ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Uskrsni susret nadbiskupa Zgrablića, sjemeništaraca, bogoslova i đakona Zadarske nadbiskupije
Uskrsni susret zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, sjemeništaraca, bogoslova i đakona Zadarske nadbiskupije održan je u srijedu, 3. travnja u Nadbiskupskom domu u Zadru.
Susret je počeo misnim slavljem koje je u kapeli Nadbiskupskog doma predvodio mons. Zgrablić, a koncelebrirao je mons. Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Nadbiskup je poželio mladićima na putu prema svećeništvu da budu dionici Isusovog života i uskrsnuća ne samo izvanjski, nego da sve više i dublje srastu s Kristom. U tome nas krijepe i hrane euharistija i Božja riječ.
Razmatrajući navješteno Evanđelje o susretu Isusa i učenika na putu u Emaus, za koje vrijeme je Isus učenicima tumačio Pisma, nadbiskup je rekao da Božja riječ ima moć mijenjati čovjeka i stvarati nove ljude. „Božja riječ ima moć jer je puna Duha Svetoga, bogolika. Božja riječ mijenja, kao što je učinila kod prvih učenika. Božja riječ nam pomaže da uđemo u neizmjerno bogatstvo ljudskog života. Kako je velika vrijednost kad znamo da nam je Bog pripravio mjesto. Bog nas želi dovesti tamo gdje je doveo svoga Sina kad ga je uskrisio, u život Presvetog Trojstva. To treba njegovati u sebi, bez obzira u kojem pozivu čovjek bude, gdje osoba vidi svoju službu, da je Gospodin zove“, istaknuo je mons. Zgrablić. U Božjoj riječi čovjek može tražiti i promišljati gdje ga Bog zove, da u odluci pomogne Bog.
„Tada nećeš primiti što ti je netko nametnuo, nego ono što si ti, kao osoba. Kada slušamo Božju volju, to ne znači da prihvaćamo nešto što je nama strano. Nego, Božja volja je već utkana, ugrađena u nas. Bog nas je stvorio na svoju sliku i ima posebni, jedinstveni plan za svakoga od nas. I ti ćeš se naći baš u tom neponovljivom, jedinstvenom planu za sebe, da razviješ ono što je Gospodin položio u tebe. To je sigurni put“, poručio je nadbiskup Zgrablić mladićima, poželjevši i moleći na nakanu da pronađu Božju volju za svoj život.

