Connect with us

Hrvatska

Objavljeni rezultati PISA testova: Evo u kojim područjima briljiraju hrvatski učenici

Objavljeno

-

Hrvatski učenici našli su se u prosjeku zemalja OECD-a po čitalačkoj i prirodoslovnoj pismenosti, dok su u matematičkoj i dalje ispod prosjeka, ali su mu se približili, pokazali su rezultati istraživanja PISA 2022 provedeni među učenicima 81 zemlje.

“U tri bitna segmenta matematičke, čitalačke i prirodoslovne pismenosti dosegli smo ono što nam je plan do 2030. u okviru strategije razvoja obrazovanja”, rekao je u utorak ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović na predstavljanju osmog ciklusa OECD-ova Međunarodnoga programa za ispitivanje znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika.

U istraživanju PISA 2022 sudjelovalo je oko 690.000 učenika iz 81 zemlje diljem svijeta, a ispitivanje je u Hrvatskoj provedeno u ožujku i travnju 2022. godine u 178 srednjih i dvije osnovne škole.

Ukupno je sudjelovalo 6135 petnaestogodišnjih učenika.

Učenici gimnazija imali su najbolje rezultate, te najmanji postotak ispod razine postignuća. Najlošije rezultate imali su učenici trogodišnjih strukovnih, industrijsko-obrtničkih programa, posebno iz matematike, gdje ih je više od 70 posto bilo ispod razine postignuća.

Ove godine fokus je bio na matematičkoj pismenosti, a Hrvatska se u tom području s 455 bodova našla na 36. mjestu od 81 države.

Nalazi se u najmanjoj razlici do sada u odnosu na prosjek zemalja OECD-a, koji se uzima kao referentan, rekao je Filipović.

Prvo mjesto u svim testiranjima, pa tako i u matematičkom zauzimaju Singapur, Kina -Hong-Kong i Makao dok je od europskih zemalja u svemu najuspješnija Estonija.

Od nas su lošiji Island i Izrael. Od nama bliskih zemalja, Slovenija je u prosjeku OECD-a, a ispod nas su Grčka, Rumunjska, Bugarska, Srbija.

Rezultati su pokazali da je svaki treći učenik ovaj test riješio ispod razine postignuća.

Dosad su dječaci bili nešto bolji kad je u pitanju matematička pismenost, no sada prvi put nema velike razlike između dječaka i djevojčica.

Hrvatski učenici najbolje rezultate pokazali u čitalačkoj pismenosti

Hrvatski su učenici na čitalačkoj pismenosti zauzeli 26. mjesto od 81 zemlje.

Po pitanju čitalačke pismenosti, Hrvatska se nalazi u prosjeku OECD-a, zajedno s Latvijom, Španjolskom, Norveškom, Portugalom, Belgijom, Njemačkom, Austrijom, Francuskom, Izraelom, Mađarskom i Litvom.

Hrvatska je bolja i od Slovenije, koja se nalazi izvan prosjeka OECD-a. U  skupini zemalja europskih, relevantnih, koji su ispod prosjeka OECD-a, još su i Nizozemska, Slovačka, Srbija, Island i Rumunjska.

Najuspješniji po pitanju čitalačke pismenosti je Singapur, a od europskih zemalja Irska.

Testove je ispod razine prolaznosti riješilo 23 posto učenika, dok je prosjek OECD-a 26 posto učenika ispod razine.

Djevojčice su znatno bolje u našim školama po pitanju čitalačke pismenosti od dječaka.

Hrvatska se, istaknuo je Filipović, po pitanju čitalačke pismenosti praktično izjednačila s prosjekom zemalja OECD-a. Razlika je svega jedan bod u odnosu na 20 bodova koliko je bilo 2009. godine.

Prirodoslovna pismenost – Hrvatska na 31. mjestu

I u testovima prirodoslovne pismenosti Hrvatska se u ovome ciklusu našla u prosjeku OECD-a. Hrvatska je s 485 bodova na 31. mjestu i ima dva boda manje od OECD-a. OECD ima 485, a Hrvatska 483 boda. U toj grupi zemalja u prosjeku OECD-a su još Nizozemska, Francuska, Mađarska, Španjolska, Portugal i Litva.

Od europskih zemalja opet je najbolja Estonija.  Od Hrvatske su lošije Norveška, Italija, zatim Izrael, Slovačka, a iz našeg okruženja, Srbija, Crna Gora i Kosovo.

Što se tiče trendova, u odnosu na OECD zaostajemo 2022. samo dva boda u odnosu na 2018. kad smo zaostajali 17 bodova.

Kada je u pitanju spol, ovdje imamo izvjesnu promjenu u odnosu na dosadašnje vrijeme, u tom smislu da je značajna razlika u korist djevojčica, kada je u pitanju prirodoslovna pismenost što do sada u tolikoj mjeri nije bilo.

“Ovo istraživanje radilo se u vrijeme covida. Učenici u Hrvatskoj u vrijeme Covid-a izostali su iz nastave 2,5 mjeseca, a učenici u zemljama OECD-a 4,4 mjeseca. Ja bih mi rekao da mi držimo konstantu, a prosjek OECD je pao. Znači, možemo zaključiti da je zapravo Hrvatska dobro radila u COVID-19”, kazao je Filipović.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

Važna obavijest za umirovljenike: Mirovine stižu nešto kasnije

Objavljeno

-

By

Hrvatska poštanska banka poslala je obavijest svojim korisnicima vezanu uz isplatu mirovina.

“Obavještavamo vas da će Hrvatska poštanska banka, iznimno zbog tehničkih prilagodba u sustavu slijedom pripajanja Nove hrvatske banke, redovna mirovinska primanja umjesto 1. lipnja korisnicima isplatiti 4. lipnja 2024. godine. Od srpnja 2024. Banka nastavlja isplaćivati redovna mirovinska primanja prvog dana u mjesecu. Zahvaljujemo vam na povjerenju i razumijevanju”, napisali su u obavijesti.

 
Nastavi čitati

Hrvatska

USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…

Objavljeno

-

By

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)

Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.

Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.

U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.

“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.

Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja

HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .

Grad Zagreb i Zagrebačka Županija

Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program

Fotografi

Ekonomisti

Grafički urednici-dizajneri

Tehničari za logistiku i špediciju

Modni tehničari

Hotelijersko-turistički tehničari

Veterinarski tehničari

Prehrambeni tehničari

Tehničari cestovnog prometa

Stručni studij

Fizioterapija

Poslovna ekonomija

Ekonomija poduzetništva

Sveučilišni studij

Dizajn

Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)

Povijest umjetnosti

Komparativna književnost

Filozofija

Novinarstvo

Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)

Komunikologija

Politologija

Etnologija i kulturna antropologija

Kineziologija

Sociologija

Agroekologija

Ekonomija

Poslovna ekonomija

Split i Splitsko-dalmatinska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Hotelijersko-turistički tehničari

Komercijalisti

Poslovni tajnici

Tehničari za logistiku i špediciju

Tehničari za poštanske i financijske usluge

Upravni referenti

Stručni studij

Kineziologija

Management malog poduzeća

Management trgovine i turizma

Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu

Sportski management

Turističko poslovanje

Upravni studij

Sveučilišni studij

Biologija i tehnologija mora

Forenzika

Industrijsko inženjerstvo

Kemija

Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)

Kineziologija

Pomorski management

Poslovna ekonomija

Povijest (dvopredmetni)

Pravo

Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)

Rijeka i Primorsko-goranska županija

Četverogodišnji srednjoškolski program

Ekonomisti

Upravni referenti

Stručni studij

Upravni studij

Sveučilišni studij

Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu

Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)

Pravo

Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu

Osijek i osječko-baranjska županija

Trogodišnji srednjoškolski program

Prodavači

Fotografi

Cvjećari

Frizeri

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program

Upravni referenti

Ekonomisti

Komercijalisti

Agrotehničari

Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti

Farmaceutski tehničari

Građevinski tehničari

Arhitektonski tehničari

Tehničari geodezije i geoinformatike

Ekološki tehničari

Agroturistički tehničari

Poslovni tajnici

Fizioterapeutski tehničari

Dentalni tehničari

Likovni umjetnici i dizajneri

Grafički urednici-dizajneri

Grafički tehničari pripreme

Grafički tehničari dorade i tiska

Zdravstveno-laboratorijski tehničari

Kozmetičari

Stručni studij

Računovodstvo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Fizioterapija

Upravni studij

Javna uprava

Bilinogojstvo

Agroekonomika

Građevinarstvo (opći smjer)

Sveučilišni studij

Pravo

Ekonomija i poslovna ekonomija

Kultura, mediji i menadžment

Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)

Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti

Filozofija i hrvatski jezik i književnost

Filozofsko-teološki studij

Fizioterapija

 
Nastavi čitati

Hrvatska

Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom

Objavljeno

-

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.

U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.

Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.

“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”

Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.

Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.

Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.

“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”

Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.

Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.

“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.

“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu