Poznati matematičar Toni Milun u četvrtak je gostovao na N1 televiziji, gdje je podijelio svoje stručne savjete o upravljanju financijama,

Stanje financijske pismenosti u Hrvatskoj

Milun je uvodno govorio o financijskoj pismenosti među hrvatskim građanima. Prema njegovim riječima, rezultati posljednjih istraživanja pokazali su blagi napredak u financijskoj pismenosti.

“Financijska pismenost ima tri dijela. Financijsko znanje pokazuje stalni napredak. Prije smo imali 60 posto točnih odgovora pa 65, sad smo došli na 70 posto točnih odgovora. Presudno je da su ljudi naučili što je inflacija, no, nažalost, to smo naučili na vlastitoj koži. Tu je jako veliki pomak”, kazao je.

Govoreći o financijskom ponašanju i odnosu prema novcu, Milun je primijetio blagi pad, ali je istaknuo da su žene često odgovornije u financijskim odlukama od muškaraca. “Oko 86 posto građana kaže da redovito plaća račune, 70 posto ih dobro razmisli prije nego što nešto kupi, a manje od pola ima neke dugoročne ciljeve. Ponašanje nam nije baš dobro, kao i odnos prema novcu. Mi bismo svi potrošili danas, ne bismo štedjeli”, kazao je.

“Zanimljivo je da nema povezanosti između te tri veličine. Recimo, mi matematičari imamo znanje o financijskoj pismenosti, ali to ne znači da ćemo se ponašati bolje. Ovi koji se dobro ponašaju, ne znači da imaju znanje. Znači, mora se raditi na sve tri komponente”, dodao je.

Milun će, inače, u devetom mjesecu održati četiri konferencije o financijskoj pismenosti. Bit će održane redom u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci, a detalje možete pronaći na njegovoj web-stranici.

Utjecaj eura na financijsku situaciju

Govoreći o utjecaju eura na financijsku situaciju u Hrvatskoj, Milun je naglasio da je dolazak eura bio praćen povećanom inflacijom. “Nama je euro došao zajedno s inflacijom. Imali smo dva događaja istovremeno, druge države nisu to imale na takav način. Nažalost, nama se to dogodilo”, rekao je.

Prešutno prekoračenje i dopušteni minus

Milun se također dotaknuo teme prešutnog prekoračenja i dopuštenog minusa na bankovnim računima.

“Dopušteni minus je jako strogo reguliran i postoji nekakva kalkulacija da to smije biti negdje devet posto kada se zbroji kamatna stopa kad smo u minusu i naknada koju nam banke koriste za vođenje računa. Prešutno, s druge strane, ima jedno ograničenje, ali je puno blaže. Što znači da ako smo u prešutnom prekoraćenju, plaćamo veću kamatu. Što se dogodilo? Nama su banke, bez da smo znali, ukinule dopušteno i sve nam stavile u prešutno, digle kamatne stope i naknade. Kad je HNB to uočio, rekao je: ‘Stanite malo, idemo se dogovoriti’”, kazuje Milun.

Udijelio je potom važan savjet građanima o minusima.

“Sad je trenutno i ovo prešutno, koje je nama loše, dovedeno na razinu dopuštenog. Međutim, to neće zauvijek tako biti i trajat će još nekoliko mjeseci, najkasnije do početka ljeta sljedeće godine. Mi moramo zatražiti od banke da nam to prešutno postane dopušteno. Sad je posve svejedno koje imamo, ali ako mi to ne uvedemo, možete očekivati, ako ostane prešutno, da ćete imati veću kamatnu stopu, da ćete biti nezaštićeniji”, kazao je za N1 televiziju, navodeći potom jedan primjer.

“Recimo, ostanete bez posla, a imate dopušteno, banka će reći da ne možete imati minus, ali će vam dati rok od negdje 12 mjeseci da izađete iz minusa. Međutim, ako imate prešutno, banka će vam reći: ‘Izvoli u mjesec dana izići iz minusa.’ Dakle, to je vrlo, vrlo nepovoljnije”, rekao je.

Savjetuje da situaciju s minusima što prije regulirate s bankom. “Treba otići u banku ili preko aplikacije to riješiti, i to što prije. Nemojte čekati, znate što će se dogoditi ako ćete čekati šesti mjesec sljedeće godine? Bit će kaos”, rekao je.

Savjeti za štednju

Milun je skrenuo pažnju i na gubitak vrijednosti štednje u hrvatskim bankama zbog visoke inflacije i niskih kamata. Naime, prema pisanju hrvatskim medija, u tri godine štediše u hrvatskim bankama izgubile su čak 25 posto novca.

Predložio je, stoga, raznoliku diversifikaciju štednje, uključujući ulaganje u zlato, fondove i mirovinsku dobrovoljnu štednju. Također je spomenuo nove financijske tehnologije koje omogućuju povoljniju štednju putem investicija u kratkoročne obveznice.

“Ako mi stavimo novac u banku na oročenje, kamatne stope u većini banaka su od 0,5 do jedan posto, što je vrlo malo. Danas vam postoje već neke financijske aplikacije, gdje vi možete štedjeti puno povoljnije. Oni ulažu u tzv. kratkoročne obveznice i godišnja kamata je iznad tri posto. Oni su vrlo malo rizični, a zarada je ipak puno veća. Druga stvar je, nadam se, da će opet kao što su bile ove državne obveznice, da će ići opet trezorske obveznice i da će građani moći ulagati u to. To je slično kao narodne obveznice, ali ne na rok na dvije godine, nego na godinu dana. Nadam se da će biti ponuđeno građanima i da će biti veća kamatna stopa od tri. To je još jedna dobra prilika za građane”, savjetuje Milun.

Hoće li banke podići kamatne stope?

Milun ne očekuje da će banke povećati kamatne stope.

“Do prije nekoliko mjeseci sve velike banke imale su 0,01 posto. Ovo je već podignuto. Banke imaju prostora za podići, ali zapravo nemaju interesa za to. Zašto bi one nama sada davale veću kamatnu stopu? Hoće ako sada izađu trezorski zapisi i ako budu prinuđene da zadrže dio štednje u bankama”, kazao je.

Krediti i kamatne stope

Govoreći o kreditima, Milun je istaknuo važnost pažljivog odabira ponude.

“Dobro je iskoristiti ako radite u nekim firmama koje imaju ugovor s bankama i nude dobre kamate. Znam za jednu koja ima 2,6 posto, to je jako dobro iskoristiti. Trenutno nam banke nude fiksne stambene kredite s kamatnom stopom od četiri posto. Da nam je to netko prije 10 godina rekao, mi bismo rekli: ‘Wow, dobra prilika.’ To je dobra prilika, znate da će vam kamatna stopa biti četiri posto cijelo razdoblje”, kazao je, nakon čega je dao jednu zanimljivu usporedbu.

“Mi se danas zadužujemo, ako uzimamo stambene kredite, bolje nego Nijemci. To je posebno u Hrvatskoj jer mi imamo poseban zakon koji kaže: ‘Treba se izračunati kolika je prosječna kamatna stopa koju građani plaćaju kad imaju kredite. To je otprilike tri posto. Najveća promjenjiva koju banka može ponuditi je za 1/3 veća od tri posto”, rekao je.

Inflacija i njen utjecaj

Milun je govorio i o visokoj inflaciji u zemlji i njenim posljedicama na cijene usluga i proizvoda. Izrazio je nadu da će se situacija normalizirati.

“Mi imamo jednu od najvećih inflacija. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Moje iskustvo je da je sve poskupjelo. Strašno je koliko su usluge na more otišlo gore. Svi su iskoristili priliku koju su imali, ugostitelji, iznajmljivači… Ja bih volio da se to sve vrati u normalu”, kazao je.