ZADAR / ŽUPANIJA
POČELA BERBA MASLINA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI / Godina drobnice, bjelice i – polikonične vaze!
Lanjska suša desetkovala ovogodišnji urod. Pošto novo ulje i kako krošnje maslina u obliku polikonične vaze pojeftinjuju i rezidbu i berbu?
Počela je berba maslina na području Zadarske županije. Ranije nego prijašnjih godina potaknuta i pojavom treće generacije maslinove muhe (Bactrocera oleae) , najvećeg štetnika, koji za dva, tri tjedna može uništiti sav trud maslinara. Za zaštitu je prekasno jer karenca pojedinih insekticida je 20 i više dana.
Od ponedjeljka otvorena je i većina od 40-ak uljara. „Unatoč znatno povećanim troškovima cijena prerade gotovo je ista kao lani – 25 eurocenti po kilogramu “ kaže Petar Anić, vlasnik Uljare Zadar na Novom Bokanjcu.
Prerađivači su, dodaje, solidarni s maslinarima koji ovu godinu neće pamtiti po dobromu. Urod je ove godine puno podbacio.

Urod slabiji od 50 do 70 posto
„U odnosu na berbu 2022. kada su prinosi na razini Zadarske županije iznosili oko 9.500 tona ploda sa prosječnim randmanom ulja od 15% odnosno 1425 tona maslinovog ulja, očekuje urod manji u prosjeku od 50% do 70% ovisno o lokacijama“, kaže agronom Željko Pavlović, viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Zadarske županije.
Uzroka podbačaju je više, a jedan od glavnih je upravo obilan urod prošle godine koji je iscrpio masline te posebice dugotrajna suša koja je dovela do toga da nije bilo porasta rodnih izboja. Naime, pojašnjava Pavlović, maslina rađa na prošlogodišnjim izbojima koji se nisu razvili u dovoljnoj mjeri kako bi razvili rodne pupove.
Maslinari koji su poput dr. Ivice Vlatkovića, navodnjavali svoje masline, imaju isti, neki čak i bolji urod nego lani. Na žalost takvih je malo. Sustav za navodnjavanje u maslinicima nema ni 10 posto poljoprivrednih gospodarstva.
Od sorti posebno je podbacila najzastupljenija domaća sorta oblica. Čak i na plantaži Masvina u Tinju pa će i tamo, po riječima dr. Radoslava Bobanovića, urod biti manji za 30 posto.
Prema informacijama s terena od sorti ove godine, uz introducirane Leccino i Pendolino kao najbolje domaće sorte pokazale Drobnica (na otocima) i Istarska bjelica u priobalju i zaleđu, a od uzgojnih oblika maslina – polikonična vaza.

Stjepan Dević za 10 minuta obere maslinu u punom rodu
Riječ je o novom oblikovanju krošnje što je među prvima na našem području počeo prakticirati mladi magistar agronomije Stjepan Dević (29) iz Sukošana. Krošnja se temelji na tri glavne grane i širi uz svaku granu, od vrha prema dolje. Izgleda poput stožca. Prednosti su višestruke: Postiže se poželjan omjer drvne i lisne mase, olakšava rezidba, zaštita i berba. Krošnja je prozračna i osunčana. Plodovi ujednačeno zriju. Podjednako na vrhu i prema dnu krošnje“, pojašnjava Dević. Takav uzojni oblik pojeftinjuje i rezidbu i berbu, što su dvije najveće stavke u uzgoju maslina.
Nakon rezidbe u travnju Dević je ovih dana demonstrirao i berbu u jednom briševačkom masliniku. Sa tresačem , stablo u punom rodu on obere za nepunih 10 minuta. “Svi djelovi krošnje su pristupačni. Ovaj uzojni oblik pogodan je i za ručnu berbu jer je krošnja spuštena gotovo do zemlje tako da “mogu i dica brati”. Najbolja kombinacija je, kaže Dević, vrhove s tresačem, a ostalo ručno.
Uzgojni oblik polikonične vaze inače prakticiraju u našoj Istri i Toscani u susjednoj Italiji, gdje uz minimalne troškove postižu optimalne rezultate.
