Hrvatska
Ovo cvijeće i ove gljive ne smijete brati: Kazne u Hrvatskoj i do 26.000 eura
Branje runolista i drugih, zaštićenih biljaka u šetnji Alpama moglo bi vas koštati stotine eura, upozorava francuska policija koja ovih dana ima pune ruke posla s neposlušnim planinarima.
Policija je zaplijenila na tisuće cvjetova runolista i raznog drugog alpskog bilja i upozorila kako će se globe penjati i do 750 eura.
Iako nije sve planinsko bilje službeno zaštićeno, francuski zaštitari kažu da uništavanje lokalne flore dovodi u opasnost raznolikost prirodne baštine Savojskih Alpi i okolice. Tijekom ljeta državne će službe imati na oku brojne lokalitete kako bi očuvali prirodu, a ističu i važnost informiranja planinara o tome kako branje bilja štetno utječe na bioraznolikost.
I Hrvatska ima svoje zakone koji zabranjuju branje zaštićenog bilja kako bi se ono sačuvalo, a kazne su posebno visoke za pojedince koji ih beru za preradu i/ili prodaju.
Naša najpoznatija zaštićena planinarska biljka je runolist, koji ćete vidjeti na stijenama i travnjacima Velebita, Dinare, Risnjaka te Ličke Plješivice. Prepoznat ćete ga po gustim vunastim dlakama i bijelim cvjetovima koji izgledom podsjećaju na lavlju šapu. Nekada je, zataknut za šešir, bio simbol planinara, no danas je zakonom zaštićen.
Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše, također ne treba dirati.
U Hrvatskoj su zaštićene i neke vrste šparoga: tankolisna, morska i ljekovita šparoga, kao i brojne vrste gljiva koje su zapisane i u Crvenoj knjizi gljiva Hrvatske. Osim toga, svakog proljeća šetači, planinari i drugi zaljubljenici u prirodu podsjećaju se kako osobito treba paziti na proljetnice.
“Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica, npr. velecvjetni kukurijek, dok je za branje proljetnica, poput visibaba, ljubice, pasjeg zuba ili drijemovca potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, priopćili su.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno tražiti dopuštenje Ministarstva, što znači branje do pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
“Novčanom kaznom u rasponu od 7.000,00 do 200.000,00 kuna ovisno o težini prekršaja kaznit će se svaka fizička ili pravna osoba ako: bere, reže, sječe, iskopava, sakuplja ili uništava jedinke strogo zaštićenih biljaka, gljiva, lišajeva i algi iz prirode, kao i njihove razvojne oblike; namjerno hvata ili ubija, namjerno uznemirava posebno u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, hibernacije i migracije, namjerno uništava ili uzima jaja, namjerno uništava ili oštećuje ili uklanja razvojne oblike, gnijezda ili legla, oštećuje ili uništava područja razmnožavanja ili odmaranja strogo zaštićenih životinja iz prirode i njihove razvojne oblike; drži, prevozi, prodaje, razmjenjuje te nudi na prodaju ili razmjenu žive ili mrtve jedinke iz prirode strogo zaštićenih vrsta i njihove razvojne oblike; provodi aktivnosti i radnje sa strogo zaštićenim vrstama bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju; obavlja aktivnosti koje mogu dovesti do znatnog smanjenja brojnosti jedinki u populaciji neke zavičajne divlje vrste; bez dopuštenja Ministarstva ili protivno dobivenom dopuštenju koristi zavičajne divlje vrste za čije je korištenje potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva; kada kao uzgajivač, odnosno vlasnik matične jedinke ili uzgojene jedinke strogo zaštićene životinje iz skupine kralježnjaka ne osigura označavanje te jedinke na način propisan Zakonom”, obavještava Državni inspektorat,
Drugim riječima, kazne se penju i do oko 26.545 eura, što je dodatan razlog da ostavimo prirodu u jednakom stanju u kojem smo je i pronašli.
Hrvatska
PROGNOZA / Pola Hrvatske pod crvenim meteoalarmom: Temperature rastu i do 40 stupnjeva
Sunčano i vrlo vruće. Ponegdje mala i umjerena naoblaka, a popodne u Gorskom kotaru i u unutrašnjosti Istre mala vjerojatnost za lokalni pljusak ili malo kiše. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren jugoistočni. Na Jadranu sredinom dana i popodne slab do umjeren jugozapadnjak, a ujutro i navečer ponegdje bura. Najviša dnevna temperatura od 34 do 40 °C, prognoza je DHMZ-a za subotu.
Sunčano i u većini krajeva vrlo vruće bit će i u nedjelju. Ponegdje mala do umjerena naoblaka, u unutrašnjosti Dalmacije mala vjerojatnost za popodnevni pljusak. Vjetar uglavnom slab, mjestimice umjeren sjeveroistočni, na istoku jugoistočni. Na Jadranu u prvom dijelu dana slaba i umjerena bura, uglavnom na sjevernom dijelu s jakim udarima, a popodne slab do umjeren jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura između 14 i 20, na Jadranu od 24 do 29 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 33 i 39 °C, piše DHMZ.
Upozorenja za subotu
Crveni meteoalarm upaljen je za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku, karlovačku i gospićku regiju.

Upozorenje za nedjelju
Crveni meteoalarm upaljen je i u nedjelju za zagrebačku, kninsku, riječku, splitsku, dubrovačku regiju. Narančasto upozorenje izdano je za osječku i karlovačku regiju, a za gospićku regiju žuto upozorenje.

Hrvatska
MUP upozorava: Ove osobne iskaznice više neće vrijediti od ponedjeljka
Zbog primjene Uredbe Vijeća (EU) 2025/1208, osobnim iskaznicama izdanim prije 1. siječnja 2003. godine s trajnim rokom važenja, važenje ističe 3. kolovoza 2026. godine. Građani koji su u posjedu navedenih osobnih iskaznica, obvezni su podnijeti zahtjev za izdavanje nove osobne iskaznice.
Razlog tome je što takve osobne iskaznice više ne zadovoljavaju ni minimalne sigurnosne standarde protiv krivotvorenja.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, ukupno 13.277 osoba ima izdane osobne iskaznice kojima rok važenja istječe 3. kolovoza 2026. godine.
Kako se uglavnom radi o građanima starije životne dobi, bolesnim, slabije pokretnim ili nepokretnim osobama, koje ne koriste ili vrlo rijetko koriste Internet, svakoj osobi bit će upućena obavijest na kućnu adresu o isteku osobne iskaznice i potrebi podnošenja zahtjeva za izdavanje nove.
Također, u slučajevima kada osoba neće moći osobno pristupiti u policijsku upravu/postaju radi podnošenja zahtjeva, organizirat će se izlazak službenih osoba na kućnu adresu. Članovi obitelji ili osobe koje brinu o njima trebaju dogovoriti termin dolaska službene osobe radi zaprimanja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice i njezina preuzimanja.
Detaljne informacije vezane uz izradu osobne iskaznica nalaze se na Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske – Osobna iskaznica (eOI).
Hrvatska
Sve ih je više u Jadranu: Ove otrovne vrste izazivaju zabrinutost
Sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu.
Posljednjih mjeseci srebrnopruga je napuhača, kako se čini, sve češće viđena i u Jadranskom moru. Ta je invazivna vrsta stigla preko Mediterana i Sueskog kanala, ali nije usamljena. Više je tisuća invazivnih vrsta u Mediteranu, mahom tropskih, i njihovo je širenje posljedica rasta temperatura, prenosi Dnevnik.hr.
Srebrnopruga napuhača, osim što je otrovna, snažnom čeljusti lomi školjke i pregriza ribarske mreže. Grčka, Turska i Cipar daju nagrade za njezin izlov. No, tu je i otrovna riba lav, također doseljenik u Mediteran. Štete koje invazivne vrste izazivaju su goleme.
“Za neke skupine vrsta već smo izgubili većinu bioraznolikosti. Mekušci, na primjer, neke studije su pokazale da je istočni Mediteran već izgubio 93 posto vrsta mekušaca u plitkim vodama”, upozorio je morski biolog Ernesto Azzurro.
“Riba lav golem je problem za bioraznolikost. Domaće vrste ne prepoznaju ribu lava kao grabežljivca. Stoga joj je vrlo lako vrebati domaće vrste, posebno mlade jedinke”, dodao je.
Stručnjaci su istaknuli da sve izraženije klimatske promjene posljednjih godina snažno pogoduju širenju tropskih vrsta u Mediteranu – i to ne samo onih invazivnih. Primjerice, portugalska galija ili modri loptaš vrsta je nalik meduzi, čiji žarnjaci mogu biti smrtonosni čak i za ljude. Američki plavi rak uništava uzgajališta školjaka. Već se proširio i Jadranom.
-
magazin6 dana prijeVitamini B kompleksa: Koje su prednosti i kako se točno uzimaju?
-
Sport6 dana prijeMladi Zadrani i dvije bivše igračice ŽKK Zadar Plus osvojili PRO 3×3 turnir u Šibeniku
-
magazin6 dana prijeHoroskop za 27. srpnja 2026.
-
magazin6 dana prijeFOTOGALERIJA / Rockatansky Band rasplesao Dračevac i otvorio “Lito u Dračevcu 2.0.”




