Connect with us

Hrvatska

Od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za jedno je potrebna visoka stručna sprema

Objavljeno

-

Od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine treba imati visoku stručnu spremu. Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu.

Ovih dana smo pisali o trendu rasta potražnje za radnicima u Hrvatskoj, nastavljenom ove godine još snažnije nego prije te o trima najtraženijim zanimanjima – prodavači(ca)ma, čistači(ca)ma i konobari(ca)ma, koja čine 17 posto u ukupnom broju traženih radnika.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) dobili smo i konkretne brojke. Ove je godine, do kraja listopada, ukupan broj traženih radnika bio 228.922. U odnosu na 2020. godinu, kada je bilo traženo 145.816 radnika, radi se o povećanju od 83.000.

Tko je spominjao otkaze prodavačicama?

Najveća je potražnja za prodavačima/icama. Dok ih se 2020. tražilo 7.971, ove godine poslodavci ih traže gotovo 10 tisuća više – 17.296! Time se, usput rečeno, posve šupljima pokazuju tvrdnje onih koji su govorili da će uvođenjem neradne nedjelje nastati višak prodavača i da bi poslodavci mogli biti prisiljeni dijeliti otkaze.

Što se tiče preostala dva najtraženija zanimanja, prije tri godine tražilo se 7.172 čistača/ica, a sada ih se traži pet tisuća više – 12.302. Slično je i s konobarima, kojih se 2020. tražilo 6.385, s tim da u obzir valja uzeti tadašnje probleme ugostitelja zbog lockdowna. Čim su 2021. popustile protuepidemijske mjere, potražnja za konobarima naglo je narasla na 9.143, a lani čak do 10.155, dok je ove godine broj traženih konobara pao na 9.210.

Među deset trenutno najtraženijih zanimanja još su odgojitelji predškolske djece (traži ih se 6.847, također dvostruko više nego 2020.), medicinske sestre (6.828), kuhari (6.516), radnici na proizvodnoj liniji (4.728), administrativni službenici (3.860), suradnici u praktičnoj nastavi (3.677) te doktori medicine.

S VSS-om najtraženiji doktori medicine

Potonjih, doktora medicine, ove godine traži se čak 3.320. Potreba za njima raste iz godine u godinu – 2020. nedostajalo ih je 1.920, 2021. godine – 2.193, a prošle godine – 2.340.

Upada u oči da je od deset najtraženijih zanimanja u Hrvatskoj, samo za doktora medicine neophodno imati visoku stručnu spremu (VSS). Čak i kad se pogled spusti na sljedećih deset najtraženijih zanimanja, među njima su još samo dva koja iziskuju visoku stručnu spremu – viša medicinska sestra i diplomirani ekonomist. Među 20 najtraženijih zanimanja, dakle, samo za tri je potreban VSS.

Taj podatak puno govori o gospodarstvu Hrvatske, njenoj deindustrijalizaciji, a osobito zamiranju industrija koje stvaraju kompleksne proizvode poput brodogradnje ili strojogradnje. Slabašna je potreba za raznim inženjerima, kemičarima, strojarima, a čak i IT stručnjaka nema među 20 najtraženijih zanimanja. Kada je ljetos Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) objavio podatke o najtraženijim zanimanjima u zemljama EU-a, programeri su bili najtraženiji u čak deset zemalja: Bugarskoj, Češkoj, Estoniji, Finskoj, Grčkoj, Irskoj, Luksemburgu, Portugalu, Španjolskoj i Švedskoj.

U obrazovanju je potrebno 30 tisuća radnika

Podaci koje smo dobili od HZZ-a također pokazuju da su, prema djelatnostima, najtraženiji radnici u prerađivačkoj industriji (traži ih se 31.405) u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (31.162) te u obrazovanju (31.055).

Te tri djelatnosti ‘pokrivaju’ 42 posto ukupne potražnje za radnicima u Hrvatskoj.

Od 228.922 radnika, koliko je bilo traženo u prvih deset mjeseci ove godine, za njih 62.000 ili gotovo trećinu, postoji potreba u Gradu Zagrebu. Na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija gdje je potražnja za 25.524 radnika, a na trećem Primorsko-goranska županija s 15.446 traženih radnika. Najmanja je potreba, naravno, tamo gdje je najmanje stanovnika. U Ličko-senjskoj županiji traži se ‘samo’ 2.782 radnika.

No votes yet.
Please wait...

Hrvatska

Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja

Objavljeno

-

By

Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.

U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.

Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.

Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.

Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.

BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.

Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.

BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.

Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.

Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.

Nastavi čitati

Hrvatska

Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca

Objavljeno

-

By

Pixabay

Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa

Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.

‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.

Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.

Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica

Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.

U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.

Problem nisu samo ginekolozi

Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.

Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.

Natječaji postoje, kandidata nema

Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.

‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.

Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.

Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.

Nastavi čitati

Hrvatska

Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja

Objavljeno

-

By

Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.

“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.

Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.

“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.

“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”

Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.

“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.

Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.

“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.

“Trošak solemnizacije na najmodavcu”

Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.

“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.

Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.

“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.

“Više prijavljenih ugovora o najmu”

Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.

“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.

Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.

“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.

U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.

“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu