ZADAR / ŽUPANIJA
GUBITAK STANOVNIŠTVA / Svi gradovi Zadarske županije u demografskom minusu. Najbolje u općinama Jasenice, Sv. Filip i Jakov i Galovac
U Hrvatskoj iz godine u godinu živi sve manje ljudi, što potvrđuju i najnoviji podaci o prirodnom kretanju stanovništva u 2022. godini koje je objavio Državni zavod za statistiku. topa prirodnog prirasta na razini Hrvatske u prošloj godini bila je negativna, a minus od šest posto znači da nas u 2022. godini bilo 23.096 manje nego godinu prije. Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), koji je iznosio 59,5.
Da bi se održao isti broj stanovnika, taj bi broj trebao iznositi 100. U svim je županijama prirodni prirast bio negativan, a najviše u Primorsko-goranskoj županiji, u kojoj živi 2.186 osoba manje nego 2021., uz vitalni indeks od 46,4.
Na pet brakova dolazi jedan razvod
- Najviše brakova sklapa se u Zadru, Benkovcu, Pakoštanima i Poličniku.
- Na području županije lani je sklopljeno 785 brakova, a zabilježena su 143 razvoda. Od svih šest gradova i 28 općina u županiji, po broju sklopljenih brakova prednjače Zadar (310), Benkovac (62), a potom slijede općine Pakoštane (28) i Poličnik (25). Najviše razvoda, ukupno 98, zabilježeno je u Zadru, a drugi po redu je Benkovac, s 10 raspadnutih brakova.
U Zadarskoj županiji živorođenih je bilo 1497, a umrlih 2288, što znači da je samo lani izgubljen 791 stanovnik. U posljednjih pet godina to je drugi najveći pad broja stanovnika Zadarske županije, a usporedbe radi, ta je brojka veća od broja stanovnika u općinama Kolan, Povljana, Tkon ili Lišane Ostrovičke.
Najvažniji demografski pokazatelj je vitalni indeks (broj živorođenih na broj umrlih), koji za Zadarsku županiju iznosi 65,4. To je, doduše, bolje od državnog prosjeka, koji iznosi 59,5.
No, značajne su razlike između gradova i općina. Ako usporedimo gradove, najbolji vitalni indeks ima Biograd na moru (96,9), a slijede Zadar (69,6), Nin (61,5), Pag (55,3), Benkovac (51,2) i Obrovac (39,3).
Varira broj umrlih
- Broj umrlih varira, ali generalno je vidljiv trend rasta na razini Hrvatske, u 2022. godini broj umrlih pao je za 9,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, odnosno umrla je 5.733 osoba manje. U Zadarskoj županiji u 2022. umrlo je 2.288 osoba, godinu dana ranije njih 2.437, u 2020. zabilježeno je 2.148 smrtnih slučajeva, 2019. godine preminulo je 1938 ljudi, a 2018. godine njih 1982
Dok su svi gradovi u demografskom minusu, u općinama je stanje nešto bolje, pa je u čak tri općine zabilježen pozitivan prirodan prirast. Najvitalnija je općina Jasenice s prirodnim prirastom od 183,3. Ondje je lani rođeno 22 djece, a 12 osoba je umrlo.
U plusu je i općina Sveti Filip i Jakov (160,00), sa 64 rođenih i 40 preminulih te općina Galovac (131,3), s 21 rođenih i 16 umrlih. S prirodnim prirastom većim od 90 ističu se još četiri općine, Vrsi (96,7), Zemunik Donji (92,6), Pakoštane (98,1) i Bibinje (92).
Među općinama negativni rekorderi po prirodnom prirastu su Povljana (21,4) u kojoj je zabilježeno samo troje rođenih i 14 umrlih, potom slijede Preko (19,7), Gračac (23,5), a neznatno je bolje stanje u općinama Kukljica (35,3), Pašman (36,4), Privlaka (35,3), Starigrad (35,1) i Vir (35,7).
Otočna katastrofa
Stanje na otocima generalno se može ocijeniti kao katastrofalno. Na Ugljanu su sve tri općine u minusu kada je riječ o prirodnom prirastu, pa je na 34 rođenih zabilježeno tri puta više umrlih, ukupno 108. U dvije pašmanske općine zabilježeno je 17 rođenih i 44 umrlih.
U općinama Kolan i Povljana na otoku Pagu rođeno je sedmero djece, a preminulo je 23 osoba, dok je u općini Sali na Dugom otoku zabilježeno 16 rođenih i 43 umrlih. Otok Vir bilježi 20 rođenja i 56 smrti tijekom 2022. godine.
(Izvor: Zadarski list)
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA SAŠE ČUKE: Zadar u bojama obljetnice “Maslenice”
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Obilježena 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica
Svečanim programom u Zadru obilježena je 33. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata kojom je oslobođen znatan dio zadarskoga zaleđa. Središnji dio obilježavanja započeo je tradicionalnom budnicom Gradske glazbe, koja je prošla središtem Poluotoka.
Počast poginulim hrvatskim braniteljima odana je kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru. U protokolarnom dijelu sudjelovali su ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, kao i predstavnici lokalne i regionalne vlasti predvođeni županom Zadarske županije Josipom Bilaverom i gradonačelnikom Zadra Šimom Erlićem. Obilježavanju su nazočili i sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga te izaslanstva gradova i županija.
Vijenci su potom položeni i kod spomen-obilježja 3. bojne „Imotski sokolovi“ i 4. gardijske brigade „Pauci“ u Ulici Ante Starčevića, u krugu Policijske uprave zadarske, kao i u uvali Jazine kod Kocke – spomenika hrvatskim braniteljima.
Ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved tom je prigodom podsjetio na iznimno teške okolnosti u kojima se Zadar nalazio tijekom rata, istaknuvši kako je grad bio na prvoj crti bojišnice, izložen svakodnevnim granatiranjima, stradanjima civila te dugotrajnim nestancima struje i vode.
„Hrvatska je tada bila presječena, s potpuno odvojenim sjeverom i jugom. Unatoč tomu, narod je izdržao teške uvjete života. Iako su postojali pokušaji da se mirnim putem osigura prestanak napada na Zadar i povlačenje neprijatelja, bilo je jasno da je operacija Maslenica nužna. Ona zauzima posebno mjesto u cjelokupnom Domovinskom ratu jer su u njoj sudjelovale sve grane Hrvatske vojske i policije, a pokazala je našu sposobnost da oslobodimo vlastiti teritorij. Time smo poslali jasnu poruku – da smo spremni. Konačno, tu smo spremnost potvrdili 1995. godine u operaciji Oluja, kada smo ponovno spojili hrvatski sjever i jug“, poručio je Medved.
Župan Zadarske županije Josip Bilaver zahvalio je svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u operaciji Maslenica, prisjetivši se i svih poginulih u Domovinskom ratu te njihovih obitelji.
„Maslenica je bila jedna od ključnih prekretnica Domovinskog rata. Njome su stvoreni temelji za kasnije oslobodilačke operacije, osobito za Vojno-redarstvenu operaciju Oluja. U ovoj je akciji oslobođen velik dio Zadarske županije, a konačno oslobođenje dovršeno je upravo u Oluji. Posebno me raduje i sudjelovanje mladih u današnjem obilježavanju, jer to jasno pokazuje da se žrtva Domovinskog rata pamti i da ćemo tu uspomenu nastaviti njegovati i u budućnosti“, istaknuo je Bilaver.
ZADAR / ŽUPANIJA
Kad hrabrost ima lice žene – snažna svjedočanstva žena Domovinskog rata u povodu 33. obljetnice VRO Maslenica
U sklopu programa obilježavanja 33. obljetnice vojno-redarstvene operacije Maslenica, u Koncertnoj dvorani braće Bersa održan je panel „Kad hrabrost ima lice žene“, posvećen ženama sudionicama Domovinskog rata i njihovoj često zanemarenoj, ali neizostavnoj ulozi u obrani Hrvatske.
Panel je okupio tri iznimne žene čije su životne priče snažno obilježene ratnim iskustvom. Ana Vukojević, sudionica Domovinskog rata i pripadnica Samostalnog odreda naoružanih brodova HRM-a, govorila je o ratu proživljenom kroz uniformu, ali i kroz osobnu tragediju kao kći Kate Šoljić – Majke hrabrosti, koja je u Domovinskom ratu izgubila sva četiri sina. U svom svjedočanstvu posebno je istaknula dugogodišnju bol obitelji nestalih, jer svoga supruga Ivana do danas još nije pronašla, kao ni istinu o njegovoj sudbini.
Jelena Kolega, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, sudionica VRO Maslenica, iznijela je potresna iskustva s prve crte bojišnice, uključujući ranjavanje u borbenim djelovanjima te trajne posljedice koje je rat ostavio na njezino zdravlje i život. Njezina priča svjedoči o hrabrosti, profesionalnoj predanosti i snazi žene koja je u najtežim trenucima spašavala druge, ne štedeći sebe.
Sanda Špika, medicinska sestra i hrvatska braniteljica, govorila je o iskustvu rada u sanitetskim službama na prvoj crti bojišnice, ali i o osobnoj tragediji – gubitku supruga, zapovjednika Denisa Špike. U samo četiri mjeseca života postala je žena, udovica i majka, a njezino svjedočanstvo snažno je dočaralo ljudsku dimenziju rata i težinu života nakon gubitka.
Panel je protekao u tišini, poštovanju i snažnim emocijama, a poseban doprinos programu dali su glazbeni nastupi mlade Nine Vujević, čije su izvedbe dodatno naglasile dostojanstvo i simboliku večeri.
Panel „Kad hrabrost ima lice žene“ kojeg je organizirala Udruga Žene u Domovinskom ratu još je jednom podsjetio na neizbrisivu ulogu žena u Domovinskom ratu te na važnost očuvanja sjećanja i prenošenja istine budućim generacijama.






