mjerljive rezultate, učinkovitost, zaradu, korist i povećavanje produktivnosti. Tada se vrijednost osobe procjenjuje prema onome što proizvodi i postiže u očima društva.
„Takvo shvaćanje dovodi do isključivanja i previđanja onih koji ne mogu sudjelovati u tom ritmu – bolesnika, starijih, osoba s invaliditetom i djece – kao da njihova vrijednost ovisi o njihovoj produktivnosti. Time se prešućuje temeljna istina: čovjekovo dostojanstvo ne proizlazi iz onoga što čini, nego iz onoga što jest“, poručio je nadbiskup.

„Kad se rad promatra isključivo kroz produktivnost i isplativost, blijedi svijest o čovjeku obdarenom dostojanstvom koje ne ovisi o učinku ni o materijalnoj koristi, nego izvire iz njegove bîti da je stvoren na Božju sliku i da ga je Bog pozvao u život zbog ljubavi.
Zato dostojanstvo bolesnika koji ne mogu raditi, staraca čija snaga slabi, osoba s invaliditetom suočenih s ograničenjima ili djece koja se razvijaju, ostaje jednako i neumanjeno. Njihova prisutnost podsjeća društvo da vrijednost života nije u proizvodnji, nego u postojanju i odnosu s Bogom i drugim ljudima“, poručio je nadbiskup.

Kad se rad pretvara u zahtjev koji ne poznaje granice, u ritam „još više i brže“, tada ne ostavlja prostor za odmor, prijateljske odnose, za brigu o slabijima, razumijevanje, molitvu i duhovni život. U takvom svijetu ugroženi su oni koji ne mogu pratiti taj tempo, jer su gurnuti na rub ili se smatraju teretom za društvo, upozorio je mons. Zgrablić.
„U logici „više i brže“ osoba počinje osjećati da ga vlastiti rad pritišće, zarobljava i oduzima mu slobodu. U radu kao isključivoj produktivnosti čovjek se udaljava od sebe jer prestaje slušati dubinu vlastitog srca i razlikovati bitno od prolaznoga. Prestaje prepoznavati vrijednost krhkosti, ovisnosti i međusobne povezanosti vidljivih u životu bolesnih, starijih, djece i osoba s invaliditetom. Time se gubi i sposobnost prepoznavanja prisutnosti Boga koji poziva na zajedništvo. Rad tada više ne izgrađuje osobu, nego je troši; ne vodi prema punini zajedništva s Bogom i međusobno, nego vodi prema iscrpljenosti.

Razlog takvog izobličenja rada je u zaboravu osobne duhovne dimenzije. Kad iz rada nestane svijest da je on sudjelovanje u Božjem djelu, kad se izgubi pogled prema Bogu kao konačnom cilju, rad ostaje zatvoren u granicama ovoga svijeta i preuzima ulogu koja mu ne pripada“, upozorio je nadbiskup, rekavši da tada rad postaje mjera vrijednosti života, a oni koji ne mogu „proizvoditi“ bivaju obezvrijeđeni.

„No, dostojanstvo svake osobe, bez obzira na snagu, zdravlje, dob ili sposobnosti ostaje uvijek isto i neotuđivo, jer je ukorijenjeno u njenoj bîti darovanoj od Boga Stvoritelja i Isusovom djelu otkupljenja. Neka nam sveti Josip Radnik pomogne da u radu prepoznamo Božji dar i poziv, da u svakodnevici otkrijemo prostor susreta s Bogom i da u svemu što činimo ostanemo vjerni Bogu koji nas vodi putem koji ima svoje ispunjenje u vječnosti“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Nakon mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Josipa kroz središte mjesta. Bio je to prvi pohod nadbiskupa Zgrablića toj župnoj crkvi za koju je zemunički župnik don Gašpar Dodić rekao da je zadnjih godina uloženo u njenu obnovu, zahvaljujući i sredstvima Općine Zemunik Donji na čelu s načelnikom Ivicom Šarićem koji je također bio na tom misnom slavlju.

Zemunik Gornji je rodna župa zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe čiji se kip nalazi na trgu na početku ulice koja vodi prema župnoj crkvi sv. Josipa Radnika.
I.G.
-
ZADAR / ŽUPANIJA18 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin1 dan prijeSUBOTNJA ŠPICA!
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije





