Hrvatska
PREMIJEROVA NAJAVA: Novi sveobuhvatan paket mjera za zaštitu od inflacije na sjednici Vlade idući tjedan
Predsjednik Vlade Andrej Plenković najavio je nakon redovite sjednice šireg predsjedništva HDZ-a, da će Vlada novi paket mjera za zaštitu od inflacije donijeti idućeg tjedna, na sjednici 14. rujna, te pritom istaknuo kako će paket biti sveobuhvatan, ciljan i usmjeren na najugroženije i na taj način omogućiti građanima zadržavanje standarda.
‘Također, govorili smo i o problemu inflacije, osvrnuli se na podatke Državnog zavoda za statistiku. Danas smo održali radni sastanak na kojem je bio i guverner HNB-a. Čuli smo i njihovu analizu inflacijskih trendova i činjenicu da je taj kolovoz uvijek tijekom ljetne sezone donekle i specifičan mjesec zbog rasta potrošnje, ali i cijena, osobito na obali i u uslužnim aktivnostima, hrana, piće, smještaj, sve što je vezano za turističke djelatnosti i s njima povezane druge gospodarske aktivnosti što naravno pridonosi rastu inflacije”, rekao je premijer.
Istaknuo je da se treba osvrnuti na činjenicu da su u mandatu ove Vlade, od 2016. do danas, realno plaće povećane za 20 posto u odnosu na inflatorne pritiske.
”Danas je prosječna plaća u Hrvatskoj 1.150 eura, a 2016., prije sedam godina, bila je 749 eura. To je 400 eura više nego tada. Također, povećali smo i minimalnu plaću. Inflacija je bila u 2022. nešto viša, no usporedi radi, prosječna neto plaća bila je primjerice od 2009. do 2016. povećana samo 45 eura. Dakle, povećanja plaća u našem mandatu, bilo da je riječ o minimalnoj, medijalnoj ili prosječnoj plaći, bila su puno veća nego u bilo kojem razdoblju prije”, kazao je.
Dodao je kako se na stranačkom sastanku također govorilo o ostalim aktualnim političkim temama poput današnjeg posjeta crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića. Raspravljalo se o nizu pitanja suradnje s Crnom Gorom, kao što su potpora Europskom putu Crne Gore i potpora rješavanju otvorenih pitanja koja su na dnevnom redu.
Riječi je bilo i o susretu s predsjednicom Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove Gracielom Gatti Santanom kojoj je premijer Plenković izrazio nezadovoljstvo odlukom u vezi ratnog zločinca Franka Simatovića koji pušten na privremenu slobodu. Također, na sastanku je izraženo i očekivanja da daljnja suradnja s Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za kaznene sudove bude korektna, osobito kada je riječ o arhivima.
Vezano uz novi paket mjera, premijer je upitan hoće li se ići u nekakvim restriktivnim smjerovima u odnosu na dosadašnje mjere za one koji su neopravdano povisivali cijene.
”Mi ćemo izaći s paketom idući četvrtak, zato i razmatramo sve opcije. U svakom slučaju oni koji su iskoristili ovaj kontekst krize, koji su iskoristili kontekst povoljnijih cijena energenata, praktički zamrznutih kada je riječ o struji i plinu, nisu dobro postupili. Ovo je vrijeme kada se ipak očekuje veći stupanj društvene odgovornosti i solidarnosti. I zato je nama najvažnije da sačuvamo standard naših građana, i zato ovi paketi potpore upravo idu za tim da pomognu onima koji su u društvu najugroženiji”, odgovorio je Plenković.
Borba protiv inflacije
Upitan kakav je zaključak HNB-a vezano uz tvrdnje da su upravo veliki poduzetnici i veliki trgovci jedan od uzroka ovakve inflacije, Plenković je rekao kako vjeruje da će guverner nastupiti sam i komentirati situaciju s inflacijom te pritom podsjetio koje su mogućnosti različitih stupova vlasti u odnosu na inflaciju.
