Hrvatska
ISTRAŽIVANJE: Ovaj hrvatski grad najnapučeniji je u Europi! Ima 36 turista po stanovniku!
Broj turista u Europi ovog se ljeta vratio gotovo na pretpandemijsku razinu. Ali sezona nije išla glatko, a turisti su se susreli s toplinskim valovima, šumskim požarima i gužvama oko najpopularnijih znamenitosti. Uspjeli su i sami proizvesti neke nevjerojatne budalaštine.
Uoči ljetne sezone podaci su obećavali. U drugom tromjesečju 2023. broj turista u Europi bio je na 95 posta broja iz 2019. – posljednje godine prije velikih prekida putovanja zbog covida.
Ekonomisti predviđali “potpuni turistički oporavak” u zemljama diljem Europe.
“Turistička industrija ove je godine prilično dobro prodavala odmor”, rekao je Brian Garrod, profesor turističkog marketinga na Sveučilištu Swansea.
“Ljudi koji nisu mogli putovati 2020. i 2021., a 2022. su bili malo nervozni – vratili su se na tržište ove godine”.
Toplinski valovi i šumski požari
Uspješna turistička sezona ekonomski je jako važna zemljama koje se uvelike oslanjaju na ljetni turizam i koje su pretrpjele tri uzastopne razočaravajuće sezone.
Ali ljeto 2023. nije bilo glatko.
U srpnju je toplinski val koji je ugrožavao zdravlje turista prisilio Crveni križ da postavi šatore za hitnu pomoć ispred Akropole. Kako su temperature dosegle 44°C, najslavnija atenska turistička atrakcija zatvorena je u popodnevnim satima “kako bi se zaštitili radnici i posjetitelji”.
U Italiji su “crvena upozorenja” objavljena u 20 od 27 velikih gradova u zemlji u srpnju, s temperaturom od 47°C na Siciliji.
Punktovi za hitnu pomoć postavljeni su na 28 lokacija kako bi pomogli turistima da se nose s vrućinom u vječno popularnom Rimu.
Ali najgore je tek trebalo stići.
Do kraja srpnja 30.000 ljudi evakuirano je na grčkom otoku Rodu nakon požara koji su bjesnili danima.
Bježeći od plamene stihije na jednom od vodećih grčkih odredišta, turisti su svoja iskustva opisali kao “živu noćnu moru”.
Francuska, Španjolska, Italija i Hrvatska ovog su ljeta morale evakuirati turiste okružene šumskim požarima.
Prenapučenost, vandalizam
No, talijanska i grčke turističke zajednice i dalje su pozivale turiste da dolaze, unatoč vrućini i požarima.
“Na kraju krajeva, uspjeh u turizmu određuju brojke. To je natjecanje” rekao je Garrod.
“Turistička industrija pokušava se poslije covida obnoviti na stari način, velikom potrošnjom kroz velike brojke. Pritom se ne razmišlja nužno o tome što je dobro za destinacije.”
Veliki broj turista u ljeto 2023. vratio je problem prenapučenosti.
Istraživanje agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Holidu navodi Dubrovnik kao najnapučeniji grad u Europi, s 36 turista na svakog stanovnika.
Stari grad dugo se bori s pitanjem kako primiti veliki broj turista unutar svojih veličanstvenih povijesnih zidina – sagrađenih da ljude zadrže izvan.
Druga na istom popisu, Venecija, u opasnosti je od “nepovratne” štete djelomice i zbog masovnog turizma, ustvrdio je UNESCO. Agencija UN-a preporučila je da se grad doda na popis ugrožene svjetske baštine.
Kako su se turisti masovno vraćali u Europu, s njima su dolazile i poznate priče o lošem ponašanju.
Britanski turist kazao je “nije bio svjestan” koliko je star rimski Koloseum kad su ga kamere snimile da urezuje svoje i ime svoje djevojke u zidove amfiteatra starog 2000 godina.
Zamjenik talijanskog premijera u kolovozu je skupinu njemačkih turista nazvao “imbecilima” nakon što su srušili kip koji je bio dio 150 godina stare fontane u Lombardiji.
Otvaranje Eiffelovog tornja odgođeno je jednog jutra u kolovozu nakon što su dva pijana Amerikanca odlučila prespavati noć na 300 metara visokoj znamenitosti.
Nova pravila, nove destinacije
Nekim gradovima, pa i cijelim državama, toga je dosta.
Amsterdam je zabranio pristajanje kruzerima u svojoj glavnoj luci.
Rim ograničava pristup fontani Trevi i Španjolskim stepenicama.
Poznato španjolsko hodočasničko svetište Santiago de Compostela planira uvesti turističku pristojbu.
Takva će regulativa vjerojatno dovesti do drugačije vrste odmora, rekao je Garrod. Bit će manje spontanosti i mnogo više planiranja.
Posjete nekim mjestima poput kuće Anne Frank u Amsterdamu ili Posljednjoj večeri Leonarda Da Vincija u Milanu, moraju se rezervirati tjednima unaprijed.
Francuska je u lipnju objavila planove nove strategije za regulaciju ljetnih gužvi koje prijete “okolišu, kvaliteti života lokalnog stanovništva i iskustvima posjetitelja”.
Vladina inicijativa imat će za cilj identificirati mjesta koja su osjetljiva na pretjerani turizam i potaknuti ljude da ih posjete izvan vrhunca sezone ili da umjesto toga posjete mjesta koja su izvan utabanih staza.
To je strategija o kojoj mnogi europski turisti već razmišljaju.
Europski putnici generalno su planirali više proljetnih i ranih ljetnih putovanja 2023. kako bi prošli jeftinije, izbjegli gužve i imali ugodne vremenske uvjete.
Spora prilagodba
Talijani, uključujući premijerku Georgiu Meloni, ovog su ljeta pohrlili u Albaniju umjesto u domaća odmarališta, kako bi izbjegli vrućinu, gužvu i visoke cijene.
Studija EU Science Huba sugerira da bi turisti mogli češće birati hladniju klimu u sjevernoj Europi umjesto mediteranskih odredišta na vrhuncu ljetne sezone.
Unatoč tome, ljeto 2024. vjerojatno će donijeti mnogo istih problema za turiste i najpopularnija europska ljetna odredišta.
“Prelazak na putovanja izvan sezone uključivat će mnogo prilagodbi koje će mnogima biti teško, osobito zato što je ljeto vrijeme školskih praznika”, primijetio je Garrod.
“Možda ćemo vidjeti malo više putovanja u sjeverne krajeve kako bismo pobjegli od vrućine, ali mislim da toga neće biti odmah. Ljudi jako sporo prilagođavaju svoje turističke navike.”
Hrvatska
USUSRET UPISIMA U SREDNJE ŠKOLE / Dok mnogi ne mogu doći do radnika, u ovim zanimanjima ih je – previše…
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga)
Za manje od dva tjedna, 27. svibnja, počet će prijave u Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u prve razrede srednje škole. Škole će natječaj za upis raspisati i objaviti najkasnije do 20. lipnja, a konačne ljestvice poretka bit će objavljene 10. srpnja. Ove godine planirano je 48.135 upisnih mjesta.
Prijave za upis na fakultete započele su 1. veljače, a 29. travnja objavljene su orijentacijske rang-liste za upise. Studije je moguće prijavljivati do 17. srpnja kada će biti objavljene i konačne rang-liste upisa.
U vrijeme upisne groznice osnovnoškolaca i maturanata srednjih škola opet se postavlja pitanje viškova kadrova u Hrvatskoj (da, ima i toga) te preporuka za smanjenje upisnih kvota u obrazovne programe u kojima se učenici školuju i studenti obrazuju za zvanja i zanimanja koja su suficitarna.
“Kada govorimo o zanimanjima koja su suficitarna, preporučili bismo budućim studentima smanjiti interes za studije filozofije, povijesti umjetnosti, komparativne književnosti i dizajna. A od srednjoškolskih programa, preporučili bismo smanjiti obrazovne programe za fotografa, ekonomiste, modne tehničare, grafičke dizajnere…”, rekli su nam u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) na pitanje kojih zvanja i zanimanja Hrvatska ima viška.
Preporuke HZZ-a za smanjenjem upisnih kvota za pojedina zanimanja
HZZ svake godine objavljuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a na temelju praćenja, analize i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima. Te se preporuke ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. No, budući da potrebe tržišta rada nisu iste u svim krajevima Hrvatske, HZZ svoje analize provodi regionalno i lokalno, a isto tako objavljuje i preporuke. Izdvojili smo HZZ-ove preporuke za smanjenjem upisnih kvota na područjima četiri županije s najviše stanovnika te Gradu Zagrebu. Tamo živi više od polovice stanovništva Hrvatske pa podaci o suficitarnim zvanjima i zanimanjima na tim područjima uvelike održavaju i stanje u cijeloj Hrvatskoj .
Grad Zagreb i Zagrebačka Županija
Trogodišnji i četverogoodišnji srednjoškolski program
Fotografi
Ekonomisti
Grafički urednici-dizajneri
Tehničari za logistiku i špediciju
Modni tehničari
Hotelijersko-turistički tehničari
Veterinarski tehničari
Prehrambeni tehničari
Tehničari cestovnog prometa
Stručni studij
Fizioterapija
Poslovna ekonomija
Ekonomija poduzetništva
Sveučilišni studij
Dizajn
Grafička tehnologija (smjer: Dizajn grafičkih proizvoda)
Povijest umjetnosti
Komparativna književnost
Filozofija
Novinarstvo
Tekstilni i modni dizajn (smjerovi: Modni dizajn i Dizajn tekstila)
Komunikologija
Politologija
Etnologija i kulturna antropologija
Kineziologija
Sociologija
Agroekologija
Ekonomija
Poslovna ekonomija
Split i Splitsko-dalmatinska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Hotelijersko-turistički tehničari
Komercijalisti
Poslovni tajnici
Tehničari za logistiku i špediciju
Tehničari za poštanske i financijske usluge
Upravni referenti
Stručni studij
Kineziologija
Management malog poduzeća
Management trgovine i turizma
Međunarodni management u hotelijerstvu i turizmu
Sportski management
Turističko poslovanje
Upravni studij
Sveučilišni studij
Biologija i tehnologija mora
Forenzika
Industrijsko inženjerstvo
Kemija
Kemijska tehnologija (smjer: Kemijsko inženjerstvo)
Kineziologija
Pomorski management
Poslovna ekonomija
Povijest (dvopredmetni)
Pravo
Talijanski jezik i književnost (dvopredmetni)
Rijeka i Primorsko-goranska županija
Četverogodišnji srednjoškolski program
Ekonomisti
Upravni referenti
Stručni studij
Upravni studij
Sveučilišni studij
Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu
Poslovna ekonomija (smjerovi: Financije i računovodstvo, Poduzetništvo, Marketing)
Pravo
Logistika i menadžment u pomorstvu i prometu
Osijek i osječko-baranjska županija
Trogodišnji srednjoškolski program
Prodavači
Fotografi
Cvjećari
Frizeri
Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski program
Upravni referenti
Ekonomisti
Komercijalisti
Agrotehničari
Poljoprivredni tehničari fitofarmaceuti
Farmaceutski tehničari
Građevinski tehničari
Arhitektonski tehničari
Tehničari geodezije i geoinformatike
Ekološki tehničari
Agroturistički tehničari
Poslovni tajnici
Fizioterapeutski tehničari
Dentalni tehničari
Likovni umjetnici i dizajneri
Grafički urednici-dizajneri
Grafički tehničari pripreme
Grafički tehničari dorade i tiska
Zdravstveno-laboratorijski tehničari
Kozmetičari
Stručni studij
Računovodstvo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Fizioterapija
Upravni studij
Javna uprava
Bilinogojstvo
Agroekonomika
Građevinarstvo (opći smjer)
Sveučilišni studij
Pravo
Ekonomija i poslovna ekonomija
Kultura, mediji i menadžment
Hrvatski jezik i književnost (dvopredmetni)
Informatologija ili Informacijske i komunikacijske znanosti
Filozofija i hrvatski jezik i književnost
Filozofsko-teološki studij
Fizioterapija
Hrvatska
Sindikalist: Hrvatska uplatila 12 milijuna eura pa izgubila kontrolu nad Petrokemijom
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel uputio je danas zahtjev premijeru, resornim ministrima i ravnatelju CERP-a za utvrđivanjem odgovornosti i ispravljanjem propusta u procesu dokapitalizacije Petrokemije d.d. Postupak dokapitalizacije proveden je tako da će rezultirati s vlasničkim udjelom države od svega oko 20 posto i posljedično potpunim gubitkom kontrole nad daljnjom sudbinom Petrokemije, istaknuo je u priopćenju Novosel.
U procesu dokapitalizacije bilo je predviđeno povećanje temeljnog kapitala u rasponu od 70 do 140 milijuna eura, dok je država uoči dokapitalizacije kontrolirala oko 44 posto dionica.
Posljedično, da bi se provela Vladina odluka o zadržavanju kontrolnog paketa dionica, iznos ulaganja u povećanje temeljnog kapitala od strane RH trebalo je odrediti ovisno o iznosu ulaganja turske grupe Yildirim, najvećeg suvlasnika Petrokemije, tako da udio RH u vlasničkoj strukturi nakon dokapitalizacije ostane minimalno 25 posto plus jedna dionica, dodao je.
“Oboje predstavnika RH glasali protiv odluke o kapitalizaciji”
Iako je uobičajena poslovna praksa da uplatu prvi izvrši najveći vlasnik, da bi manjinski dioničari ovisno o visini njegovog uloga mogli prilagoditi uplate i tako zadržati ciljani vlasnički udio, kaže Novosel, “u ovom je slučaju RH, preko četiri pravne osobe putem kojih kontrolira dionice, uplatu izvršila prva”.
Time je, tvrdi predsjednik SSSH, omogućila većinskom dioničaru Yildirimu da uplatom, u okvirima planiranog raspona povećanja temeljnog kapitala, preuzme veći vlasnički udio no što je bilo planirano, odnosno da se vlasnički udio Republike Hrvatske smanji ispod kontrolne granice od 25 posto plus jedna dionica.
Novosel podsjeća da su oboje predstavnika RH u Nadzornom odboru kutinske Petrokemije u konačnici glasali protiv odluke o dokapitalizaciji, ali kad je već bilo prekasno i kad manjinskim udjelom glasova na odluku više nisu mogli utjecati.
“Zahtijevam da se utvrdi odgovornost za propust”
Rezultat tako provedene dokapitalizacije je da je RH uplatila nešto više od 12 milijuna eura da bi smanjila vlasnički udio s oko 44 na oko 20 posto i izgubila svaku kontrolu nad sudbinom Petrokemije, ustvrdio je.
Smanjenje vlasničkog udjela s 44 na oko 20 posto moglo se ostvariti i prodajom 24 posto dionica većinskom vlasniku pa bi RH zaradila znatna sredstva, umjesto potrošila više od 12 milijuna eura, kaže Novosel.
“S obzirom na iznimnu važnost Petrokemije, ne samo kao najvećeg poslodavca u Kutini i Sisačko-moslavačkoj županiji nego i jedinog proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i regiji, kao član Upravnog vijeća CERP-a zahtijevam da se utvrdi odgovornost za ovaj propust, ali i da se poduzmu žurne mjere za njegovo ispravljanje”, ističe Novosel.
“Neovisno o tome je li razlog ovog propusta bio nemar, nesposobnost ili nečija namjera (a što je sve podjednako nedopustivo), smatram da RH i dalje mora i može pronaći način za dogovor s većinskim vlasnikom kojim bi se ispoštovale prethodno donesene odluke i ranije postignuti dogovor o dokapitalizaciji, odnosno zadržao kontrolni paket od najmanje 25 posto plus jedna dionica”, istaknuo je Novosel.
Hrvatska
Zračne luke u Hrvatskoj zabilježile porast prometa u ožujku
U svim hrvatskim zračnim lukama u ožujku je bilo 397 tisuća putnika ili 6.3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je na razini prva tri mjeseca s 985 tisuća putnika ostvaren porast od 9.6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji pokazuju i da je tereta u tim lukama u ožujku bilo više nego lani.
Uz ukupan porast broja putnika, u ožujku 2024. na zračnim lukama je bilo i 1 posto više operacija zrakoplova (slijetanja i polijetanja) nego u ožujku 2023. ili nešto više od 5.600.
Među zračnim lukama u ožujku 2024. najviše putnika bilo je na zračnoj luci Zagreb, 299 tisuća, što je gotovo 14 posto više nego u ožujku 2023., a druga je zračna luka Split s 48 tisuća putnika ili 2.3 posto manje.
Neke luke u minusu
Kako ljetni red letenja, kada je na hrvatskim zračnim lukama znatno veći promet, počinje tek od kraj ožujka, i u drugim je lukama na Jadranu bio manji promet u ožujku, pa je tako i zračna luka Dubrovnik imala minus u prometu putnika, od 15 posto, s njih 42.500.
Zračna luka Zadar s oko 4100 putnika u minusu je od gotovo 50 posto u odnosu na ožujak 2023., a pad broja putnika imala je i zračna luka Pula, od 25.7 posto, s njih oko 1700, dok je zračna luka Osijek s 1200 putnika u plusu od 25,7 posto.
Veliki porast na razini ožujka zabilježila je zračna luka Rijeka od 237 posto, s 529 putnika, kao i zračna luka Brač od 33.3 posto, ali na maloj bazi, s 12 putnika.
Zračno pristanište Mali Lošinj s 8 putnika u minusu je od 75 posto u odnosu na lanjski ožujak.
Teretni promet u zračnim lukama u ožujku bio je, kao i putnički, ukupno veći nego u istom lanjskom mjesecu, za 31 posto, s 1.057 tona.
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
FOTOGALERIJA / Na Sveučilištu u Zadru promovirano 232 magistara: Budite dobri, pravedni i skromni
-
magazin3 dana prije
#BLONDIE / Tužni masni burek
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prije
SHOPPING NEDJELJOM? / U Zadru su sutra otvorene sljedeće trgovine i trgovački lanci…
-
magazin3 dana prije
Internetom se dijeli hashtag #SettleForCroatia. Evo o čemu je riječ