Connect with us

Hrvatska

ANALIZA HGK / U ovim hrvatskim županijama građani najviše štede…

Objavljeno

-

Prema analizi HGK, uz Grad Zagreb, najviše štede građani u primorskim županijama. Zagreb prednjači s 10 milijardi i 600 milijuna eura depozita građana, na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 4,6 milijardi, slijede Primorsko-goranska i Istarska županija. Najmanja je štednja kućanstava u Virovitičko-podravskoj županiji – samo 315 milijuna eura.

U vodstvu je Istra s oko 15 tisuća eura ušteđevine po stanovniku, a slijede je Zagreb, Primorsko-goranska te Dubrovačko-neretvanska županija, s malo više od 13 tisuća eura, piše HRT. Najmanje štednje po stanovniku, manje od 4 i pol tisuće eura, imaju u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Štednja građana raste u gotovo svim krajevima Hrvatske. Stanovnici glavnog i ekonomski najjačeg grada prednjače, no dobre turističke sezone itekako podebljavaju štedne račune na Jadranu.

“42 posto štednje otpada na jadransku Hrvatsku, što će reći da je turizam glavni generator. Biti u cijeloj priči je da je turizam kao aktivnost prva u od naših gospodarskih aktivnosti koja omogućuje širem sloju građanstva da formira kapital”, naglašava Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.

Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine, narodne obveznice

Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine ali i ove godine vrlo zanimljive – narodne obveznice. Ne treba, kažu u Hanfi, zaboraviti ni 20 milijardi eura mirovinske štednje građana.

“Što se tiče investicijskih fondova, tu vidimo veliki oprez hrvatskih građana, Trenutno je oko 2 milijarde eura u investicijskim fondovima, međutim treba reći da su investicijski fondovi ove godine imali jako dobar rezultat svog rada, u prvih 9 mjeseci ove godine rast dioničkih fondova je bio 16 posto”, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.

Nakon dugog razdoblja nultih kamatnih stopa na štednju u bankama, nedavno je započeo njihov rast na jedan, dva, a ponegdje i 3 posto. No upravo sada, Europska središnja banka prekida trend povećanja ključnih kamatnih stopa.

“Sada je teško reći hoće li zaustavljanje povećanja ključnih kamatnih stopa zaustaviti i daljnje povećanje, naprimjer, rasta kamatnih stopa na depozite koji su do sada vrlo blago rasle i tek smo u posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli da su banke aktivnije počele nuditi više kamatne stope”, govori Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.

Iako svatko štedi onoliko koliko može, ovisno o prihodima, važna je i edukacija i navika štednje, kažu financijski stručnjaci. Prema nekim istraživanjima, u prosjeku mjesečno na stranu odvajamo po 73 eura. Manje je to nego u drugim zemljama, ali ipak više nego lani i to za tri eura mjesečno.

No votes yet.
Please wait...
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Hrvatska

PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva

Objavljeno

-

By

Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.

Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.

Upozorenja za subotu

Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

DHMZ
DHMZ

Upozorenje za nedjelju

Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

DHMZ
DHMZ
Nastavi čitati

Hrvatska

MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka

Objavljeno

-

By

Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.

Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.

Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.

Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.

Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).

Nastavi čitati

Hrvatska

Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost

Objavljeno

-

By

Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.

Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.

Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.

“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.

“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.

Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.

Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu