Connect with us

Hrvatska

PREDNJAČE ZAGREB I DALMACIJA / Najviše oboljelih od hripavca u posljednjih 40 godina

Objavljeno

-

U Hrvatskoj je od hripavca do sada oboljelo 2312 osoba, najviše je mladih od 10 do 14 godina, a po broju oboljelih prednjače Grad Zagreb te Splitsko-dalmatinska županija, izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). U HZJZ-u su do sada testirana 5342 pacijenta od kojih je oko 35 posto bilo pozitivno.

Iz HZJZ-a ističu i kako je to najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u posljednjih 40 godina te upozoravaju da su najugroženija novorođenčad i dojenčad kod kojih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija.

Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti i dalje je najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja.

– U Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze roditelja i skrbnika vezano uz cijepljenje i imunizaciju novorođenčadi i malodobne djece, te sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na zdravlje koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i stajalištu Ustavnog suda iz 2014., veće od prava roditelja ili skrbnika na njihov osobni odabir, poručio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak

Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima

U ovo vrijeme širenja hripavca cijepljenje se preporučuje i trudnicama, i to zbog zaštite novorođenčadi majčinim antitijelima do trenutka kada se dijete može cijepiti i na taj način steći vlastiti imunitet.

Početni simptomi bolesti su povišena tjelesna temperatura i šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod snažnijeg udaha. Katkad izaziva i povraćanje. Oporavak može trajati tjednima, pa i mjesecima.

Testiranje na hripavac (pertusis) za stanovnike Zagreba i Zagrebačke županije organizirano je svakodnevno na punktovima u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, a za stanovnike drugih dijelova Hrvatske u županijskim zavodima za javno zdravstvo.

Izvan radnog vremena testnih mjesta svi akutno oboljeli s izraženim simptomima bolesti mogu se javiti na objedinjeni hitni bolnički prijam te im se ondje u sklopu obrade, ako se pojavi sumnja na hripavac, može napraviti test, podsjeća HZJZ.

Cijepljenje najvažnija protuepidemijska mjera

– Najugroženiji su dojenčad i oni mlađi od 12 godina, osobito oni koji nisu stigli primiti tri doze cjepiva. Ako trudnica u trenutku zaraze rodi, onda je dijete direkto izloženo riziku zaraze, ako trudnica nije cijepljena. Ako je cijepljena, onda je dijete zaštićeno majčinim protutijelima, kazala je epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović. 

Mrak-Taritaš: Umjesto testova za hripavac, booster-dozu za docjepljivanje


Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak-Taritaš u ponedjeljak je upozorila da sada imamo već ozbiljnu epidemiju hripavca te je zapitala ministra zdravstva Vilija Beroša i HZJZ zašto nisu na vrijeme kupili booster-dozu za docjepljivanje umjesto što se masovno naručuju testovi za hripavac.

Od početka jeseni bilježimo sve veći broj slučajeva hripavca i sad već imamo ozbiljnu epidemiju. Epidemiolozi i zaposlenici HZJZ-a ovih dana objašnjavaju nam da ovoliko slučajeva hripavca nismo imali od 1980. i da je uzrok najvjerojatnije kombinacija niske procijepljenosti i dviju godina posebnih mjera tijekom kojih su sve zarazne bolesti bile gotovo potpuno zaustavljene i nismo s njima uopće dolazili u doticaj. No, ono što nam ne govore jest da to nije cijela istina i da je postojao i još postoji efikasan način zaustavljanja epidemije, upozorila je Mrak-Taritaš na konferenciji za novinare.

Naime, objašnjava, cjepivo protiv hripavca dobiva se u nekoliko doza, posljednja između 5. i 6. godine, pri čemu ne postoji pojedinačno cjepivo, nego samo u kombinaciji s cjepivom protiv tetanusa i difterije.

Budući da cjepivo protiv hripavca počinje gubiti djelovanje nakon pet godina, a nakon 10 više uopće ne štiti, mnoge zemlje u rasporedu redovitog cijepljenja imaju booster-dozu tog trovalentnog cjepiva između 11. i 15. godine. Zemlje EU-a koje imaju docjepljivanje adolescenata su Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Cipar, Estonija, Njemačka, Grčka, Mađarska, Irska, Italija, Latvija, Litva, Luksemburg, Norveška, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska, istaknula je.

Unatrag nekoliko godina, dodaje, sve više zemalja cijepi i trudnice jer su istraživanja pokazala da to osigurava vrlo učinkovitu zaštitu novorođenčadi.

Hrvatska, napominje, nije među tim zemljama, dapače, čak ni usred epidemije hripavca nikomu nije palo na pamet da se i kod nas uvede ista praksa. Da stvar bude gora, upravo se ovih dana, negdje od početka školske godine, sve učenike osmih razreda cijepi dvovalentnim cjepivom protiv tetanusa i difterije, što znači da cjepivo protiv hripavca sad više ne mogu ni dobiti jer bi morali ponovno dobiti i cjepivo protiv tetanusa i difterije u kratkom roku, ustvrdila je.

Moje pitanje Zavodu, a posebno ministru Berošu, koji se i ne javlja vezano za ovu temu jer ga se valjda ne tiče, jest zašto se ovako nonšalantno ponašamo prema epidemiji bolesti koja je u najmanju ruku izrazito neugodna, a za one najmanje potencijalno i smrtonosna. Najlakše je za sve okrivljivati roditelje koji nisu cijepili djecu i pametovati, a pritom ne poduzimati ništa. Čak i ne nude roditeljima docjepljivanje kao opciju, ne obavještavaju ih da to postoji kao mogućnost. Pitanje je što čekamo, da prva beba umre od hripavca? Što ćemo onda? Tko će za to biti kriv, zapitala je.

Umjesto da smo reagirali na vrijeme, kupili cjepiva koliko je potrebno i sve između 11 i 18 godina docijepili, mi masovno naručujemo testove za hripavac na kojima će netko opet masno zaraditi, a na cjepivu koje je ovu epidemiju moglo spriječiti odlučili smo očito štedjeti, poručila je.

Ministra Beroša i odgovorne u Zavodu za javno zdravstvo pozvala je da građanima bez odgađanja daju sve informacije i objasne zašto nismo naručili dovoljno cjepiva i svu djecu cijepili booster-dozom protiv hripavca.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Koliko košta liječenje u bolnici? Objavljen novi cjenik

Objavljeno

-

By

Pixabay

Od 5. prosinca 2025. na snazi su nove cijene koje HZZO plaća ugovornim zdravstvenim ustanovama za pruženu zdravstvenu zaštitu pacijentima. To znači da su i iznosi participacije za osiguranike koji nemaju dopunsko osiguranje od danas nešto malo veći s obzirom na to da pacijent bez dopunskog plaća 20% ukupne cijene pojedine zdravstvene usluge, osim u slučaju kad je propisan minimalni ili maksimalni iznos plaćanja pojedine zdravstvene usluge.

Bolnicama su povećani koeficijenti za dijagnostičko-terapijske postupke (DTP) od 10%, dok su cijene programa preventivne zdravstvene zaštite te cijene dijagnostičko-terapijskih postupaka uvećane od tri do sedam posto, prenosi Večernji list.

Korigirane su i cijene za dan bolničkog liječenja. Dan “obične” bolničke skrbi pacijenta koji nema policu dopunskog zdravstvenog osiguranja košta 17,70 eura, kao i do sada, jer je to minimalni propisani iznos (4,01% proračunske osnovice). S pojačanom skrbi cijena se penje na 28,45 eura, što je do sada bilo 24,69 eura. Produženo liječenje na kirurškim odjelima po danu plaća se 25,20 eura, a završi li netko bez dopunskog na produljenom liječenju u intenzivnoj jedinici, po danu će ga to koštati 56 eura.

Boravak u bolnici može biti najveći trošak, ali ipak ne veći od 530,88 eura, koliki je najviši iznos participacije po jednom ispostavljenom računu s obzirom na to da taj račun može iznositi najviše 120,26% proračunske osnovice. Niz je postupaka za koje participacija iznosi i po nekoliko stotina eura. Iako pacijentima nije javno dostupan cjenik prema kojem bi se ravnali pri odluci trebaju li se odlučiti za policu dopunskog ili ne, uvidom u HZZO-ove šifrarnike moguće je vidjeti pune cijene pojedinih medicinskih postupaka, u kojima onda pacijent bez dopunskog sudjeluje s 20% ili minimalnim propisanim iznosom ako je takav propisan za određenu uslugu.

Među skupljim dijagnostičko-terapijskim postupcima tako je operativno liječenje prijeloma palčane kosti, koje će pacijent bez dopunskog platiti 377,33 eura. Operacija prijeloma kostiju šake naplatit će se 132,26 eura. Koronarografija se doplaćuje 391,22 eura. Za postupak perkutane koronarne intervencije, koja se može raditi planirano, ali i kao hitna intervencija kod akutnog infarkta miokarda, participacija iznosi 487,56 eura.

Vađenje krajnika će pacijent bez dopunskog nadoplatiti 130,93 eura, dok će za kirurški zahvat na bubnjiću (npr. zbog akutne gnojne upale srednjeg uha) platiti 112,23 eura. Dođe li do nenadane laparoskopske kolecistektomije tj. vađenja žučnjaka, zahvata koji HZZO bolnici plaća 1852,10 eura, pacijent bez dopunskog zdravstvenog osiguranja morat će ga doplatiti s 370,42 eura.

Od sljedeće godine povećan je prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje HZZO-a pa će to pravo imati osobe kojima ukupni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini po članu obitelji nije bio veći od 458,08 eura, a za samce 573,50 eura. Do sada je to bilo 421,92 odnosno 528,23 eura.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

FOTO / Objavljena prognoza za iduća tri mjeseca: Što nas čeka ove zime

Objavljeno

-

By

Severe Weather Europe

Nad Europom se za prvu polovicu prosinca predviđaju uglavnom normalne do iznadprosječne temperature, potaknute zapadnim do jugozapadnim strujanjem. To donosi blagi obrazac na kontinent, s prekidom dotoka hladnog zraka ili potisnutim daleko na sjever.

