ZADAR / ŽUPANIJA
POČELA BERBA MASLINA U ZADARSKOJ ŽUPANIJI / Godina drobnice, bjelice i – polikonične vaze!
Lanjska suša desetkovala ovogodišnji urod. Pošto novo ulje i kako krošnje maslina u obliku polikonične vaze pojeftinjuju i rezidbu i berbu?
Počela je berba maslina na području Zadarske županije. Ranije nego prijašnjih godina potaknuta i pojavom treće generacije maslinove muhe (Bactrocera oleae) , najvećeg štetnika, koji za dva, tri tjedna može uništiti sav trud maslinara. Za zaštitu je prekasno jer karenca pojedinih insekticida je 20 i više dana.
Od ponedjeljka otvorena je i većina od 40-ak uljara. „Unatoč znatno povećanim troškovima cijena prerade gotovo je ista kao lani – 25 eurocenti po kilogramu “ kaže Petar Anić, vlasnik Uljare Zadar na Novom Bokanjcu.
Prerađivači su, dodaje, solidarni s maslinarima koji ovu godinu neće pamtiti po dobromu. Urod je ove godine puno podbacio.

Urod slabiji od 50 do 70 posto
„U odnosu na berbu 2022. kada su prinosi na razini Zadarske županije iznosili oko 9.500 tona ploda sa prosječnim randmanom ulja od 15% odnosno 1425 tona maslinovog ulja, očekuje urod manji u prosjeku od 50% do 70% ovisno o lokacijama“, kaže agronom Željko Pavlović, viši stručni savjetnik u Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Zadarske županije.
Uzroka podbačaju je više, a jedan od glavnih je upravo obilan urod prošle godine koji je iscrpio masline te posebice dugotrajna suša koja je dovela do toga da nije bilo porasta rodnih izboja. Naime, pojašnjava Pavlović, maslina rađa na prošlogodišnjim izbojima koji se nisu razvili u dovoljnoj mjeri kako bi razvili rodne pupove.
Maslinari koji su poput dr. Ivice Vlatkovića, navodnjavali svoje masline, imaju isti, neki čak i bolji urod nego lani. Na žalost takvih je malo. Sustav za navodnjavanje u maslinicima nema ni 10 posto poljoprivrednih gospodarstva.
Od sorti posebno je podbacila najzastupljenija domaća sorta oblica. Čak i na plantaži Masvina u Tinju pa će i tamo, po riječima dr. Radoslava Bobanovića, urod biti manji za 30 posto.
Prema informacijama s terena od sorti ove godine, uz introducirane Leccino i Pendolino kao najbolje domaće sorte pokazale Drobnica (na otocima) i Istarska bjelica u priobalju i zaleđu, a od uzgojnih oblika maslina – polikonična vaza.

Stjepan Dević za 10 minuta obere maslinu u punom rodu
Riječ je o novom oblikovanju krošnje što je među prvima na našem području počeo prakticirati mladi magistar agronomije Stjepan Dević (29) iz Sukošana. Krošnja se temelji na tri glavne grane i širi uz svaku granu, od vrha prema dolje. Izgleda poput stožca. Prednosti su višestruke: Postiže se poželjan omjer drvne i lisne mase, olakšava rezidba, zaštita i berba. Krošnja je prozračna i osunčana. Plodovi ujednačeno zriju. Podjednako na vrhu i prema dnu krošnje“, pojašnjava Dević. Takav uzojni oblik pojeftinjuje i rezidbu i berbu, što su dvije najveće stavke u uzgoju maslina.
Nakon rezidbe u travnju Dević je ovih dana demonstrirao i berbu u jednom briševačkom masliniku. Sa tresačem , stablo u punom rodu on obere za nepunih 10 minuta. “Svi djelovi krošnje su pristupačni. Ovaj uzojni oblik pogodan je i za ručnu berbu jer je krošnja spuštena gotovo do zemlje tako da “mogu i dica brati”. Najbolja kombinacija je, kaže Dević, vrhove s tresačem, a ostalo ručno.
Uzgojni oblik polikonične vaze inače prakticiraju u našoj Istri i Toscani u susjednoj Italiji, gdje uz minimalne troškove postižu optimalne rezultate.
Čitatelje sigurno zanima po kojoj cijeni će biti novo maslinovo ulje? Prognoze su nezahvalne. Domaće ekstra djevičansko maslinovo ulje obiteljska gospodarstva prodaju “na kućnom pragu” od 17 do 20 eura za litru. Maslinari koja svoja ulja trže u specijaliziranim dućanima i kušaonicama imaju nešto veće cijene. U Zadarskoj županiji i Dalmaciji 20-25 €, a u Istri 25-30 €/l. Prema najavama, cijene novog ulja će biti još 10-15 posto više.
Za utjehu postotak povećanja cijena u Španjolskoj i Italiji već nekoliko godina je neusporedivo veći. Zbog nezapamćenih suša Španjolska ni ove godine neće ubrati niti polovicu od svog prosječnog uroda koji je do prije nekoliko godina iznosio 1.059.194 tone maslinovog ulja. U Hrvatskoj od lanjske berbe na ukupno 19.900 hektara, prema službenim podatcima, proizvedeno je 40.128 tona maslina iz čega je dobiveno 55.088 hektolitara maslinovog ulja što je povećanje za čak 72 posto u odnosu na godinu ranije.
No, ni to nije dovoljno za domaće potrebe pa ulje i dalje uvozimo. Na policama trgovačkih lanaca ono je jeftinije, ali i neusporedivo nekvalitetnije.
„Radi se uglavnom o rafiniranim uljima koja se dobiju od ploda, ali i komine masline, pomiješaju ih i deklariraju kao ekstra djevičanska. To je prijevara“, kaže Srećko Gross, poznati farmaceut i maslinar. On je i predsjednik Zagrebačkog maslinarskog instituta. Tvrdi da su hrvatska ulja najbolja i najzdravija na svijetu i šteta je da ih ne proizvodimo i trošimo više nego dosad. A trošimo niti dvije litre po glavi stanovnika.
N.J.
Foto: Dani masline
ZADAR / ŽUPANIJA
(VIDEO/FOTO) DOVRŠENA OBNOVA PEDIJATRIJE / Ministrica Hrstić pohvalila OB Zadar: “Završite jedan projekt i već znate koji je sljedeći”
Ministrica zdravstva Republike Hrvatske Irena Hrstić boravila je danas u radnom posjetu Općoj bolnici Zadar, tijekom kojeg je obišla Odjel za pedijatriju kako bi se upoznala s tijekom projekta energetske obnove i unutarnjeg uređenja Odjela.
Ravnatelj Opće bolnice Zadar prim. Željko Čulina, dr. med., tom je prilikom istaknuo kako je zadarska Pedijatrija najbolji primjer koliko se jedna postojeća bolnička zgrada može promijeniti kada se spoje ulaganje, znanje, zajednički rad i jasna vizija razvoja. „U Pedijatriju je, u ovom investicijskom ciklusu, uloženo, odnosno ugovoreno, više od 5,2 milijuna eura. Riječ je o cjelovitoj obnovi koja ne podrazumijeva samo energetsku obnovu zgrade, nego i kompletnu unutarnju adaptaciju. Sada smo dobili energetski učinkovitiji i kvalitetniji prostor za djecu, roditelje i naše djelatnike. Kada unutarnje uređenje bude završeno, dobit ćemo praktički potpuno transformiran Odjel. Ono što posebno želim naglasiti jest da ovakav projekt nije rezultat samo jednog izvora financiranja. On je rezultat sinergije Ministarstva zdravstva i Vlade Republike Hrvatske, europskih sredstava, vlastitih sredstava Opće bolnice Zadar i naših donatora. Svima njima želim zahvaliti“, naglasio je ravnatelj.