”Možemo se boriti protiv nje mjerama monetarne politike. Kad je riječ o inflaciji, to je primjerice povećanje kamatnih stopa, ovo što radi Europska središnja banka. Na taj način povećate cijenu novca, s time smanjite potražnju. Kad je smanjena potražnja, onda bi cijene trebale ići dolje. Drugi elementi su elementi fiskalne politike, ono što radi Vlada, a primjerice, jedan od načina je porez. Tako smo prošle godine uveli dodatni porez na dobit. U njega smo sa strane prihoda imali oko 235 milijuna eura. To je značajan prihod koji kasnije država može redistribuirati onima kojima je najpotrebniji, primjerice za naše umirovljenike. Tako je svaki paket od pet velikih paketa pomoći hrvatskim umirovljenicima, koji su obuhvatili oko 700.000 umirovljenika, bio vrijedan između 60 i 65 milijuna eura.”
Treća kategorija koju Vlada može donositi, a koja nije fiskalnog, nego administrativnog karaktera, jest ograničavati cijene pojedinih proizvoda što je Vlada do sada za jedan određeni skup temeljnih proizvoda i napravila što je omogućilo da cijene tih proizvoda ostaju fiksne.
”S druge strane, u tržišnom gospodarstvu pretjerano administrativno regulirati cijene, je u sukobu sa samim temeljima tržišnog gospodarstva i zato je važno da i tržište reagira. Ali itekako je važno da oni koji formiraju cijene vode računa o stvarnim troškovima u konačnici, inputima, maržama i svemu onome što to nosi”, dodao je premijer.
Na upit je li na sastancima o mjerama sudjelovao čelnik INA-e Frane Barbarić, odgovorio je da je sudjelovao na jednom sastanku prošlog tjedna.
”Bitno je da Vlada napravi paket, a da bi cijena struje građanima kao što je zadnjih dvije godine bila puno povoljnija od tržišnih, onda je HEP uključen”, kazao je.
Na novinarsko pitanje o smjenama Barbarića ili ministra gospodarstva Davora Filipovića zbog afere ‘plin za cent’, ponovio je da rekao kako će mediji biti prvi koji će saznati odgovor.
Novinare je također zanimalo da li se na sastanku s crnogorskim predsjednikom Milatovićem razgovaralo o školskom brodu Jadran na što je premijer potvrdno odgovorio.
”Razgovaralo se o svim ključnim temama koje se tiču otvorenih pitanja, pa tako i o školskom brodu Jadran koji je simbol za mnoge koji su se na njemu obrazovali. Činjenica je da je zadnja matična luka tog broda bila Split i naš stav oko toga je nepromijenjen.”
Smatra da ta tema treba biti predmet detaljnih razgovora na razini ministara vanjskih poslova.
Početak školske godine
Povodom početka nove školske godine pitali premijera su novinari pitali kakav je on bio učenik, na što je rekao da je to bilo davno, ali i da mu je danas u školu krenula kćer, pa su joj tom prilikom zaželjeli puno uspjeha i znanja.
Kazao je da je jedna od glavnih tema na danas bio i početak škole, kao i da je ovo godina u kojoj hrvatski đaci imaju besplatan obrok u školama, prijevoz i udžbenike.
”To su tri ogromna postignuća u mandatu naše Vlade. Ulaganja u obrazovnu infrastrukturu idućih godina financirana iz NPOO-a, kada je riječ o školama, sportskim dvoranama i dječjim vrtićima dosegnuti će 1,7 milijardi eura. To će osigurati jednosmjensku nastavu, što znači više učenja, više boravka u školi, više dodatnih aktivnosti više znanja i dobra priprema naših mladih za buduća tržišta rada. To su temelji za kvalitetniji i dugoročno bolji obrazovni sustav”, istaknuo je Plenković.
O veleposlanicima i vanjskoj politici
Osvrnuo se i temu imenovanja veleposlanika rekavši da je Vlada željela pravodobnu rotaciju veleposlanika i pravovremeno je napravljena lista s imenima, predana je predsjedniku Zoranu Milanoviću kao sugestija.
”U jesen 2020. na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova sastavljena je potencijalna lista o ljudima koji bi mogli zauzeti neke diplomatske dužnosti. Predsjedniku nisu uručena napisana rješenja da samo potpiše, nego je data lista sugestija o potencijalnim kandidatima za neke dužnosti. On je to tada odbio i rekao da neće listu nego fifty-fifty. Podsjećam još jednom, pravilo fifty-fifty ne postoji, niti je bila ikada praksa. To bi značilo kao da imate dvije diplomacije – veleposlanike lojalne Vladi i one lojalne predsjedniku. To ne postoji nigdje, to nije normalno. Razgovarati o kandidatima i pregovarati podrazumijevalo se s naše strane, ali oni su ti koji su odbili. Nije Vlada ta, vidim da stalno plasira tezu da je nama stalo da se ništa ne mijenja. Pa kakva je to teza, kad smo mi 2020. sastavili popis ljudi koji je prije 3 godine trebao krenuti u proceduru da preuzme neke nove dužnosti”, istaknuo je.
Osim u formalnim pitanjima, premijer kaže da predsjednik ne surađuje s Vladom ni u “sadržaju” vanjske politike i da ignorira glavne vanjskopolitičke ciljeve.
“Jesmo li ostvarili strateške ciljeve dublje integracije – ulazak u eurozonu i šengenski prostor? Jesmo. Je li tome nešto pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li osigurali Hrvatskoj za razvoj 25 milijardi eura? Jesmo. Je li tome pridonio predsjednik? Ne sjećam se. Jesmo li ostvarili enormne korake naprijed u odnosu sa SAD-om. Jesmo. Je li on tome nešto pridonio? Ja se ne sjećam. U BiH mi želimo osnažiti Hrvate, a on to radi na način da nerijetko vrijeđa druge narode u BiH i čini nam štetu i visokog predstavnika koji donosi odluke koje pomažu hrvatskom narodu naziva svinjarom. Mi imamo politiku potpore i solidarnosti s Ukrajinom, on ima godinu i pol dana čistog ruskog narativa…”, iznio je premijer dugu listu vanjskopolitičkih tema o kojima “Vlada govori jedno, a predsjednik drugo”.
Premijer je uvjeren da je politika njegove Vlade ispravna i da za Hrvatsku donosi konkretne političke, ekonomske, vojne, energetske rezultate.
“Mi imamo što pokazati, a što je njegova vanjskopolitička bilanca? Ja ne vidim nikakvu korist”, ocijenio je Plenković dodavši da će se u konačnici sigurno dogovoriti oko veleposlanika.
Dodao je kako se trenutačno o veleposlanicima ne pregovara s predsjednikom Milanovićem te da dogovor o veleposlanicima nije jedino pitanje u pogledu provođenja vanjske politike.
Izvor: Hina / Vlada
Hrvatska
PROGNOZA / Dio zemlje pogodit će prvi ovogodišnji toplinski val, temperature bi mogle preko 35
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Pretežno sunčano je počeo četvrtak u većem dijelu zemlje, iako ima mjestimice i povećane naoblake u dijelu unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. U nastavku dana, kao i jučer, treba računati na pljuskove s grmljavinom poslijepodne, češće na sjevernom Jadranu i Gorskoj Hrvatskoj.
Petak će biti uglavnom suh i pretežno sunčan.
I tijekom subote će biti uglavnom stabilno, tek rijetko gdje u unutrašnjosti može se potkrasti kakav pljusak.
U nedjelju ponovno nestabilnije, često s kišom i pljuskovima s grmljavinom, osobito u središnjem i zapadnom dijelu zemlje. Bit će vruće, temperatura mjestimice mogla prijeći 35, osobito u Dalmaciji. Državni hidrometeorološki zavod stoga upozorava na opasnost od toplinskog vala krajem tjedna za obalni dio zemlje.
Hrvatska
USUSRET LJETU / Što doista prijeti Hrvatskoj: El Niño, AMOC ili afrički toplinski valovi?
Meteorolog N1 dr. Bojan Lipovšćak analizira klimatske procese koji se posljednjih godina najčešće spominju u javnosti te objašnjava koji bi od njih u narednom razdoblju mogli imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
Posljednjih godina javnost je zatrpana upozorenjima o nadolazećim klimatskim prijetnjama. Jedni upozoravaju na snažan El Niño koji bi mogao izazvati ekstremne vremenske prilike diljem planeta, drugi govore o mogućem slabljenju Atlantske meridionalne cirkulacije (AMOC), što bi Europu moglo suočiti s velikim promjenama klimatskih obrazaca. Istodobno se upozorava na ubrzano topljenje arktičkog leda, porast razine mora, sve češće toplinske kupole i dugotrajne toplinske valove.
Uz znanstvena upozorenja, povremeno se pojavljuju i teorije zavjere prema kojima se vrijeme i klima namjerno mijenjaju različitim tehnologijama. No prirodni procesi koji oblikuju vrijeme i klimu odvijaju se prema zakonitostima atmosfere i oceana, neovisno o senzacionalističkim tumačenjima.
Kako bi se razumio njihov stvarni utjecaj, potrebno je imati na umu da se svi ti procesi odvijaju na različitim vremenskim i prostornim skalama. Atmosfera, oceani i kopno međusobno su povezani, pa pojedini klimatski mehanizmi mogu djelovati istodobno, međusobno se pojačavati ili poništavati. Upravo zato važno je procijeniti kakve bi posljedice mogli imati za Hrvatsku i šire područje Europe.
Trenutačno je utjecaj ENSO sustava, odnosno ciklusa El Niño i La Niña, na Europu relativno slab. Njegovi najizraženiji učinci bilježe se uz obale Srednje Amerike te nad tropskim dijelovima Tihog oceana. Posljedice najprije osjećaju stanovnici pacifičkih otočnih država, Novog Zelanda i Australije.
Porast globalne srednje temperature zraka
Tijekom El Niña dolazi do zagrijavanja površinskog sloja oceana, što povećava količinu oborina nad dijelovima jugoistočne Azije. Promjene u atmosferskoj cirkulaciji zatim se šire prema Japanu i Sjevernoj Americi, dok se posredni učinci mogu osjetiti i u Europi kroz promjene položaja mlazne struje i planetarnih valova.
Prema sadašnjim mjerenjima i usporedbama s višegodišnjim prosjecima, tijekom ljeta i jeseni 2026. mogao bi se razviti snažan El Niño. Takav razvoj događaja mogao bi dovesti do porasta globalne srednje temperature zraka, povećanja količine vodene pare u atmosferi te veće vjerojatnosti za pojavu ekstremnih oborina u pojedinim dijelovima Europe. Istodobno bi se povećala količina raspoložive energije u atmosferi, što pogoduje razvoju snažnih oluja, orkanskih vjetrova i izraženih zona nestabilnosti.
Za Hrvatsku bi posljedice mogle biti toplija jesen, zima i proljeće tijekom 2026. i 2027. godine, više temperature Sredozemnog mora te povoljniji uvjeti za razvoj ciklona tijekom hladnijeg dijela godine. Najizraženiji učinci očekivali bi se između jeseni 2026. i zime 2026./2027.
Za razliku od El Niña, promjene Atlantske meridionalne cirkulacije odvijaju se znatno sporije. Riječ je o sustavu oceanskih struja koje prenose toplinu prema sjevernom Atlantiku, dok se hladnije vode u dubinama vraćaju prema jugu. Dosadašnja istraživanja upućuju na postupno slabljenje tog sustava tijekom posljednjih desetljeća, no ne postoje čvrsti dokazi da je njegov kolaps neposredno pred nama.
Za Hrvatsku posljedice eventualnih promjena AMOC-a ne bi bile izravne, nego posredne. Očekuju se veće temperaturne razlike između Atlantika i euroazijskog kopna, što bi moglo uzrokovati izraženije meandriranje polarne mlazne struje. Posljedica bi bile češće i dugotrajnije blokirajuće atmosferske situacije, poznate i kao omega-blokade, koje pogoduju ekstremnim vremenskim obrascima.
To znači da bi se u budućnosti mogla povećati učestalost naglih prijelaza između toplih i hladnih razdoblja, uz velike temperaturne amplitude, snažne vjetrove i izraženije vremenske ekstreme. U oborinskom režimu dulja sušna razdoblja mogla bi se prekidati kratkotrajnim, ali vrlo intenzivnim oborinama tropskog karaktera.
Iako se često govori o mogućem zahlađenju Europe, posljedice za južni dio kontinenta i Sredozemlje mogle bi biti suprotne. Moguće su češće ljetne anticiklonalne blokade, dulji toplinski valovi, manje ljetnih oborina te povećana vjerojatnost razvoja mediteranskih ciklona, takozvanih medicana. Budući da je riječ o sporom procesu, najizraženiji učinci očekuju se nakon 2030. godine, uz daljnje jačanje prema sredini stoljeća.
Prema Lipovšćaku, ipak postoji jedan proces koji bi u sljedećih pet do petnaest godina mogao imati najveći utjecaj na vrijeme u Hrvatskoj.
“Po mom mišljenju, upravo je to najvažniji vremenski proces koji će karakterizirati vrijeme u našim krajevima u sljedećih pet do petnaest godina”, navodi meteorolog, govoreći o afričkim toplinskim valovima, širenju suptropskog pojasa prema sjeveru i sve češćim omega-blokadama.
Sahara i sjeverna Afrika zagrijavaju se brže od globalnog prosjeka, a pojas izrazito toplog i suhog zraka postupno se širi prema Sredozemlju. Istodobno suptropski greben sve češće prodire prema Europi, stvarajući uvjete za dugotrajne toplinske valove. Kada se uspostavi omega-blokada, nastaje stabilan sustav u kojem izostaje razvoj naoblake, a sunčano vrijeme dodatno zagrijava tlo i zrak.
Povećan rizik od suša i požara
Posljedice takvih situacija već su vidljive i u Hrvatskoj. One uključuju dugotrajna razdoblja s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzija, sve češće dane s više od 40 stupnjeva, vrlo tople noći i izražene suše. Prema Lipovšćaku, znakovi takvog režima vremena jasno su vidljivi u razdoblju od 2023. do 2025. godine.
Ako se u razdoblju od 2026. do 2030. istodobno pojave snažan El Niño, nastavak slabljenja AMOC-a, intenzivno zagrijavanje sjeverne Afrike i učestalije omega-blokade, Hrvatska bi se mogla suočiti s rekordno toplim ljetima, dugotrajnim toplinskim valovima, manjkom ljetnih oborina te povećanim rizikom od suša i požara. Očekuje se i nastavak zagrijavanja Jadranskog mora.
Lipovšćak procjenjuje da će najveći utjecaj na vremenske ekstreme u Hrvatskoj do kraja desetljeća imati afrički toplinski valovi i blokirajuće atmosferske situacije, kao i kontinuirano zagrijavanje Sredozemlja. Utjecaj promjena AMOC-a smatra umjerenim, dok El Niño vidi kao dodatni, ali manje važan čimbenik.
Drugim riječima, najvažniji signal za vrijeme u Hrvatskoj tijekom sljedećih godina vjerojatno neće dolaziti iz Pacifika, nego iz sve toplijeg Sredozemlja, širenja suptropskog pojasa prema sjeveru i učestalijih prodora vrlo toplog afričkog zraka nad Europu. Za društvo to znači veći rizik od ljetnih suša i požara, veći toplinski stres za stanovništvo i poljoprivredu te rast potrošnje energije za hlađenje. Istodobno, povećava se mogućnost naglih prodora hladnog zraka, olujnih vjetrova, intenzivnih oborina i bujičnih poplava.
Hrvatska
PROGNOZA / Bit će sve češće vruće, postoji opasnost od toplinskog vala
Donosimo vremensku prognozu meteorologinje Tee Blažević
Iako je u noći mjestimice bilo kiše, jutros je uglavnom suho. Lokalno ima umjerene do povećane naoblake, čak i magle u kopnenim krajevima.
No, ipak, srijeda je počela pretežno sunčano u većini krajeva Hrvatske. U nastavku dana, u poslijepodnevnim satima, lokalno može biti prolaznih pljuskova s grmljavinom.
Četvrtak će također biti nestabilan, stoga poslijepodne treba računati na mogućnost pljuskova s grmljavinom, pretežno na kopnu, manje su vjerojatni duž Jadrana.
Petak će biti stabilniji, većinom sunčan i pretežno suh.
Za vikend uglavnom sunčano, s tim da će subota biti stabilnija. U nedjelju su mogući pljuskovi poslijepodne, uglavnom na sjeverozapadu zemlje. Bit će vruće, lokalno i do 36.
Državni hidrometeorološki zavod upozorava na umjerenu opasnost od toplinskog vala za riječko područje.
-
ZADAR / ŽUPANIJA21 sat prijeJESTE LI SE VEĆ ULOGIRALI? Online usluga „Moja čistoća“ za lakše upravljanje računima i obvezama
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / U dijelu zemlje pljuskovi i u novom tjednu, sve češće bit će i vruće
-
Svijet4 dana prijeTajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak





