Connect with us

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) PROJEKT STOLJEĆA / Završeni radovi na dogradnji luke Sali – od sada bolja povezanost Dugog otoka s kopnom

Objavljeno

-

Završeni su radovi na dogradnji luke Sali koja će s novim lukobranom, u dužini od 116 metara, te 149,44 metara novoizgrađene privezne obale, dovesti do povećanja sigurnosti pomorskog prometa u luci, osiguranja usluge prijevoza tijekom cijele godine te bolje povezanosti Dugog otoka s kopnom.

Rezultat je to velikog projekta Županijske lučke uprave Zadar čija ukupna vrijednost iznosi 12.018.642,20 EUR-a, od čega se 85 % sufinancira iz Kohezijskog fonda Europske unije u okviru „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.”, dok 15 % sufinancira Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Svaki projekt ima svoju priču, a kako je podsjetio Davor Škibola, ravnatelj Županijske lučke uprave Zadar, ova je krenula još prije 15-ak godina kada je Općinsko vijeće donijelo Urbanistički plan uređenja dijela luke Sali. Zbog nedostatka sredstava za njegovu realizaciju, projekt je dugo vremena stajao u arhivi, dok ga 2017. godine bivši načelnik dr. Ivo Basioli nije prezentirao Škiboli prilikom slučajnog susreta u luci. 

“Dobili smo veliku podršku lokalne samouprave, koja je na čelu s načelnikom Zoranom Morovićem u rekordnom roku od tri mjeseca izmijenila UPU čime su stvoreni uvjeti za uspješnu provedbu projekta, odnosno hvatanje zadnjeg vlaka za povlačenje sredstava iz EU fondova. Kad smo započeli, mnogi nisu vjerovali da ćemo uspjeti jer je bio zahtjevan projekt, no danas smo stigli do kraja radova i na korak do izdavanja uporabne dozvole”, poručio je Škibola, zahvaljujući Vladi, ministarstvima i osnivaču, Zadarskoj županiji, te svom timu kao i Saljanima na podršci, razumijevanju i strpljenju kojeg su pokazali tijekom izvođenja radova.

Samo privezna obala izgrađena je na 72 pilota, dok temelj lukobrana čine 26 pilota i 24 stupa. Kako bi približila kompleksnost radova, pomoćnica ravnatelja Županijske lučke uprave Zadar Branka Batur usporedila je zahvat s gradnjom nebodera, ali ispod mora, i to s temeljima na dubini od 30 metara.

„Prilikom gradnje privezne obale i lukobrana ugrađeno je 915 tisuća kilograma armature, 6000 kubika betona, kao da se gradi 50-katni neboder tlocrtne površine sto kvadrata. Zahvaljujem tvrtki Obali i projektantu Josipu Zekanu te izvođačima radova, zajednici ponuditelja Adriaing i Kali gradnja, jer ovakvo nešto dosad još nije napravljeno. Zaista smo ponosni na ovaj projekt”, rekla je Batur na završnoj konferenciji projekta koja je održana u srijedu, 27. prosinca, u prostorijama Općine Sali.

Prema riječima načelnika Općine Sali Zorana Morovića, ova investicija od životnog je značaja za otočane. 

„Lukobran garantira sigurnost saljskom portu, a samim time i povezanost naše općine s cijelim svijetom. Iz godine u godinu sve je veći broj nautičara kojima smo omiljena destinacija. Tijekom turističke sezone broj stanovnika poveća se s dvije na 15 tisuća. Život žitelja Sali oduvijek je bio vezan uz more, ali bez sigurne luke život je nemoguć“, istaknuo je Morović.

Župan Zadarske županije Božidar Longin naglasio je kako je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata na zadarskim otocima.

„Sali su morska vrata ne samo Kornata i Telašćice, već i cijele zadarske regije. Izgradnjom nove operativne obale i lukobrana te uređenjem zaobalne površine iza novoizgrađene obale, povećana je dimenzija luke, stvoreni su uvjeti za sigurnije prometanje i pristajanje brodova na području saljske luke. Sve to napravili smo prvenstveno radi podizanja kvalitete života lokalnoga stanovništva, ali i brojnih gostiju koji već godinama otkrivaju čari Dugoga otoka”, poručio je Longin ističući kako je u razdoblju od 2017. do danas kroz ŽLU, samo u lučku infrastrukturu uloženo više od 30 milijuna eura.

Na nacionalnoj razini ta se brojka penje na preko 300 milijuna eura.

„Dogradnja luke Sali drugi je najskuplji među ukupno 28 projekata unaprjeđenja lučke infrastrukture u Hrvatskoj financiranih iz sredstava Europske unije. Riječ je o renesansi na našoj obali. Ovo je još jedan poklon kojim obilježavamo 10 godina članstva u Europskoj uniji. Čestitike na grandioznom projektu koji će Sali pogurati na još jedan viši nivo razvoja”, naveo je Josip Bilaver, državni tajnik za more i EU fondove u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture

Ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić dodao je kako je riječ o projektu stoljeća za Sali.

„Uz to, ovaj je projekt pokazatelj nastojanja Vlade i ulaganja u otoke i bolju povezanost te najbolji primjer onoga što nam mogu donijeti EU fondovi kada su usmjereni na pametan način. U Zadarskoj županiji imamo tri velebna zdanja ulaganja u lučku infrastrukturu, luku Tkon, rivu i Sali. Sve su to kapitalni projekti kojima su učinjeni velik iskoraci u kontekstu bolje povezanosti otoka i sigurnijeg prometovanja”, istaknuo je Erlić.

Kao Saljanin, predstojnik Ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić bio je iznimno zadovoljan rezultatima projekta.

„Ovaj lukobran uistinu je od povijesne važnosti za Sali. Nikad prije saljski porat nije bio zaštićeniji niti su Sali ikad u povijesti imale bolje infrastrukturne uvjete za daljnji gospodarski razvoj. Osim već spomenutog lukobrana, saljski porat dobiva dodatnih 150 metara uređene rive, koja će biti u potpunosti dovršena prije sljedeće zime s izgradnjom pristupne ceste, od Punti Bluda do novog lukobrana – kojemu bi što prije trebalo dati službeno ime, jer već imamo Novi mul i Novu đigu. Možda điga sv. Mikule, zaštitnika pomoraca kojem je posvećena i crkva na portu? Kao Saljanin jako sam sretan što smo ovaj projekt uspješno priveli kraju, a u čemu je ključna bila suradnja svih”, poručio je Frka-Petešić kao izaslanik predsjednika Vlade na završnoj konferenciji projekta „Dogradnja gradske luke Sali na Dugom otoku”.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije 

Objavljeno

-

By

međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.

Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.

– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.

Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.

– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.

U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.

Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend

Objavljeno

-

By

Zadar i zadarsko područje

Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.

Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.

Hrvatska

U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.

Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.

Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji

Objavljeno

-

By

Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.

U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.

Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine. 

Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu