Hrvatska
PREMIJEROVA NAJAVA: Novi sveobuhvatan paket mjera za zaštitu od inflacije na sjednici Vlade idući tjedan
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je nakon redovite sjednice šireg predsjedništva HDZ-a, da će Vlada novi paket mjera za zaštitu od inflacije donijeti idućeg tjedna, na sjednici 14. rujna, te pritom istaknuo kako će paket biti sveobuhvatan, ciljan i usmjeren na najugroženije i na taj način omogućiti građanima zadržavanje standarda.
‘Također, govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone donekle i specifičan mjesec zbog rasta potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i u uslužnim aktivnostima, hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije”, rekao je premijer.
Istaknuo je da se treba osvrnuti na činjenicu da su u mandatu ove Vlade, od 2016. do danas, realno plaće povećane za 20 posto u odnosu na inflatorne pritiske.
”Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.150 eura, a 2016., prije sedam godina, bila je 749 eura. To je 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću. Inflacija je bila u 2022. nešto viša, no usporedi radi, prosječna neto plaća bila je primjerice od 2009. do 2016. povećana samo 45 eura. Dakle, povećanja plaća u našem mandatu, bilo da je riječ o minimalnoj, medijalnoj ili prosječnoj plaći, bila su puno veća nego u bilo kojem razdoblju prije”, kazao je.
Dodao je kako se na stranačkom sastanku također govorilo o ostalim aktualnim političkim temama poput današnjeg posjeta crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. Raspravljalo se o nizu pitanja suradnje s Crnom Gorom, kao što su potpora Europskom putu Crne Gore i potpora rješavanju otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu.
Riječi je bilo i o susretu s predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Gracielom Gatti Santanom kojoj je premijer Plenković izrazio nezadovoljstvo odlukom u vezi ratnog zločinca Franka Simatovića koji pušten na privremenu slobodu. Također, na sastanku je izraženo i očekivanja da daljnja suradnja s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove bude korektna, osobito kada je riječ o arhivima.
Vezano uz novi paket mjera, premijer je upitan hoće li se ići u nekakvim restriktivnim smjerovima u odnosu na dosadašnje mjere za one koji su neopravdano povisivali cijene.
”Mi ćemo izaći s paketom idući četvrtak, zato i razmatramo sve opcije. U svakom slučaju oni koji su iskoristili ovaj kontekst krize, koji su iskoristili kontekst povoljnijih cijena energenata, praktički zamrznutih kada je riječ o struji i plinu, nisu dobro postupili. Ovo je vrijeme kada se ipak očekuje veći stupanj društvene odgovornosti i solidarnosti. I zato je nama najvažnije da sačuvamo standard naših građana, i zato ovi paketi potpore upravo idu za tim da pomognu onima koji su u društvu najugroženiji”, odgovorio je Plenković.
Borba protiv inflacije
Upitan kakav je zaključak HNB-a vezano uz tvrdnje da su upravo veliki poduzetnici i veliki trgovci jedan od uzroka ovakve inflacije, Plenković je rekao kako vjeruje da će guverner nastupiti sam i komentirati situaciju s inflacijom te pritom podsjetio koje su mogućnosti različitih stupova vlasti u odnosu na inflaciju.
”Možemo se boriti protiv nje mjerama monetarne politike. Kad je riječ o inflaciji, to je primjerice povećanje kamatnih stopa, ovo što radi Europska središnja banka. Na taj način povećate cijenu novca, s time smanjite potražnju. Kad je smanjena potražnja, onda bi cijene trebale ići dolje. Drugi elementi su elementi fiskalne politike, ono što radi Vlada, a primjerice, jedan od načina je porez. Tako smo prošle godine uveli dodatni porez na dobit. U njega smo sa strane prihoda imali oko 235 milijuna eura. To je značajan prihod koji kasnije država može redistribuirati onima kojima je najpotrebniji, primjerice za naše umirovljenike. Tako je svaki paket od pet velikih paketa pomoći hrvatskim umirovljenicima, koji su obuhvatili oko 700.000 umirovljenika, bio vrijedan između 60 i 65 milijuna eura.”
Treća kategorija koju Vlada može donositi, a koja nije fiskalnog, nego administrativnog karaktera, jest ograničavati cijene pojedinih proizvoda što je Vlada do sada za jedan određeni skup temeljnih proizvoda i napravila što je omogućilo da cijene tih proizvoda ostaju fiksne.
”S druge strane, u tržišnom gospodarstvu pretjerano administrativno regulirati cijene, je u sukobu sa samim temeljima tržišnog gospodarstva i zato je važno da i tržište reagira. Ali itekako je važno da oni koji formiraju cijene vode računa o stvarnim troškovima u konačnici, inputima, maržama i svemu onome što to nosi”, dodao je premijer.
Na upit je li na sastancima o mjerama sudjelovao čelnik INA-e Frane Barbarić, odgovorio je da je sudjelovao na jednom sastanku prošlog tjedna.
”Bitno je da Vlada napravi paket, a da bi cijena struje građanima kao što je zadnjih dvije godine bila puno povoljnija od tržišnih, onda je HEP uključen”, kazao je.
Na novinarsko pitanje o smjenama Barbarića ili ministra gospodarstva Davora Filipovića zbog afere ‘plin za cent’, ponovio je da rekao kako će mediji biti prvi koji će saznati odgovor.
Novinare je također zanimalo da li se na sastanku s crnogorskim predsjednikom Milatovićem razgovaralo o školskom brodu Jadran na što je premijer potvrdno odgovorio.
”Razgovaralo se o svim ključnim temama koje se tiču otvorenih pitanja, pa tako i o školskom brodu Jadran koji je simbol za mnoge koji su se na njemu obrazovali. Činjenica je da je zadnja matična luka tog broda bila Split i naš stav oko toga je nepromijenjen.”
Smatra da ta tema treba biti predmet detaljnih razgovora na razini ministara vanjskih poslova.
Početak školske godine
Povodom početka nove školske godine pitali premijera su novinari pitali kakav je on bio učenik, na što je rekao da je to bilo davno, ali i da mu je danas u školu krenula kćer, pa su joj tom prilikom zaželjeli puno uspjeha i znanja.
Kazao je da je jedna od glavnih tema na danas bio i početak škole, kao i da je ovo godina u kojoj hrvatski đaci imaju besplatan obrok u školama, prijevoz i udžbenike.
”To su tri ogromna postignuća u mandatu naše Vlade. Ulaganja u obrazovnu infrastrukturu idućih godina financirana iz NPOO-a, kada je riječ o školama, sportskim dvoranama i dječjim vrtićima dosegnuti će 1,7 milijardi eura. To će osigurati jednosmjensku nastavu, što znači više učenja, više boravka u školi, više dodatnih aktivnosti više znanja i dobra priprema naših mladih za buduća tržišta rada. To su temelji za kvalitetniji i dugoročno bolji obrazovni sustav”, istaknuo je Plenković.
O veleposlanicima i vanjskoj politici
Osvrnuo se i temu imenovanja veleposlanika rekavši da je Vlada željela pravodobnu rotaciju veleposlanika i pravovremeno je napravljena lista s imenima, predana je predsjedniku Zoranu Milanoviću kao sugestija.
”U jesen 2020. na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova sastavljena je potencijalna lista o ljudima koji bi mogli zauzeti neke diplomatske dužnosti. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, nego je data lista sugestija o potencijalnim kandidatima za neke dužnosti. On je to tada odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Podsjećam još jednom, pravilo fifty-fifty ne postoji, niti je bila ikada praksa. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije – veleposlanike lojalne Vladi i one lojalne predsjedniku. To ne postoji nigdje, to nije normalno. Razgovarati o kandidatima i pregovarati podrazumijevalo se s naše strane, ali oni su ti koji su odbili. Nije Vlada ta, vidim da stalno plasira tezu da je nama stalo da se ništa ne mijenja. Pa kakva je to teza, kad smo mi 2020. sastavili popis ljudi koji je prije 3 godine trebao krenuti u proceduru da preuzme neke nove dužnosti”, istaknuo je.
Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s Vladom ni u “sadržaju” vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.
“Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije – ulazak u eurozonu i šengenski prostor? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam. U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom. Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”, iznio je premijer dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “Vlada govori jedno, a predsjednik drugo”.
Premijer je uvjeren da je politika njegove Vlade ispravna i da za Hrvatsku donosi konkretne političke, ekonomske, vojne, energetske rezultate.
“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković dodavši da će se u konačnici sigurno dogovoriti oko veleposlanika.
Dodao je kako se trenutačno o veleposlanicima ne pregovara s predsjednikom Milanovićem te da dogovor o veleposlanicima nije jedino pitanje u pogledu provođenja vanjske politike.
Izvor: Hina / Vlada
Hrvatska
Nevrijeme stiže u Hrvatsku: Snimljene pijavice, ulice pod vodom, izdana upozorenja
Tmurnije je na zapadu zemlje, u odnosu na jug i istok. Oblaci se navlače, narednih sati se već očekuje oborina, najprije na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru gdje mjestimice može biti obilnijih pljuskova s grmljavinom, na što upozorava sustav Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda.
U nastavku četvrtka oborina će se širiti prema središnjoj Hrvatskoj i istoku, sjevernoj Dalmaciji, dok će na jugu ostati većinom suho. Bit će svježije u odnosu na jučer.
Petak će biti nestabilan, s kišom i pljuskovima s grmljavinom, koji mogu lokalno biti izraženiji, prije svega duž Jadrana i uz Jadran.
Za vikend također nestabilno, osobito u subotu, kad će još često biti pljuskova, najviše ujutro. U nedjelju stabilnije, uz tek rijetku oborinu, stoga će biti i toplije.
Za riječku regiju u četvrtak je na snazi narančasto upozorenje Meteoalarma zbog opasnosti od grmljavinskog nevremena.
BUDITE SPREMNI na jača grmljavinska nevremena koja mogu prouzročiti veliku štetu i zaštitite se od munja. Moguća su oštećenja na imovini te na drveću. Moguće su lokalne bujične poplave, olujni udari vjetra i tuča. Mogući su prekidi u aktivnostima na otvorenom te u prometu, navodi DHMZ.
Za gospićku regiju izdano je žuto upozorenje.
BUDITE NA OPREZU i svjesni mogućnosti lokaliziranog poplavljivanja manjeg broja građevina uz lokalni prekid aktivnosti na otvorenom. Očekuju se teški uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te mokrih kolnika, navodi se.
Kiša je već potopila ulice u Poreču, javlja Istramet.
Također su na Facebooku objavili i video razvoja superćelije kod Rovinja u sklopu kojeg su se javile pijavice.
Hrvatska
Alarm u hrvatskom zdravstvu: Nedostaje ginekologa, nalaz papa-testa čeka se i do dva mjeseca
Hrvatska se suočava sa sve ozbiljnijim nedostatkom ginekologa i citologa
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, Hrvatskoj bi trebalo 335 ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a nedostaje ih 110.
‘U Varaždinskoj županiji, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj nedostaje gotovo 50 posto ginekologa. Situacija nije bolja niti u velikim gradovima. U Zagrebu nedostaje gotovo 40 posto ginekologa’, upozorila je za HRT Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore.
Problem bi se mogao dodatno pogoršati jer je 40 posto ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti starije od 60 godina.
Jedan ginekolog ima više od 6500 pacijentica
Koliko su ordinacije opterećene pokazuje primjer ginekologa Tomislava Kulaša iz Doma zdravlja Zagrebačke županije u Dugom Selu. Dnevno pregleda dvadesetak žena, a u njegovoj ordinaciji upisano je više od 6500 pacijentica. Na pregled se čeka oko tri tjedna, a na nalaz papa-testa približno mjesec dana.
U suprotnoj smjeni radi drugi tim, ali liječnik u njemu već je umirovljenik.
Problem nisu samo ginekolozi
Usko grlo nastaje i nakon što je papa-test napravljen jer Hrvatskoj nedostaje citologa koji analiziraju uzorke. U laboratoriju Doma zdravlja Zagreb – Centar u Sigetu obrađuju se papa-testovi za 25 ginekoloških ordinacija iz Zagreba te Zagrebačke i Sisačko-moslavačke županije.
Godišnje kroz laboratorij prođe oko 35.000 uzoraka, odnosno približno 3000 mjesečno. Dnevno se obradi između 60 i 70 nalaza. A na raspolaganju imaju samo tri citologa. Jedna od njih je pred mirovinom, ali joj produžuju ugovor jer zasad ne uspijevaju pronaći zamjenu.
Natječaji postoje, kandidata nema
Problem je izražen u cijeloj Hrvatskoj, a posebno u manjim bolnicama i laboratorijima.
‘Najteže stanje je u manjim bolnicama i manjim citološkim laboratorijima koji su izgubili djelatnike koji su otišli u veće centre ili imaju otvorene natječaje, ali se ljudi na specijalizaciju ne javljaju’, upozorila je predsjednica Hrvatskog društva za kliničku citologiju Dinka Šundov.
Nedostaje i citoskrinera, a broj novih citologa dodatno se smanjuje nakon što su 2015. spojene specijalizacije iz citologije i patologije.
Za pacijentice bi posljedice mogle biti još dulje čekanje ne samo na papa-testove nego i na nalaze biopsija.
Hrvatska
Uskoro nova pravila za najam: Evo što se sve mijenja
Novi zakon o najmu trebao bi donijeti jasnija pravila i bolje urediti odnose između najmodavaca i najmoprimaca.
“Došlo je vrijeme da se napravi potpuno novi zakon, s novim saznanjima, s novim pokazateljima, u okviru Nacionalnog plana stambene politike. To je osmi zakon i s njime zaključujemo cijeli sustav priuštivog stanovanja“, kazao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za HRT.
Novim zakonom jasnije će se urediti prava i obveze stranaka te ubrzati postupci u slučaju sporova.
“U njemu uređujemo temeljna pitanja – jasnije prava i obveze, koja moraju biti uravnotežena. Uslijedit će ubrzavanje sudskih postupaka putem solemnizacije i ovršnih klauzula u ugovorima koji će biti obvezni te bolje povezivanje s Poreznom upravom. Bit je da je sve puno jasnije nego u starom zakonu, kazao je.
“Jasnija pravila za iseljenje najmoprimca”
Jedna od važnijih promjena odnosi se na situacije kada treba doći do iseljenja najmoprimca, pri čemu bi se trebali jasno definirati rokovi i postupci.
“Propisuju se jasni rokovi i postupanja, potpuno jasna postupanja. Nema proizvoljnosti. Dakle, svaki korak je propisan – kada dođe do te situacije, kada se kreće u iseljenje, pojašnjava.
Posebno se ističe mogućnost bržeg iseljenja ako najmoprimac ne postupi po opomeni.
“Ovršnost samoga ugovora znači da se bez suda ide putem javnog bilježnika u iseljenje ako dođe do te situacije, a tome prethodi jedan korak – opomena. Ako opomena ne urodi plodom, tek onda ide iseljenje. Iseljenje treba biti ovršno i tada je ono vrlo brzo. Imamo iskustva s državnim stanovima da to funkcionira u našoj državi i ovaj put uvodimo kao obavezni sastavni dio ugovora, apostrofirao je.
“Trošak solemnizacije na najmodavcu”
Tko će snositi trošak obvezne solemnizacije ugovora, jasno je propisano novim zakonom.
“Zakon jasno propisuje da je to obveza najmodavca. Najmodavac koji će svaki mjesec uprihoditi pet do šest puta više od onoga što će jednom platiti za solemnizaciju trebao bi imati interes to učiniti. Možda mnogi nisu ni znali za tu mogućnost, pojašnjava.
Solemnizacija, dodaje, donosi veću sigurnost objema stranama, ali i povezuje ugovore o najmu s Poreznom upravom.
“Kada se dolazi kod javnog bilježnika, on obje stranke upućuje u odredbe ugovora, tako da svima same odredbe postaju jasnije. S druge strane, povećava se sigurnost i jedne i druge strane, a treći element je neposredno povezivanje s Poreznom upravom, kazao je Uhlir.
“Više prijavljenih ugovora o najmu”
Kad je riječ o neprijavljenom najmu, Uhlir smatra da je porez na nekretnine već potaknuo dio vlasnika da svoje ugovore prijave i prijeđu na legalno tržište.
“Apsolutno uređenje tržišta nekretnina vrlo je teško i komplicirano. Ovisi prvenstveno o različitim inspekcijskim službama i djelovanju Porezne uprave, koja je zadužena za ubiranje poreza. Sam porez na nekretnine već je uputio dio onih koji su bili na crnom tržištu da im se više isplati biti legalan, imati ugovor sa svojim najmoprimcem i plaćati redovan porez nego onaj porez koji bi bio na prazan stan, kazao je.
Dodaje da se već bilježi znatan rast broja prijavljenih ugovora o najmu.
“Nekoliko je tu elemenata koji usmjeravaju cijelo tržište nekretnina i mi sada već imamo rezultate da je od 2024., kada su krenule izmjene svih tih zakona, do 2025. povećan broj ugovora o najmu za 75 tisuća u našoj državi, ustvrdio je.
U programu priuštivog stanovanja dosad je povezano 96 stanova s potencijalnim najmoprimcima, a sada slijede potpisivanje ugovora i useljenja.
“U ovom trenutku imamo 96 spajanja stanova s najmoprimcima. Slijede potpisivanja ugovora i useljenja, a neki su već i potpisali ugovore. Tijekom ljeta nismo mogli sve realizirati jer su ljudi bili na godišnjim odmorima. Sada je jesen, svi su tu i procedura će se ubrzati, a tijekom jeseni ponovno ćemo raspisati javni poziv za novi ciklus, zaključio je.




