Svijet
PROGRAM RADA EUROPSKE KOMISIJE ZA 2024. / Pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji
U Programu rada za 2024. godinu Europska komisija je snažan naglasak stavila na pojednostavnjenje pravila za građane i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji.
Komisija svake godine donosi program rada u kojem iznosi popis mjera koje će poduzeti u sljedećoj godini. Programom rada javnost i suzakonodavce (Europski parlament i Vijeće) obavještava o preuzetim političkim obvezama kao što su predlaganje novih inicijativa, povlačenje još nedonesenih prijedloga i preispitivanje postojećeg zakonodavstva EU-a.
U Programu rada ističu se postignuća u protekle četiri godine, iznose novi prijedlozi Komisije za nadolazeće mjesece i predstavljaju važne inicijative za smanjenje birokracije. Neke od tih inicijativa za pojednostavnjenje već su iznesene, dok su druge tek sad predstavljene ili će uslijediti uskoro.
S obzirom na to da je više od 90 % obveza preuzetih u političkim smjernicama iz 2019. ostvareno, a do europskih izbora 2024. preostalo je još samo nekoliko mjeseci, nove inicijative iznesene u Programu rada ograničene su na one koje su još potrebne za ispunjavanje obveza Komisije ili rješavanje novih izazova. Novopredložene inicijative temelje se na govoru o stanju Unije 2023. predsjednice Ursule von der Leyen i pismu namjere. Naime, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poslala je 13. rujna pismo namjere Roberti Metsoli, predsjednici Europskog parlamenta, i premijeru Španjolske, Pedru Sanchezu, koja trenutačno predsjeda Vijećem. U njemu navodi mjere koje Komisija namjerava poduzeti sljedeće godine kroz zakonodavstva i druge inicijative.
Bolja regulativa
U strategiji Komisije za dugoročnu konkurentnost utvrđen je cilj smanjenja opterećenja povezanog sa zahtjevima za izvješćivanje za 25 %, bez ugrožavanja ciljeva politike predmetnih inicijativa. Kako bi se postigao taj cilj, Komisija nastoji pojednostavniti zahtjeve za izvješćivanje, primjerice reformom Carinskog zakonika Unije, čime će se trgovcima uštedjeti oko 2 milijarde eura. Isto tako, predloženom revizijom pravila o statističkim istraživanjima nastoje se smanjiti troškovi, među ostalim za MSP-ove, za 450 milijuna eura.
U Programu rada za 2024. iznose se dodatni prijedlozi za pojednostavnjenje u mnogim područjima politika, a da se pritom ne snižavaju socijalni i sigurnosni standardi, standardi zaštite potrošača te okolišni i gospodarski standardi. Predviđenim olakšanjima pojednostavnit će se zahtjevi za izvješćivanje koji su od ograničene koristi, primjerice konsolidacijom obveza koje se preklapaju, smanjenjem broja predmetnih poduzeća i povećanjem digitalizacije.
O napretku u ostvarenju cilja smanjenja za 25 % izvještavat će se u godišnjim pregledima opterećenosti, počevši od pregleda za 2023., koji će se objaviti sljedeće godine.
Ispunjavanje obećanja
Komisija je ispunila više od 90 % obveza iz političkih smjernica predsjednice Ursule von der Leyen iz 2019. U 2024. će biti potrebni dodatni predani napori Europskog parlamenta i Vijeća kako bi se postigao dogovor o preostalim prijedlozima te se tako europskim građanima i poduzećima omogućilo da u potpunosti iskoriste prednosti mjera politika EU-a.
Komisija će nastaviti provoditi europski zeleni plan, program rasta, osiguravajući da zelena tranzicija bude pravedna, pametna i uključiva. To će uključivati dijaloge s građanima i industrijom te pripremne aktivnosti za potporu ranjivim građanima i poduzećima u tranziciji, među ostalim zahvaljujući Socijalnom fondu za klimatsku politiku. Započet će se sa strateškim dijalogom o budućnosti poljoprivrede u EU-u. Kako bi nastavila rad na tome da Europa bude spremna za digitalno doba, Komisija će donijeti inicijative za otvaranje računala visokih performansi start-up poduzećima koja se bave umjetnom inteligencijom i predložiti akt EU-a o svemiru.
Sljedeći koraci
Gospodarstvo EU-a pokazalo je otpornost na dosad nezabilježen niz kriza. Komisija će se 2024. usredotočiti na izazove povezane s nedostatkom radne snage i vještina, obrazovanjem, socijalnim dijalogom, inflacijom i olakšavanjem poslovanja.
Među prioritetima za 2024. i dalje će biti potpora Ukrajini u kontekstu ruskog agresivnog rata, kao i uzajamno korisno partnerstvo s Afrikom, program poštene trgovine i razvoj obrambenih sposobnosti država članica. Komisija će ojačati suradnju u borbi protiv krijumčarenja migranata te poduzeti mjere povezane s reformama i preispitivanjima politika prije proširenja kako bi utvrdila način na koji veća Unija može funkcionirati.
Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem te ih podupirati kako bi se do kraja mandata što brže postigli dogovori.

PUTOKAZ ZA SLJEDEĆU GODINU
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u svojem je govoru o stanju Unije 13. rujna 2023. iznijela glavne prioritete i vodeće inicijative za sljedeću godinu, nadovezujući se na uspjehe i postignuća Europske unije u proteklim godinama.
Predložene inicijative:
EUROPSKI ZELENI PLAN
- europski paket za energiju vjetra
- klimatski cilj za 2040.
- inicijativa za otpornost vodoopskrbe
EUROPA SPREMNA ZA DIGITALNO DOBA
- akt EU-a o svemiru
- strategija za gospodarstvo povezano sa svemirskim podacima
- inicijativa za otvaranje europskih superračunala etičkim i odgovornim start-up poduzećima u području umjetne inteligencije
GOSPODARSTVO U INTERESU GRAĐANA
- inicijativa EU-a za biotehnologiju i bioproizvodnju
- daljnji koraci nakon sastanka na vrhu u Val Duchesseu
- napredni materijali za vodeći položaj industrije
- inicijativa o pravilima o europskom radničkom vijeću
SNAŽNIJA EUROPA U SVIJETU
- jačanje partnerstva s Afrikom
- industrijska strategija za europsku obranu
PROMICANJE EUROPSKOG NAČINA ŽIVOTA
- produljenje privremene zaštite za izbjeglice iz Ukrajine
- akcijski plan za borbu protiv trgovine drogom, uključujući europski savez luka
- ažuriranje pravnog okvira i jačanje suradnje u borbi protiv krijumčarenja migranata
- združena europska diploma
NOVI POTICAJ EUROPSKOJ DEMOKRACIJI
- komunikacija o reformama i preispitivanjima politika prije proširenja
- preporuka Komisije o integriranim sustavima za zaštitu djece.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA6 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




