Za neke skupine ljudi gripa može imati jako ozbiljne posljedice, pa i fatalne, a najugroženiji su kardiovaskularni bolesnici i dijabetičari. S obzirom na to da je sezona gripe pred vratima, održana je konferencija “Cijepljenje protiv gripe: ključ za zaštitu rizičnih skupina i cijele zajednice”, na kojoj su vodeći stručnjaci poslali apel najugroženijima, ali i ostalima, da se dođu cijepiti.

Na konferenciji se tako moglo čuti da najnovije studije pokazuju da su pod posebnim rizikom od komplikacija povezanih s gripom, osim dijabetičara i kardiovaskularnih bolesnika, svi stariji od 65 godina, a jena od tri osobe u ovoj skupini zbog gripe razvije i upalu pluća.

Povratak gripe

“Protekla je sezona obilježila povrat bolesti, iako intenzitet epidemije nije dosegao pretpandemijske razine. Kada uspoređujete općeniti prosječan broj bolesnika, on je veći od sezone 22/23. Epidemija se pomakla prema ranijim tjednima u godini, praktički je vrhunac završio kada je tek treba o početi”, rekao je pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece u Klinici za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević“, Goran Tešović.

Kazao je da je prošlu sezonu obilježila i prilično duga cirkulacija virusa. “Zadržala se sve tamo do dvadesetog tjedna. Rano je počela, dugo je trajala i intenzitet je bio manji. U pravilu se situacija zrcali s južne hemisfere. Ako procjenjujemo intenzitet prema južnoj hemisferi, intenzitet epidemije bi trebao biti jednak kao prošle godine”, rekao je.

Što se tiče efikasnosti cjepiva, Tešović objašnjava da postoje nekoliko razine zaštite, one od infekcije, od klinički manifestne bolest, te od komplikacija i smrti.

“Cjepivo je loše u prevenciji infekcije, ali odlično protiv komplikacija”

“U prevenciji infekcije, učinkovitost je loša, kreće se od 20 do 70 posto, ovisno o sezoni. No važno je istaknuti da cijepljeni imaju značajno manje šanse, 80 do 90 posto, da razviju komplikaciju, budu hospitalizirani, završe na intenzivnoj i umru. Konačni cilj je prevencija mortaliteta i komplikacija koji mogu narušiti kvalitetu života u budućnosti”, rekao je Tešović.

Objasnio je da bi cijepljenje trebalo najviše promovirati u dobnim skupinama od šest mjeseci do pet godina, a najvažnije bi bilo da se cijepe djeca do dvije godine starosti, zatim kronični bolesnici i stariji od 65.

“Postoji različiti kriteriji kako to diferencirati. Uglavnom su to stariji od 65, trudnice i izrazito pretile osobe koje su se izlučile kao posebno osjetljive u posljednjoj pandemiji influenze koja je počela 2009. godine”, rekao je.

Dodao je da je prošle godine procijepljenost bila izrazito niska te da je na razini Hrvatske bilo naručeno samo 600.000 od kojih nisu sve bile potrošene. Ove je godine naručeno još manje, 500.000 doza cjepiva protiv gripe.

Tri mehanizma na koje gripa djeluje na srce

Dr. Jasna Čerkez Habek iz Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KB-a Sveti Duh objasnila je da je dugo poznato kako su kardiovaskularne bolesti povezane s infekcijama respiratornog sustava. “Uvijek se bolest jednog reflektira i na drugi organ, virus gripe radi nekoliko promjena na kardiovaskularnom sustavu. Može utjecati sam srčani mišić i dovesti do destrukcije većeg njegovog dijelova zbog čega on slabi. Ako je ta promjena ekstremno velika pacijent može biti životno ugrožen”, kaže.

Ovo je samo jedan od mehanizama na koji virus gripe djeluje na kardiovaskularni sustav. Drugi mehanizam djelovanja je na koronarni endoderm krvnih žila. “Plakovi koje svi imamo mogu se destabilizirati i na tom mjestu može doći do stvaranje ugruška i infarkta miokarda”, rekla je.

“Treći mehanizam je da ti pacijenti, ako se razvije pneumonija, imaju pad saturacije kisika te taj pacijent tada ima nesrazmjeran rad srca što dovodi do oštećenja srčanog mišića, odnosno tip dva infarkta miokarda”, objašnjava Čerkez Habek.

“Cjepivo smanjuje ‘višak smrti'”

“Mi danas ne znamo koji je dominantan oblik i mehanizam, vjerujemo da se kod većine pacijenata oni isprepliću, ali njihovo djelovanje je kod svakog individualno. Studije su pokazale da ako pacijenti ima gripu, prvi tjedan, za vrijeme kada imaju simptome, vjerojatnost da će dobiti novi srčani udar se povećava čak 10 puta, a moždani 8 puta.

Rizik za novi kardiovaskularni događaj je povišen 8 dana od infekcije. Taj odnos ne treba zanemariti kada se promišlja o tome kada i koga treba cijepiti. Ti moždani i srčani udari mogu biti fatalni i povećavaju mortalitet. Kada je gripa aktivna, imamo višak smrti i to se upravo povezuje s komplikacijama gripe vezanim uz kardiovaskularnih bolesti”, rekla je.

Dodala je da studije pokazuju da cjepivo znatno smanjuje vjerojatnost od infarkta i moždanih udara kod ljudi s kardiovaskularnih bolesti, od hipertenzije da do ostalih ozbiljnih poremećaja. “Kada uzmemo sve to u obzir, porazno je da nam je procijepljenost toliko niska”, zaključuje Čerkez Habek.

Šećeraši imaju 8 puta veći rizik da završe na respiratoru

Veći rizik od komplikacija i smrtnih ishoda nakon zaraze gripom imaju i osobe s dijabetesom. Kako je objasnio predstojnik Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, Dario Rahelić, tri četvrtine šećeraša umiru od nečeg povezanog s kardiovaskularnom bolesti, a gripa ovdje uvelike povećava rizik.

“Osobe sa šećernom bolesti tipa 2 uglavnom preuhranjene i pretile, imaju i povećani tlak. Sve to su rizični čimbenici za razvoj komplikacija. Te osove često ne žive same, dolaze u kontakt s ljudima pa tako i s virusima, a samo jedan kontakt s virusom grupe za njih može znati ozbiljne komplikacije i smrt.

Oni imaju 3 puta veći rizik da budu hospitalizirani zbog gripe te četiri puta veći rizik da završe na intenzivnoj. Takve osobe imaju i osam puta veći rizik da završe na respiratoru, a znamo što to nosi sa sobom”, rekao je.

Kazao je da su ljudi nakon završetka pandemije covid-a ostale zarazne respiratorne infekcije na neki način stavili po strani. Dodao je da zbog same pandemije puno ljudi nije bilo cijepljeno protiv gripe, što je za takve bolesnike poražavajuće.

“Stoga je poruka svim građanima, svima koji su imunokompromitirani, da se dođu cijepiti. Cijepljenje također preporučujemo i svima ostalima jer znamo da cijepljenjem možemo spasiti ugrožene skupine”, poručio je Rahelić.