Severe Weather Europe objavio je prosječnu prognozu snježnih oborina za meteorološku zimsku sezonu , koja pokriva razdoblje prosinac-siječanj-veljača. Gledajući sezonski prosjek prema ECMWF-u, vide se ispodprosječne snježne padaline na većem dijelu kontinenta, s glavnim područjima snježnih padalina pomaknutim prema sjeveru, no vide se i neka središnja i zapadna područja koja pokazuju manji deficit snijega. No u usporedbi s prognoziranim podacima iz prethodnog mjeseca, postoji određeno poboljšanje. U najnovijim podacima sada se predviđa više snježnih oborina za središnje i zapadno-središnje dijelove te za dijelove Ujedinjenog Kraljevstva i Irske. Ne vidi se porast snažnih snježnih oborina kao rezultat stratosferskog zagrijavanja.

Prosinac

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje uglavnom negativne anomalije, osim na krajnjem sjeveru. Iznenađujuće je vidjeti manje snijega na većim nadmorskim visinama, što ukazuje više na problem niske količine oborina, nego na tople temperature, kažu prognostičari.

Siječanj

U siječanjskoj prognozi ne vidi se nikakvo poboljšanje. Predviđa se da će većina Europe imati manje snježnih padalina sredinom zime, ali vidi se i da će neka područja prema jugoistoku dobiti više snijega u tom razdoblju, zajedno s krajnjim sjeverom.

Veljača

Prognoza za veljaču pokazuje nešto manji deficit u usporedbi s podacima za siječanj. Iako oba mjeseca izgledaju vrlo siromašna snijegom, crvena boja ne znači da uopće nema snijega. To samo pokazuje da se očekuje manje snijega nego inače.

Gledajući sezonski prosjek prema UKMO-u za Europu, vidi se prilično slaba prognoza snježnih padalina, sličnu onoj ECMWF-a. Za većinu kontinenta predviđa se sezona snježnih padalina ispod prosjeka, osim za krajnje sjeverne dijelove. “Prema našem iskustvu, UKMO je obično manje optimističan u pogledu snježnih padalina od ECMWF-a, pa je to i očekivano. Najnovija analiza pokazuje puno bolje količine snježnih oborina u usporedbi s podacima iz prethodnog mjeseca. Vjerojatno je da neko poboljšanje dolazi od trenutnog događaja stratosferskog zagrijavanja. Velik dio kopna pokazuje više snježnih oborina u najnovijoj prognozi, a možemo vidjeti i poboljšane snježne oborine nad južnim dijelom Ujedinjenog Kraljevstva”, piše Severe Weather Europe.

Severe Weather Europe
Severe Weather Europe

Snježne oborine

Prognoza snježnih oborina za prosinac pokazuje jače negativne anomalije, baš kao i ECMWF. Ovo slaganje u oba modela daje određenu težinu ovom scenariju, sa sporijim početkom sezone snježnih oborina. Još uvijek postoje neka južno-središnja i sjeverna područja s normalnim do iznadprosječnim ili normalnim snježnim oborinama. Prognoza snježnih oborina za siječanj pokazuje pak određeno poboljšanje u dijelovima središnje Europe, čak s nekim područjima iznad prosjeka, te manjim deficitima u odnosu na zapadne dijelove. To sugerira da je glavni problem ovog mjeseca vjerojatno nedostatak oborina, uz blaže temperature, prenosi Večernji list.

Prognoza snježnih oborina za veljaču ponovno smanjuje potencijal snijega u većem dijelu Europe, osim na krajnjem sjeveru. I dalje se vidi manji nedostatak snijega u usporedbi sa siječnjem, pa je vjerojatno da će se više raditi o jednokratnim snježnim oborinama.

Severe Weather koristi dva sustava, jedan je UKMO sustav dugoročnih prognoza, a razvio ga je Meteorološki ured Ujedinjenog Kraljevstva. ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) je međuvladina organizacija koja je razvila Integrated Forecasting System (IFS), sveobuhvatni globalni prognostički sustav koji se sastoji od više povezanih modela za izradu vremenskih prognoza.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

U željeznim tavama popularnog domaćeg trgovca pronađen arsen, odmah ih vratite u trgovinu

Objavljeno

-

By

Unsplash/Ilustracija

Državni inspektorat Republike Hrvatske obavještava potrošače o opozivu proizvoda Grill King Cast Iron tava s drvenom ručkom, 29 cm, EAN: 3858885652961, zbog migracije anorganskog arsena.

Proizvod nije u skladu s Uredbom 1935/2004 Uredba Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom i stavljanju izvan snage direktiva 80/590/EEZ i 89/109/EEZ.

Tava
Screenshot

Detalji o opozivu dostupni su na web stranici subjekta.

Podaci o proizvodu:

  • Dobavljač: PRO-TRADE d.o.o., Zagreb (LONCI&POKLOPCI by Bajde)
  • Zemlja podrijetla: Kina
  • Obavijest se odnosi isključivo na proizvod sa gore navedenim podacima
 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu