Hrvatska
Guverner HNB-a: Živjet ćemo bolje u 2024. Plaće će rasti brže od inflacije
Guverner HNB-a Boris Vujčić je tijekom gostovanja na RTL-u izjavio da ćemo živjeti bolje iduće godine te da će plaće rasti brže od inflacije.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome za listopad je ove godine iznosila 1178 eura. U odnosu na 2022., to je realan rast od 105 posto. Međutim, medijalna plaća iznosi tek 1014 eura. Život je skup, a inflacija je veća od rasta plaće.
Vujčićev razgovor tijekom gostovanja na RTL-u prenosimo u cijelosti.
Hoćemo li živjeti bolje ili lošije u 2024.?
Da živjet ćemo bolje, inflacija je vrhunac dosegla u studenom 2022. i otada pada. Te smo godine imali pad realnih plaća zbog visoke inflacije, no već sada su plaće u pozitivnom teritoriju od drugog kvartala ove godine.
Očekujemo da će nastaviti rasti brže od inflacije i da će 2024. realni rast plaće biti 3,6 posto. Prosječna inflacija past će s 8,4 posto u ovoj godini na 4 posto u 2024. A plaće će nastaviti rasti, istina sporije nego 2023., ali brže od inflacije.
Zbog visokih cijena blagdanski stol za mnoge je luksuz. Vaš stari savjet bio je da građani idu tamo gdje je jeftinije. Stojite li iza toga? Pratite li i vi akcije?
To je uvijek najbolji recept za borbu protiv inflacije. Dok god smo spremni platiti što netko traži povećavat ćemo cijena, ali kad to odbijemo…
Vidjeli smo da je stopa inflacije pala, na puno nižoj je razini nego prije godinu dana kada je bila i na 13 posto, sad smo ispod 6 posto. Cijene hrane su jedne od glavnih uzročnika inflacije, ali zadnjih mjeseci taj momentum – tromjesečni prosjek pada.
Rekao bih da će čak stopa inflacije biti nešto niža ove godine nego smo to ranije predviđali, a iduće godine će vjerojatno biti nešto ispod 4 posto upravo zato što su cijene hrane pale.
Vodite li se svojim savjetom, obilazite li akcije?
Ja uvijek odbijam kupiti tamo gdje je preskupo. Takvih primjera je dosta – gdje sam vidio da su neke stvari porasle više nego duplo. Jednostavno neću kupiti.
Time pošaljem poruku onima koji dižu cijene da postoji potražnja koja ne želi pristati na takve cijene. Puno je onih koji si ne mogu priuštiti ni ono jeftinije i slijediti vaš naputak. Znamo da je vlada odradila svoj dio posla, zamrznula cijene.
Je li HNB odradio svoj dio posla da živimo bolje?
Naravno, zadnjih godinu i više dana dižemo kamatne stope jer smo u eurozoni koja diže kamatne stope, a mi smo de facto pratili monetarnu politiku eurozone od polovice prošle godine kad je donesena odluka da Hrvatska ulazi u eurozonu. Kamatne stope porasle su za 4.5 postotna poena. Zato je potražnja smanjena, a velika potražnja diže cijenu. Što smanjuje cijene je smanjenje potražnje…
Ali to vidimo na kreditima?
U Hrvatskoj puno manje nego drugdje zašto što smo zadnjih 10 godina (i to je razlika Hrvatske od drugih zemalja eurozone) odradili veliki posao na zaštiti potrošača. U Hrvatskoj je 70 posto s fiksnom kamatnom stopom, a od 30 posto koji imaju varijabilnu – vezano je za nacionalnu referentnu stopu koja raste sporije…
Ali što građani mogu očekivati dogodine vezano za kamatne stope stambenih kredita?
Ono što su vidjeli do sada – kod nas nismo vidjeli značajan rast kamatnih stopa.
Hoće li padati?
Ja ne dajem na takav način prognoze. Ali mogu reći da smo u monetarnoj politici vjerojatno dosegli vrh kamatnih stopa, ako se naše projekcije ostvare, i da ćemo u jednom trenutku vidjeti trend pada.
Kad će to biti?
Mi ovisimo o podacima, kako će oni dolaziti, tako ćemo odlučiti ići prema smanjenju kamatnih stopa, ali moramo biti uvjereni da je inflacije održiva na putu konvergencije prema našoj ciljanoj stopi od 2 posto i tad ćemo početi smanjivati kamatne stope. A na tom putu jesmo.
Kažete da nemamo značajan rast kamatnih stopa u odnosu na eurozonu. S druge strane – nije li točno da Hrvatska ima najviše kamatne stope kada se uspoređujemo, recimo, kamatne stope jedne Francuske ili Njemačke su niže?
Kod nas su kamatne stope niže od prosjeka u eurozoni. Ako pogledamo, recimo tri tipične vrste kredita – jedno su krediti poduzećima drugo su stambeni, a treći su gotovinski. Što se tiče kredita poduzećima, tu smo na razini eurozone, isti smo. Što se tiče stambenih kredita smo niži i to smo niži i na novo odobrene kredite i na stanja kredita. A što se tiče gotovinaca tu smo puno niži.
Hoće li doći do pada cijena nekretnina?
Ono što možemo vidjeti je da je kod nas pao broj transakcija prestao je rast cijena nekretnina. A ono što obično vidimo je da pad broja transakcija prethodi smanjenju cijena nekretnina.
Kod nas je taj ciklus potrajao nešto duže, ali i zbog toga što imamo višu stopu rasta nego u eurozni, ona je tri do četiri puta viša. Ali vidimo da se tržište hladi.
Dogodine jeftiniji kvadrati?
Ne dajem takve prognoze.
Jeste li se naviknuli na eure ili množite s 10?
Na većinu stvari jesam, ali ponekad neke stvari i dalje pretvaram u kune. Moji kolege guverneri govore mi da su i 10 godina preračunavali cijene.
Naviknut ćemo se jer smo se na euro naviknuli i prije, znali smo i prije računati, u njima smo računali i stanove i automobile.
Hrvatska
PROGNOZA / Stiže jugo, temperature rastu i do 15 °C: U nekim krajevima i do 50 litara kiše
Donosimo vremensku prognozu meteorologa Bojana Lipovšćaka.
Ciklonalni vrtlog nalazi se nad Atlantikom, Velikom Britanijom i Sjevernim morem, dok je druga ciklona smještena nad istočnim Sredozemljem. Visinsko strujanje, odnosno mlazna struja, proteže se nad sjevernom obalom Afrike, a atmosferska rijeka vlažnog, razmjerno toplog zraka na visini od 3.500 metara pruža se od Kariba do Gibraltara te preko osi Mediterana do južnog Balkana. Sve to u napredovanju prema istoku zadržava snažna sibirska anticiklona.
Nad Sjevernu Ameriku prodro je hladan polarni zrak i širi se do južnih obala Floride. Prodor hladnog zraka prema jugu i istoku zadržala je topla maritimna zračna masa nad Atlantikom. Zbog toplog Atlantskog oceana prodor hladnoće prema jugu i istoku zasad nije moguć, no slabljenjem izražene sibirske anticiklone i njezinim sporim premještanjem prema dalekom istoku Sibira u drugoj polovini veljače možemo očekivati kratak povratak zime i u našim krajevima.
Na Jadranu bura, u unutrašnjosti kiša
Još danas i sutra nad našim područjem zadržava se manja količina hladnog zraka povezana s anticiklonom na istoku Europe, koja je ispunila Panonsku nizinu i prostire se do Dinarida. Na Jadranu puše jaka, mjestimice olujna bura uz pretežno vedro nebo, dok u unutrašnjosti prevladava oblačno vrijeme. Mjestimice u unutrašnjosti pada slaba kiša, a u planinskim krajevima susnježica i snijeg. Do sutra se očekuje manji pad temperature zraka.
U unutrašnjosti će biti oblačno uz slabu kišu, u planinama susnježicu i snijeg, a na Jadranu pretežno vedro uz jaku buru. Noćne minimalne temperature zraka bit će u unutrašnjosti od -2 do 2 °C, u planinama oko -4 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 7 °C. Najviše dnevne temperature zraka u unutrašnjosti će biti oko 4 °C, a na Jadranu do 13 °C.
Kad slijedi promjena vremena?
U noći na utorak i tijekom utorka slijedi promjena vremena uz prestanak bure i skretanje vjetra na jugo te osjetan porast temperature zraka. Prognozira se promjenljivo do umjereno oblačno vrijeme sa sunčanim razdobljima. Na krajnjem jugu Dalmacije očekuje se povećana naoblaka, a krajem dana umjereno do jako jugo. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti bit će od 5 do 8 °C, a na Jadranu i uz Jadran oko 14 °C.
Od srijede pa do kraja tjedna slijedi postupno zatopljenje uz jugo i jugoistočni vjetar. Vrijeme će biti pretežno oblačno, povremeno s kišom, obilnijom na sjevernom i srednjem Jadranu te u Lici i Gorskom kotaru. Mjestimice je moguće i do 50 litara oborine po četvornom metru. Najviše dnevne temperature u unutrašnjosti dosezat će do 13 °C, dok će najniže noćne biti oko 3 °C. Na Jadranu će minimalne temperature biti oko 6 °C, a najviše dnevne do 15 °C.
Hrvatska
Provjerite novčanik: Ovi dokumenti postaju bezvrijedni, prijete i kazne
Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građane u 2026. godini čeka važna obveza vezana uz osobne iskaznice. Svi koji još imaju stare dokumente izdane prije 2002. godine, prema zakonu iz 1991., moraju ih zamijeniti najkasnije do 3. kolovoza 2026., jer nakon tog datuma više neće vrijediti kao službeni identifikacijski dokumenti.
To znači da ih neće biti moguće koristiti pri prelasku granice, u bankama, poštama ni drugim institucijama. Za ostale građane vrijedi redovna zamjena po isteku važenja, najčešće svakih pet godina. Novost je i da će od 31. prosinca 2026. osobe starije od 70 godina dobivati trajne osobne iskaznice.
Zahtjev za novu iskaznicu ove godine moraju podnijeti i svi kojima dokument istječe tijekom 2026., kao i oni koji su promijenili osobne podatke – ime ili prezime, prebivalište, spol ili OIB, piše Poslovni dnevnik. Nova iskaznica obvezna je i ako fotografija više ne odgovara stvarnom izgledu ili je dokument fizički oštećen i teško čitljiv. Posjedovanje važeće osobne iskaznice zakonska je obveza za sve punoljetne državljane s prebivalištem u Republika Hrvatska.
Građani zahtjev moraju predati u roku od 15 dana od isteka stare iskaznice, a kašnjenje se kažnjava novčanom kaznom od 66,36 eura. Cijena izrade ovisi o brzini postupka: redovni postupak (do 30 dana) stoji 13,27 eura, ubrzani (do 10 dana) 25,88 eura, dok žurni, s rokom izrade do tri radna dana, košta 66,36 eura. Prvo izdavanje osobne iskaznice za djecu do 18 godina, u redovnom postupku, potpuno je besplatno.
Hrvatska
DELTA LOGISTIC INTERNATIONAL / Ante Gotovina ušao u novi biznis: Pridružio se tvrtci generala Čermaka
Bivši general Ante Gotovina ovih dana širi se u poduzetničkim vodama, pa je prije desetak dana ušao u upravu tvrtke u vlasništvu bivšeg generala Ivana Čermaka.
Delta Logistic International
Tvrtka se zove Delta Logistic International d.o.o., a registrirana je za djelatnost prekrcaja tereta, no to je prvi Gotovinin poduzetnički pothvat izvan biznisa s tunama, i to upravo s Čermakom s kojim ga veže bogata prošlost, Jutarnji list.
Čermak kaže da nema komentara. ‘Cijeli posao je tek u povojima’, bio je kratak Čermak.
Tvrtka Delta Logistic International d.o.o., čiji je osnivač od 19. siječnja ove godine Gotovina, među osnivačima ima i Antu Kotromanovića te tvrtku Delta terminali d.o.o., a sve su vezane uz Čermakov biznis. Predsjednik uprave u toj tvrtki je bivši ministar obrane Ante Kotromanović, a prijavljena je na adresi na Kaptolu, gdje su sjedišta i drugih Čermakovih kompanija.
Tvrtka izazvala pobunu mještana u Bibinjama
Tvrtka Delta terminali d.o.o. ovih dana se u medijima često spominje vezano uz pobunu mještana u Bibinjama. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije odobrilo im je proširenje namjene skladišnog prostora tvrtke Delta terminali d.o.o., čiji je osnivač umirovljeni general Čermak, u luci Gaženica između Zadra i Bibinja, kojim se uz biljna i palmino ulje omogućuje skladištenje dizelskog goriva.
Ministarstvo je u svom rješenju navelo kako za proširenje namjene skladišnog prostora, kojom se uz skladištenje biljnih ulja i palmina ulja planira i skladištenje dizelskog goriva, nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Podsjetimo kako su se mještani Općine Bibinje bunili na zahtjev koji je podnijela tvrtka Delta terminali, a to je skladištenje dizelskog goriva.
Gotovina u 2025. ušao i u kompaniju Cro tuna
Inače, Gotovina je krajem prošle godine prema sudskom registru ušao u još jednu novu kompaniju Cro tuna d.o.o. kao prokurist. Riječ je o tvrtki koja je sjedište prijavila u Gundulićevoj u Zagrebu, a djelatnost joj je prerada i konzerviranje riba, rakova i mekušaca.
General Gotovina u toj tvrtki ima funkciju prokurista, a istu ulogu dijeli s još dvojicom partnera, Diegom Ljubom Miletichom Abadiejem i Diegom Vjekoslavom Miletićem. Miletić je, godinama je prisutan u industriji tune, dok ga hrvatska javnost pamti i po navodima o kumskim vezama s pjevačem Markom Perkovićem Thompsonom.