Govoreći o budućnosti Opće bolnice Zadar, ravnatelj je posebno istaknuo projekt Centralnog operacijskog bloka s helidromom, koji za našu bolnicu predstavlja važan korak u dovršetku funkcionalne reorganizacije bolničkog kompleksa. „Centralni operacijski blok za nas nije samo još jedna nova zgrada. To je projekt kojim želimo završiti funkcionalnu reorganizaciju bolnice i koji bi nam omogućio da ključne akutne, kirurške i intervencijske djelatnosti objedinimo u jednoj funkcionalnoj cjelini. U tom projektu posebno mjesto ima i helidrom na krovu. On za nas nije pitanje prestiža, nego pitanje vremena. Mi želimo na najbolji mogući način organizirati sustav za pacijenta“, kazao je dr. Čulina.

Posebno zadovoljan danas je bio voditelj Odjela za pedijatriju, Tomislav Ledenko, dr. med. Tijekom tri ljetna mjeseca njegov je tim obradio čak 5 360 pacijenata, bili su u podstanarstvu u zgradi Dnevnih bolnica i odradili preseljenje, odnosno povratak u svoju zgradu. Bez prekida rada, čitavo vrijeme na usluzi djeci!
„Ovo je veliki korak za naš Odjel i za sve naše pacijente. Dobit ćemo prostor koji će biti funkcionalniji, sigurniji i ugodniji za djecu i njihove roditelje, ali i za sve djelatnike koji u njemu rade“, kazao je dr. Ledenko.

Gradonačelnik Grada Zadra Šime Erlić istaknuo je kako se ljestvica kvalitete u Općoj bolnici Zadar posljednjih deset godina kontinuirano podiže te zahvalio Vladi Republike Hrvatske i ravnateljstvu bolnice na dosadašnjim ulaganjima i razvoju. „U očekivanju smo trajnog rješenja, a to je Centralni operacijski blok s helidromom. Za ovim vapimo, a ministrica je pokazala potpuno razumijevanje za to. Postoji mogućnost da se već do iduće sezone napravi konkretan pomak oko organizacije helikopterske službe“, kazao je Erlić.

Župan Zadarske županije Josip Bilaver poručio je kako je Županija na raspolaganju za daljnje opremanje Odjela za pedijatriju, ali i za realizaciju drugih važnih projekata Opće bolnice Zadar. „Na djecu smo svi posebno osjetljivi, ali i za sve ostale važne projekte smo tu. Čestitam ravnatelju i cijelom timu na pripremi svih ovih važnih ulaganja, a ministrici i Vladi Republike Hrvatske zahvaljujem na potpori i praćenju tih projekata“, kazao je Bilaver. Župan je istaknuo i kako ga veseli najava Centralnog operacijskog bloka s helidromom, kao i činjenica da je Opća bolnica Zadar sve privlačnije mjesto za rad, razvoj i profesionalno napredovanje mladih zdravstvenih djelatnika.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić zahvalila je na pozivu te istaknula kontinuitet ulaganja i razvoja Opće bolnice Zadar. „Hvala što ste me pozvali da danas ovdje budem s vama. U Općoj bolnici Zadar drugi sam put u svom mandatu. Prvi put sam bila kada ste puštali u rad linearni akcelerator i mogu reći kako svake godine želite nešto novo. Čestitam na upornosti jer realizirate sve što smatrate da je potrebno pacijentima zadarskog kraja“, poručila je ministrica.
Dodala je kako Opća bolnica Zadar završetkom jednog projekta već promišlja sljedeći korak. „Završite jedan projekt i već znate gdje želite ići u drugom koraku, a sada idemo prema Centralnom operacijskom bloku s helidromom. Kada razmišljate kao jedno, postižete kvalitetne ciljeve“, kazala je Hrstić.
Ministrica je posebno zahvalila djeci, pobjednicima likovnog natječaja „Crtež ponesi i radost donesi“, koja su svojim crtežima uljepšala prostor Pedijatrije, kao i Dječjem zboru Libretići na glazbenom nastupu kojim je započeo današnji program.

Radni posjet ministrice zdravstva Općoj bolnici Zadar zaključen je obilaskom Odjela za pedijatriju te Odjela za neonatologiju i Odjela rodilišta i rađaone pri Službi za ginekologiju i opstetriciju, gdje je ministrica, zajedno s ostalim uzvanicima, imala priliku vidjeti obnovljene prostore.
Niže pogledajte film o obnovi Odjela za pedijatriju:



















ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.