„Ako vas Bog poziva u svećeništvo, onda idi – ako to otkrivaš, ako ti to ispunja srce, ako te privlači ta želja. Ako Gospodin govori u tebi, ako ga prepoznaješ, zašto to želiš? Otkud to u tebi? Gospodin te traži, Gospodin te poziva. On očekuje da razviješ to što je on posadio u tebe“, ohrabrio je nadbiskup, potaknuvši mladiće da mole da pronađu sebe i Božji put, da pronađu Božju volju i budu sretni u životu. „U životu ima poteškoća i nevolja, ali zadnji Božji cilj je da budete radosni i sretni, da budete ispunjeni Božjim duhom i Božjom ljubavlju, da to bude snaga vašeg života. Imamo cijelog života raditi na sebi, čistiti se zbog grijeha koji nas opterećuju, zbog naše tvrdoće i sljepoće da nam je Bog toliko blizu, a mi toga i nismo svjesni“, upozorio je mons. Zgrablić, rekavši da su ljudi duhovna bića, a skloni su živjeti kao da Boga nema i zaboraviti koliko veliko djelo otkupljenja naših grijeha je Bog učinio u našem životu.
Oltarna slika u kapeli Nadbiskupskog doma gdje je slavljena misa, kao veliki središnji motiv prikazuje upravo prizor dvojice učenika i Isusa dok slavi euharistiju, što je bio i sadržaj navještenog Evanđelja.
Nakon Isusove zemaljske smrti i nevjerice učenika da je uskrsnuo, apostoli su bili snuždeni, razočarani do kraja. „Bili su nekoliko godina s Isusom, a onda se kao osramoćeni vraćaju natrag. Razmišljali su racionalno, maknuli su se iz te sredine gdje je Isus umro. Isus im se približio u toj nevolji njihovog života. Isus će uvijek hodati s nama, na putu našeg života“, utješio je nadbiskup, poručivši: „Kada slušamo, čujemo Isusovu riječ, ta riječ je puna Duha Svetoga i ta riječ ima moć učiniti ono što je učinila i u životima Isusovih učenika – zagrijala je njihova srca, da zagrije i naša srca. Učenici su tek kasnije shvatili koliko je to bilo važno. Srce im je gorjelo dok im je Isus tumačio Pisma. Prema tome, slušati Pisma, razmatrati Božju riječ, moliti nad Pismom, biti u Božjoj prisutnosti, s Riječju Božjom – to mijenja naš život“, poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je naglasio da je uskrsno vrijeme središnje vrijeme jer je Uskrs polazište za sve daljnje u našoj vjeri. „Isusovo uskrsnuće je temelj i središte svega kršćanskog života. To je tako velik događaj čiju tajnu, otajstvo i bogatstvo ne možemo u potpunosti shvatiti cijelog života. To veliko djelo Bog je učinio za svakoga od nas. Ako je to otajstvo toliko veliko, nadilazi nas i veće je od naših kapaciteta, ne znači da nam je daleko i strano“, poručio je mons. Zgrablić.
Za život čovjeka važni su hrana, voda i zrak. To su različite potrebe bez kojih čovjek može izdržati samo kratko vrijeme živjeti. „Ali, bez Božjeg duha čovjek ne bi mogao živjeti ni jedne sekunde, ne bi mogao uopće opstati – da Bog ne pokreće naše stanice, srce i da ne djeluje u nama. Da u čovjeku već nije Božji duh, čovjek uopće ne bi mogao opstati, ništa ne bi bilo živo. Ostvarilo bi se ono što molimo u Himnu Duhu Svetom: ‘Bez božanstva tvojega, čovjek je bez ičega’. Toliko ovisimo o Bogu, toliko nam je Bog bliz. Bog nas pokreće, a čovjek na Boga zaboravlja. Bog nam je preblizu i naviknuli smo se na njega. A čovjek je toliko daleko otišao od Boga i kolike su posljedice grijeha ljudi, da je Bog morao poslati svoga Sina u ovaj svijet. Morao je poći u muku i smrt da bi nas uvjerio i približio nam se. Bog je učinio neizmjerne korake prema nama da bi nam se objavio, da bi nam se otkrio. Ne samo da bi nam nešto lijepo ispričao, nego Bog je poslao svoga Sina da nas on otkupi. To njegovo otkupljenje čini nas dionikom njegovog života, da možemo srasti s njime“, rekao je mons. Zgrablić. To srastanje u jedno usporedio je s prirodnim procesom kada se nova biljka nakalemi na jedno stablo. „Tada ta biljka sraste s tim stablom i ona donosi plod, zahvaljujući sokovima iz toga stabla. Vinova loza je kvalitetnija kada se nakalemi. Zahvaljujući sokovima u tom stablu, ta loza donosi plodove, grožđe i vino. Krist je došao da nas nakalemi na sebe. Po sakramentima, po krštenju počeo je naš novi život i Krist postaje dio našeg života. Trebamo slušati Božju riječ, moliti se, klanjati se Božjim otajstvima, da bi u nama rasla svijest o Božjoj prisutnosti u našem životu, da bi naš život bio blagoslovljen i ispunjen“, poručio je nadbiskup Zgrablić.

U Velikom tjednu i za Uskrs sjemeništarci, bogoslovi i đakoni bili su dodatno i osobito aktivni i na raspolaganju na susretima u središtu Zadarske nadbiskupije i u asistenciji na bogoslužjima i slavljima u katedrali sv. Stošije. Ovaj prijem kod mons. Zgrablića je zahvala nadbiskupa za njihov doprinos u liturgijskoj proslavi Vazmenog otajstva i Uskrsa i prigoda za ohrabrenje i podršku u razvoju njihovog duhovnog poziva. Sjemeništarci Zadarske nadbiskupije su Adrijan Ukalović (Suhovare), Antonio Matković (Zadar-Bokanjac) i Mihael Bučić (Zadar-Belafuža); bogoslovi su Ante Nimac (Zagreb) i Luka Miletić (Ražanac), a đakoni Antonio Oltran (Nin), Tin Vidov (Kali) i Rudi Juras (Kali). Nakon mise, nadbiskup Zgrablić i sudionici susreta zajedno su blagovali u Nadbiskupskom domu.
Ines Grbić
























Foto: I. Grbić
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




