ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) PROJEKT STOLJEĆA / Završeni radovi na dogradnji luke Sali – od sada bolja povezanost Dugog otoka s kopnom
Završeni su radovi na dogradnji luke Sali koja će s novim lukobranom, u dužini od 116 metara, te 149,44 metara novoizgrađene privezne obale, dovesti do povećanja sigurnosti pomorskog prometa u luci, osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti Dugog otoka s kopnom.
Rezultat je to velikog projekta Županijske lučke uprave Zadar čija ukupna vrijednost iznosi 12.018.642,20 EUR-a, od čega se 85 % sufinancira iz Kohezijskog fonda Europske unije u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15 % sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.
Svaki projekt ima svoju priču, a kako je podsjetio Davor Škibola, ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar, ova je krenula još prije 15-ak godina kada je Općinsko vijeće donijelo Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali. Zbog nedostatka sredstava za njegovu realizaciju, projekt je dugo vremena stajao u arhivi, dok ga 2017. godine bivši načelnik dr. Ivo Basioli nije prezentirao Škiboli prilikom slučajnog susreta u luci.
“Dobili smo veliku podršku lokalne samouprave, koja je na čelu s načelnikom Zoranom Morovićem u rekordnom roku od tri mjeseca izmijenila UPU čime su stvoreni uvjeti za uspješnu provedbu projekta, odnosno hvatanje zadnjeg vlaka za povlačenje sredstava iz EU fondova. Kad smo započeli, mnogi nisu vjerovali da ćemo uspjeti jer je bio zahtjevan projekt, no danas smo stigli do kraja radova i na korak do izdavanja uporabne dozvole”, poručio je Škibola, zahvaljujući Vladi, ministarstvima i osnivaču, Zadarskoj županiji, te svom timu kao i Saljanima na podršci, razumijevanju i strpljenju kojeg su pokazali tijekom izvođenja radova.
Samo privezna obala izgrađena je na 72 pilota, dok temelj lukobrana čine 26 pilota i 24 stupa. Kako bi približila kompleksnost radova, pomoćnica ravnatelja Županijske lučke uprave Zadar Branka Batur usporedila je zahvat s gradnjom nebodera, ali ispod mora, i to s temeljima na dubini od 30 metara.
„Prilikom gradnje privezne obale i lukobrana ugrađeno je 915 tisuća kilograma armature, 6000 kubika betona, kao da se gradi 50-katni neboder tlocrtne površine sto kvadrata. Zahvaljujem tvrtki Obali i projektantu Josipu Zekanu te izvođačima radova, zajednici ponuditelja Adriaing i Kali gradnja, jer ovakvo nešto dosad još nije napravljeno. Zaista smo ponosni na ovaj projekt”, rekla je Batur na završnoj konferenciji projekta koja je održana u srijedu, 27. prosinca, u prostorijama Općine Sali.
Prema riječima načelnika Općine Sali Zorana Morovića, ova investicija od životnog je značaja za otočane.
„Lukobran garantira sigurnost saljskom portu, a samim time i povezanost naše općine s cijelim svijetom. Iz godine u godinu sve je veći broj nautičara kojima smo omiljena destinacija. Tijekom turističke sezone broj stanovnika poveća se s dvije na 15 tisuća. Život žitelja Sali oduvijek je bio vezan uz more, ali bez sigurne luke život je nemoguć“, istaknuo je Morović.
Župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio je kako je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na zadarskim otocima.
„Sali su morska vrata ne samo Kornata i Telašćice, već i cijele zadarske regije. Izgradnjom nove operativne obale i lukobrana te uređenjem zaobalne površine iza novoizgrađene obale, povećana je dimenzija luke, stvoreni su uvjeti za sigurnije prometanje i pristajanje brodova na području saljske luke. Sve to napravili smo prvenstveno radi podizanja kvalitete života lokalnoga stanovništva, ali i brojnih gostiju koji već godinama otkrivaju čari Dugoga otoka”, poručio je Longin ističući kako je u razdoblju od 2017. do danas kroz ŽLU, samo u lučku infrastrukturu uloženo više od 30 milijuna eura.
Na nacionalnoj razini ta se brojka penje na preko 300 milijuna eura.
„Dogradnja luke Sali drugi je najskuplji među ukupno 28 projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture u Hrvatskoj financiranih iz sredstava Europske unije. Riječ je o renesansi na našoj obali. Ovo je još jedan poklon kojim obilježavamo 10 godina članstva u Europskoj uniji. Čestitike na grandioznom projektu koji će Sali pogurati na još jedan viši nivo razvoja”, naveo je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture
Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić dodao je kako je riječ o projektu stoljeća za Sali.
„Uz to, ovaj je projekt pokazatelj nastojanja Vlade i ulaganja u otoke i bolju povezanost te najbolji primjer onoga što nam mogu donijeti EU fondovi kada su usmjereni na pametan način. U Zadarskoj županiji imamo tri velebna zdanja ulaganja u lučku infrastrukturu, luku Tkon, rivu i Sali. Sve su to kapitalni projekti kojima su učinjeni velik iskoraci u kontekstu bolje povezanosti otoka i sigurnijeg prometovanja”, istaknuo je Erlić.
Kao Saljanin, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bio je iznimno zadovoljan rezultatima projekta.
„Ovaj lukobran uistinu je od povijesne važnosti za Sali. Nikad prije saljski porat nije bio zaštićeniji niti su Sali ikad u povijesti imale bolje infrastrukturne uvjete za daljnji gospodarski razvoj. Osim već spomenutog lukobrana, saljski porat dobiva dodatnih 150 metara uređene rive, koja će biti u potpunosti dovršena prije sljedeće zime s izgradnjom pristupne ceste, od Punti Bluda do novog lukobrana – kojemu bi što prije trebalo dati službeno ime, jer već imamo Novi mul i Novu đigu. Možda điga sv. Mikule, zaštitnika pomoraca kojem je posvećena i crkva na portu? Kao Saljanin jako sam sretan što smo ovaj projekt uspješno priveli kraju, a u čemu je ključna bila suradnja svih”, poručio je Frka-Petešić kao izaslanik predsjednika Vlade na završnoj konferenciji projekta „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku”.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






