Hrvatska
Cijena krumpira opet raste. Pogledajte koliko ga plaćamo mi, a koliko građani drugih zemalja EU-a
Cijene poljoprivrednih proizvoda u EU blago su uvećane u 2023. godini, a u skupini osnovnih namirnica značajno je poskupio krumpir, i to ponajviše u Njemačkoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, pokazale su u petak prve procjene Eurostata.
Poljoprivredni proizvodi u EU poskupjeli su lani za dva posto, izračunao je Eurostat, istaknuvši sušu koja je smanjila obujam proizvodnje kod više kultura, uključujući krumpir. U 2022. cijena im je bila skočila za 26 posto.
U Hrvatskoj su cijene poljoprivrednih proizvoda u cjelini kliznule za 1,8 posto u odnosu na 2022. kad su poskočile za 22,2 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
U skupini osnovnih prehrambenih proizvoda Eurostat je izdvojio krumpir kojem je cijena lani porasla u prosjeku za 23 posto.
Poskupio je u 24 zemlje članice, odražavajući smanjeni obujam proizvodnje zbog suše. Cijena mu je daleko najviše porasla u Njemačkoj, za 49 posto, Slovačkoj, za 48 posto, i u Hrvatskoj, za 44 posto, navodi se u izvješću Eurostata.
Cijene krumpira pale su samo u Belgiji, Austriji i na Cipru, pokazuje izvješće.
Među osnovnim namirnicama značajnije su poskupjela i jaja i svinjetina, u prosjeku za 20 odnosno 22 posto na razini EU-a.
Usporedbe radi, u Hrvatskoj su jaja lani poskupjela dvostruko snažnije od prosjeka u EU, i to za 41 posto. Svinjetina je poskupjela malo više od 31 posto, pokazuju Eurostatove tablice.
Na razini EU-a značajnije je lani porasla i cijena maslinovog ulja, za 54 posto na godišnjoj razini, navodi se u izvješću.
Zamjetno jeftinije žitarice
Obrnuto od europskog prosjeka kretale su se pak u Hrvatskoj cijene mlijeka, koje su lani poskočile za 19,4 posto dok su u EU u prosjeku smanjene za 1,63 posto.
Perad je pak u Hrvatskoj poskupjela za 12 posto, četiri puta snažnije od europskog prosjeka. Dvostruko snažnije od europskog prosjeka porasle su pak cijene povrća i hortikulturnih proizvoda, za 17,2 posto.
Žitarice su na razini EU-a znatno pojeftinile, za 26 posto. Još veći pad cijena bilježila je Hrvatska, za gotovo 42 posto.
Niži ulazni troškovi
Cijene dobara i usluga koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji (input) pale su lani u Uniji u prosjeku za pet posto. U 2022. bile su poskočile za 31,4 posto.
Hrvatska prati silazni trend, s padom cijena inputa nešto većim od 12 posto, više nego dvostruko snažnijim od europskog prosjeka. U 2022. godini uvećane su gotovo 41 posto.
U skupini ulaznih troškova najviše su na razini EU-a lani pojeftinila gnojiva i poboljšivači tla, za 23 posto.
Među 26 zemalja čijim je podacima raspolagao statistički ured, cijena gnojiva pala je lani u 22 zemlje, navode u izvješću, uz napomenu da nisu raspolagali jedino podacima za Hrvatsku.
Daleko najveći pad njihovih cijena zabilježen je u Luksemburgu, za 46 posto. Slijede Švedska i Finska s padom cijena od 41 odnosno 39 posto.
Više su troškove gnojiva lani bilježili samo poljoprivrednici na Cipru i na Malti, za 14 odnosno za devet posto, te u Grčkoj i Rumunjskoj, za šest odnosno tri posto, navodi se u Eurostatovu priopćenju.
U skupini inputa daleko najviše su pak na razini EU-a poskupjeli proizvodi za zaštitu bilja i pesticidi, u prosjeku za devet posto u odnosu na 2022., izračunao je Eurostat.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Hrvatska7 dana prijeLiječnici upozoravaju na trend među mladima: Peptidi nisu bezazleni
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.




