ZADAR / ŽUPANIJA

FOTOGALERIJA IZ TURNJA / Opat Marin predvodio proslavu Gospe Karmelske: “Od Marije možemo učiti šutnju Golgote. Marija se ne ruši pod boli – ona stoji!”

Objavljeno

3 godine prije

17. srpnja 2023.

Z NET

foto: Ines Grbić/Zadarska nadbiskupija

Župna svetkovina Gospe Karmelske kojoj je posvećena župa Turanj, proslavljena je u nedjelju, 16. srpnja. Svečano misno slavlje ispred župne crkve Gospe Karmelske predvodio je o. Jeronim Marin, OSB, prior benediktinskog samostana na Ćokovcu i opat predsjednik Slavenske benediktinske kongregacije sv. Vojtjeha-Adalberta.

„Ako je Bog svoga Sina povjerio Majci, što stoji na putu da mi sve što imamo u svom srcu i svom životu, predamo Mariji – bez sumnje i bez straha? Bog je to učinio! Možemo i mi. Nemojmo imati pred Marijom nikakve zadrške, nemojmo sebi postavljati granice i misliti da tražimo previše“ potaknuo je o. Jeronim.

Promatrajući primjer kojega nam Bog, Stvoritelj daje u svom odnosu prema jednoj ženi, Mariji, kojoj je povjerio svoga božanskog Sina, „mogli bismo otići korak dalje, pa i mi predati, povjeriti drugima toliko toga u našem životu. Često nemamo vremena za stati, za molitvu, za trenutak tišine u kojoj promatramo svoj život, svoje bližnje, jer moramo učiniti sve sami. Ako mi ne stavimo ruku na to mjesto, to neće biti dobro. I ne mogu to drugi tako dobro napraviti, kao mi“ opisao je propovjednik kako su ljudi skloni razmišljati i postupati.

„Gledajte nas Crkvu, gledajte nas svećenike. Nama je Isus povjerio sebe da ga donesemo vama. Isus u tako krhkim posudama dolazi vama. To nam treba biti škola da ne tražimo savršenstvo u svom životu i da sve mora ispasti tip top. Puno više predstavlja kad uključimo ljude, kad im povjerimo nešto da učine, kad podijelimo s njima svoju stvarnost. To što smo zajedno nešto učinili, vrijedi puno više nego da smo to napravili mi sami, savršeno“ poručio je o. Jeronim.

Opat je govorio i o Marijinoj šutnji stvaranja i slave na Karmelu, o radosnoj Mariji koja iz te šutnje odlazi ususret svojoj rođakinji i s njom dijeli sreću svoje sudbine te o Mariji u žalosnim otajstvima njenog života.

„Marija se uspela na još jedno brdo, najveće i najviše brdo u Marijinom životu. To je brdo Kalvarija, Golgota – mjesto na kojem je razapet njen Sin. Sve što evanđelja imaju reći za Mariju u tom trenutku stane u riječi: ‘Marija stajaše uz križ’. U riječi ‘stajaše uz križ’ stane sve što bismo mogli, htjeli ili trebali reći o Mariji pod križem.

Jer Marija ne odlazi, ne bježi! Ona stoji licem u lice s boli svoga Sina, s njegovom patnjom. Marija se ne ruši pod tom boli, ona stoji! Sve što želimo reći o Marijinoj hrabrosti, snazi, ljubavi te žene stoji u tom trenutku i u riječima – stoji uz križ!

I tu možemo učiti od Marije – tu šutnju Golgote! Stajati uz druge, biti uz njih kad je teško i kad smo bespomoćni; kad se riječi čine promašene, suvišne i možda nepotrebne. Jednostavno, biti uz ljude koji trpe, a koji više od toga i ne trebaju, nego da smo uz njih. I to im je najdragocjenije što im možemo dati – našu ruku koja ih drži za njihovu ruku. Ništa više od toga“ poručio je o. Jeronim.

Na svim tim brdima, Marija dijeli s nama naša otajstva, slavna, radosna i žalosna. „Ali, ako nam je teško kroz tjedan ili kroz dan naći vremena, pa s Marijom po zrncima krunice prolaziti njenim i našim otajstvima, radosnim, žalosnim i slavnim, onda barem recimo onu najljepšu Marijinu molitvu, ‘Neka mi bude’. Neka mi bude život koji Bog želi za mene’“ potaknuo je opat Marin.

Nakon mise, o. Jeronim predvodio je svečanu procesiju kroz mjesto Turanj s kipom Gospe Karmelske.

Ines Grbić

No votes yet.

Please wait...

Povezane teme :Featured zadarska Nadbiskupija

Up Next

U lipnju nastavljene rekordne brojke zaposlenosti u Zadarskoj županiji

Ne propustite

FOTOGALERIJA / U utorak kreću radovi na izgradnji parka “Novi Bokanjac”. Evo kako će izgledati…

Nastavi čitati

Kliknite za komentar

ZADAR / ŽUPANIJA

(FOTO) NEDJELJA, CRKVA SV. FRANE / Dodjela nagrada 12 najuspješnijih radova o bl. Jakovu Zadraninu. Pogledajte ih…

Objavljeno

9 sati prije

25. travnja 2026.

Z NET

Dodjela nagrada učenicima i mentorima čije je radove o prikazu bl. Jakova Zadranina Stručno povjerenstvo proglasilo najuspješnijima će biti u nedjelju, 26. travnja, s početkom u 19 sati, u crkvi sv. Frane u Zadru, na uočnicu blagdana bl. Jakova Zadranina, koji se slavi u ponedjeljak, 27. travnja.

Autori 12 radova čije su slike u prilogu su:

tri rada iz Dječjeg vrtića „Radost” – PO “Vruljica”; to su šestogodišnji Ivano Perica i Mara Volarević te petogodišnji Frane Erceg. Njihove mentorice su Ksenija Medini i Vanja Petrović.

Nagrađenih osam radova učenika iz osnovnih škola su: Lucija Zorić (3. r.) i Maria Miloš (5. r.) iz OŠ Fra Mijo Čujić Bukovica, PŠ “Crvenice” Bukovica, Tomislavgrad, BiH, mentorica: Ana Zorić; Vice Belak (2. r.), OŠ Jurja Šižgorića, Šibenik, mentorica: Helena Šarić; Toni Bukulin (1. r.), OŠ Šimuna Kožičića Benje, Zadar, mentorica: Snježana Diklan; Antonela Bulić (1. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Željka Diklan; Karla Rončević (7. r.), OŠ Bartula Kašića, Zadar, mentorica: Jolida Klarić; Tia Perinčić (8. r.), OŠ Stanovi, Zadar, mentorica: Sonja Špadić i Tonka Srzić (5. r.), OŠ Zadarski otoci, Zadar, mentorica: Sunčica Ivin Mikulić.

Među srednjoškolcima, nagrađena je Mihaela Pandža (2. r.) iz Elektrotehničke i ekonomske škole, Nova Gradiška, mentorica Antonija Grozdanović Pranjić.

Nagrađeni likovni rad OŠ Jurja Dalmatinca iz Paga je tiskan na sličici s molitvom bl. Jakovu na poleđini; tu sličicu će dobiti sva djeca, sudionici Natječaja. Taj rad su naslikali Vito Škoda, Dorotea Škoda i Tara Paladina, učenici 7. razreda OŠ Jurja Dalmatinca u Pagu, čija je mentorica s. Marija Matanović.

U prosudbenom povjerenstvu bili su fra Stipe Nosić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko – katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, slikar Valentino Radman, prof. (Zadarska županija), profesori Inga Budimir i Marko Perić (Škola primijenjene umjetnosti i dizajna, Zadar), Lucija Sekula (Narodni muzej, Zadar) te fra Pavle Ivić i fra Anselmo Stulić, redovnici samostana sv. Frane u Zadru.

Nastavi čitati

ZADAR / ŽUPANIJA

PREDAVANJE NA SVEUČILIŠTU / Prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi: “Hrvatska ubrzano ostaje bez mladog stanovništva. Evo kako riješiti problem…”

Objavljeno

9 sati prije

25. travnja 2026.

Z NET

u okviru Festivala znanosti 2026., koji se ovog tjedna odvijao na Sveučilištu u Zadru, prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju održala je u Znanstvenoj knjižnici predavanje „Emigracija mladih – odljev energije društva”.

Krovna tema ovogodišnjeg Festivala znanosti je energija, a na primjeru odljeva najpotentnijeg dijela društva Graovac Matassi pokazala je kako cijelo društvo ostaje bez svog energetskog potencijala.

„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini jer ima šire posljedice od samog smanjenja broja stanovnika. Kad mladi odlaze iz zemlje, odlazi radna snaga, znanje, ideje i budući roditelji. Jednako kao što razmišljamo o obnovljivim izvorima energije, moramo razmišljati i o tome kako obnoviti i zadržati energiju društva, odnosno kako zadržati mlade u vlastitoj zemlji i osigurati rast”, rekla je Graovac Matassi.

Hrvatska nije izuzetak, nego dio šire slike europskih zemalja iz kojih mladi odlaze zbog posla, viših primanja, obrazovanja i boljih životnih uvjeta. Ono što se događa u Hrvatskoj prisutno je i u Portugalu, Italiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Srbiji, a najizraženije je u Sjevernoj Makedoniji. Razlozi se razlikuju od zemlje do zemlje, bilo da je riječ o korupciji, niskim plaćama, slabim poslovnim prilikama ili nestašici stambenog prostora.

„U Hrvatskoj se broj osoba u dobi od 20 do 39 godina od 2011. do 2021. godine smanjio za 20 posto. Smanjenjem mlade populacije dolazi do starenja stanovništva i dugotrajnih trendova niskog fertiliteta, a populacija koja ostaje više ovisi o sustavu te relativno manje doprinosi gospodarskom razvoju i demografskom potencijalu”, istaknula je predavačica.

Mjere poput jednokratnih naknada za novorođene nemaju značajan učinak jer promjene moraju biti strukturne, a rezultati su vidljivi tek nakon 15 ili 20 godina. Zadržavanje mladih može se postići višim životnim standardom, kvalitetnijim radnim mjestima, priuštivim stanovanjem, većom sigurnošću i općom kvalitetom života. Trendovi se počinju mijenjati kada zemlja dosegne oko 80 posto prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije, za što su primjeri Irska i Poljska, koje su nekada bile iseljeničke, a danas su imigracijske zemlje.

Nastavi čitati