Čitatelje sigurno zanima po kojoj cijeni će biti novo maslinovo ulje? Prognoze su nezahvalne. Domaće ekstra djevičansko maslinovo ulje obiteljska gospodarstva prodaju “na kućnom pragu” od 17 do 20 eura za litru. Maslinari koja svoja ulja trže u specijaliziranim dućanima i kušaonicama imaju nešto veće cijene. U Zadarskoj županiji i Dalmaciji 20-25 €, a u Istri 25-30 €/l. Prema najavama, cijene novog ulja će biti još 10-15 posto više.
Za utjehu postotak povećanja cijena u Španjolskoj i Italiji već nekoliko godina je neusporedivo veći. Zbog nezapamćenih suša Španjolska ni ove godine neće ubrati niti polovicu od svog prosječnog uroda koji je do prije nekoliko godina iznosio 1.059.194 tone maslinovog ulja. U Hrvatskoj od lanjske berbe na ukupno 19.900 hektara, prema službenim podatcima, proizvedeno je 40.128 tona maslina iz čega je dobiveno 55.088 hektolitara maslinovog ulja što je povećanje za čak 72 posto u odnosu na godinu ranije.
No, ni to nije dovoljno za domaće potrebe pa ulje i dalje uvozimo. Na policama trgovačkih lanaca ono je jeftinije, ali i neusporedivo nekvalitetnije.
„Radi se uglavnom o rafiniranim uljima koja se dobiju od ploda, ali i komine masline, pomiješaju ih i deklariraju kao ekstra djevičanska. To je prijevara“, kaže Srećko Gross, poznati farmaceut i maslinar. On je i predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta. Tvrdi da su hrvatska ulja najbolja i najzdravija na svijetu i šteta je da ih ne proizvodimo i trošimo više nego dosad. A trošimo niti dvije litre po glavi stanovnika.
N.J.
Foto: Dani masline
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTO / Bokanjac prikupio 5.000 € za komunikatore djece Udruge ZARATINIĆI
Udruga mladih Bokanjac i Mjesni odbor Bokanjac još su jednom pokazali kako lokalna inicijativa može imati stvaran i dugoročan učinak. Kao rezultat humanitarnog Adventa koji su u prosincu 2025. zajednički organizirali, jučer, 31. siječnja, Udruzi ZARATINIĆI uručena je donacija u iznosu od 5.000 eura, namijenjena nabavi komunikatora za djecu s teškoćama u komunikaciji.

Donaciju je u ime Udruge mladih Bokanjac uručio Josip Mrkić, a susret je održan u neformalnoj i prijateljskoj atmosferi, uz kratko druženje s djecom i roditeljima. Time je simbolično zaokružen jedan projekt koji je započeo jednostavnom, ali jasnom idejom – učiniti nešto dobro za svoju zajednicu i istovremeno pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Humanitarni Advent na Bokanjcu bio je višednevna inicijativa koja je okupila mještane svih generacija. Osim što je obogatio adventsko vrijeme u kvartu, imao je i jasnu humanitarnu svrhu. Sav prikupljeni prihod odlučeno je usmjeriti Udruzi ZARATINIĆI, koja kroz projekt komunikatora djeci bez govora omogućuje izražavanje, sudjelovanje u svakodnevnom životu i veću samostalnost.

Komunikatori nisu simbolična pomoć, oni su konkretan, specijaliziran alat koji za djecu bez verbalne komunikacije predstavlja glas. Putem njih djeca mogu izraziti osnovne potrebe, emocije, želje i misli, komunicirati s obitelji, vršnjacima i okolinom te aktivnije sudjelovati u obrazovanju i društvu.

Do danas je, zahvaljujući donacijama građana, udruga, tvrtki i lokalnih inicijativa poput ove s Bokanjca, prikupljeno više od 60.000 eura za komunikatore. Šestero djece već je dobilo svoj uređaj, ukupne vrijednosti 52.611 eura, dok još 22 djece trenutačno čeka sredstva kako bi i oni dobili priliku za komunikaciju.
U Udruzi ZARATINIĆI ističu kako ovakve suradnje pokazuju snagu lokalne zajednice i važnost solidarnosti na razini kvarta i grada. Donacija s Bokanjca još je jedan korak prema cilju, da nijedno dijete ne ostane bez mogućnosti izražavanja.
Primjer Udruge mladih Bokanjac i Mjesnog odbora Bokanjac potvrđuje da promjene ne moraju dolaziti odozgo, već često počinju upravo u susjedstvu, kroz zajedničku ideju, volju i konkretno djelovanje, stoji u objavi.

ZADAR / ŽUPANIJA
(FOTO) OKRUGLI STOL U ZADRU / Ramljak: Strašno je što prijatelj može napraviti prijatelju; Braš: Ovisnost o digitalnom svijetu teža je od ovisnosti o heroinu
Život djece i mladih, uključujući sve oblike zlostavljanja, pa i ono najteže seksualno, danas se odvija u digitalnoj sferi. Korporacije i algoritmi iskorištavaju našu pažnju, bore se da što duže gledamo u ekran, a u nekom trenutku djeca i mladi postaju žrtve, depresivni su, počinju razmišljati o suicidu, u strahu su i od počinitelja i od roditelja kojima se izbjegavaju povjeriti. U zadnjih sedam godina u Hrvatskoj bilježimo porast seksualnog zlostavljanja od 270 posto; samo prošle godine imali smo preko 500 slučajeva seksualnog nasilja nad djecom, a 10 tisuća predmeta čeka na rješavanje, bilo od seksualnih predatora, bilo od vršnjaka. Zastrašujuće je ono što prijatelj prijatelju može učiniti i zato se moramo educirati i komunicirati, jer je odnos između ljudi najbolja prevencija, istaknuo je voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i Centra za sigurniji Internet Tomislav Ramljak na Okruglom stolu „Mentalno zdravlje mladih i sigurni Internet: Gdje je granica između stvarnog i virtualnog nasilja?”, održanom u Zadru u organizaciji Odjela za zdravstvene studije Sveučilišta u Zadru i Edukacijskog centra Europskoga instituta za medicinu usmjerenu prema osobi “Čovjek je čovjeku lijek”, u suradnji sa Zadarskom županijom i Gradom Zadrom.
Okrugli stol organiziran je kako bi se ukazalo na potrebu prevencije svih oblika digitalnog nasilja, edukacije djece, mladih, roditelja i stručnjaka te podizanja svijesti o sigurnom korištenju Interneta. Kao jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za online sigurnost i zaštitu djece na internetu Ramljak je govorio o problemima s kojima se susreće u svom radu i pozvao na angažman cijelog društva u ovom problemu koji se pojavio u posljednjih dvadesetak godina.
– Kada sam s kolegom koji je radio u policiji na takvim slučajevima krenuo s radom na ovoj problematici, u vrijeme kada je Internet bio u povojima, zaključio sam da će to biti problem budućnosti. Samo 20 godina kasnije sigurnost djece, pa i odraslih, najveći je izazov u digitalnoj tehnologiji. Mladima je telefon njihov prozor u svijet, kroz njega se zabavljaju, uče, imaju romantične odnose, a na kraju i proživljavaju krize u međuljudskim odnosima. Za razliku od prijašnjih problema, kada su stariji imali informacije koje su trebali prenositi mladima, sada stariji ne mogu pratiti trendove, mladi imaju informacije a mi ih moramo slušati, učiti i pokušati vidjeti postoje li simptomi problematičnih ponašanja te što sve društvene mreže i kanali serviraju našoj djeci. Edukacijski centri koji budu gledali unaprijed, poticali razvijanje međuljudskih odnosa i mentalno zdravlje, imat će veliku budućnost, rekao je Ramljak u uvodnom dijelu kojeg je moderirala Ivana Zrilić.
Pročelnica Odjela za zdravstvene studije i zamjenica voditelja Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” doc. dr. sc. Klaudija Duka Glavor izrazila je zadovoljstvo što u radu okruglog stola sudjeluju duhovnici, psihijatri, psiholozi, neurolozi i sami mladi iz oratorija Don Bosco Zadar. Predsjednica Europskog instituta usmjerenog prema osobi prof. dr. sc. Marijana Braš rekla je da je tehnologija toliko napredovala da često mladi od 20 godina ne mogu pratiti djecu od 10 godina te je pozvala mlade na sudjelovanje na ovogodišnjem Svjetskom kongresu medicine usmjerene prema osobi koji će se održati u Liverpoolu s temom „Mladi i djeca”.
Voditelj Edukacijskog centra usmjerenog prema osobi „Čovjek je čovjeku lijek” prof. dr. sc. Veljko Đorđević rekao je kako Sveučilište u Zadru postaje pionir u preventivnim i rehabilitacijskim programima.
– Otvaramo teme Interneta, njegove zloporabe, načina kako odgajamo svoju djecu, što se događa u našim obiteljima, kako kao društvo na ovo reagiramo. Moramo se zapitati koliko podučavamo mlade koji ulaze u formativne godine, kako na njih utječemo ne samo kao nastavnici, nego i kao roditelji i cjelokupno društvo. Komuniciramo s virtualnim uređajima i mislimo da komuniciramo sa svijetom, izgubili smo odnos čovjeka prema čovjeku. Dok se ne vratimo odnosu među nama, gubit ćemo se, otići ćemo stranputicama. Ne možemo zaustaviti razvoj tehnologije ali možemo uputiti populaciju kako je koristiti, rekao je Đorđević.
Nakon uvodnih obraćanja uslijedio je Okrugli stol na kojemu su sudjelovali pročelnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo Grada Zadra Mladen Klanac, Tomislav Ramljak, pročelnica Upravnog odjela za odgoj i školstvo Grada Zadra Tihana Biuk Magaš, pročelnik Upravnog odjela za hrvatske branitelje, udruge i demografiju Zadarske županije Josip Vidov, upraviteljica Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad Martina Čuljak Jovančević, upraviteljica Obiteljskog centra Zadarske županije Mila Špinderk, dugogodišnja voditeljica Odjela psihijatrije Opće bolnice Zadar Palmira Čveljo, predsjednik Zajednice sportova Zadarske županije i profesor kineziologije na Odjelu za zdravstvene studije Tonči Mašina, župnik župe Gospe Loretske u Arbanasima u Zadru i voditelj oratorija Don Bosco Zadar don Marko Majić Mazul, predstavnik studenata Odjela za zdravstvene studije Zvonimir Jurica te vjeroučiteljica Nikolina Glasnović.
U razmatranjima sudionika istaknuto je da su se djeca nekada mogla skloniti u obiteljski dom od svih nasilja, a danas su u njemu i dalje izloženi preko ekrana. Istaknuta je potreba dolaska do vrtića, jer roditelji pomoć u teškim trenucima podizanja djece nađu davanjem ekrana djeci, bilo za hranjenje ili kratki predah, ali se tada često izgubi pojam vremena. Traženje pomoći je znak hrabrosti a ne bespomoćnosti jer se rijetko događa da se nasilje ne ponovi, istaknuto je na Okruglom stolu. Ovisnost o digitalnom svijetu veća je od one o drogama, a posljedice mogu biti veće od ovisnosti o heroinu, istaknula je Braš.
Bilo je i pozitivnih primjera, pa je student Zvonimir Jurica rekao da ih se na Sveučilištu kontinuirano educira o mentalnom zdravlju i prepoznavanju simptoma onih koji imaju problem. Na studiju vlada topla atmosfera, a posebno je istaknuo rad Studentskog savjetovališta i profesorice Duka, koja s njima razgovara i daje im podršku.
Na Okruglom stolu kao jedan od velikih pozitivnih koraka istaknuto je skoro otvaranje Centra za sigurni Internet u Zadru, uz mobilni tim stručnjaka koji će pružati pomoć i edukaciju svima kojima je potrebna.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRIBINA U POMORSKOJ ŠKOLI: Kako tinejdžeru biti roditelj
Udruga za promicanje hagioterapije – Zadar organizira tribinu “Kako tinejdžeru biti roditelj”.
Voditeljica Zrinka Šarić Marinović govorit će o tome što učiniti kad se osjećaš nemoćno i prestrašeno, što kad se tinejdžer povlači, izolira se i “tone”, kad ima agresivne ispade i prisilne misli…
Tribina će se održati u Multimedijalnoj dvorana Pomorske škole Zadar, u petak, 6.2. u 18 sati.
Ulaz je slobodan!






