Svijet
Dolazi novi migrantski val: EU uvodi nova pravila za dodjelu azila
Migrante koji nemaju jasne uvjete za dobivanje azila EU želi ubuduće prepoznati i odbiti već na svojim vanjskim granicama. Pravila za dodjelu azila vrijedit će za samo mali dio migranata koji dolaze u EU.
Cijeli dan su ministrice i ministri unutarnjih poslova 27 članica EU-a raspravljali ovog četvrtka u Luksemburgu kako bi prihvatili reformu prava na azil i regulaciju migracije, koja je pripremljena već prije više godina. „Postoji svjetlo na kraju tunela”, objavio je jedan delegat nakon 12 sati vijećanja, dok su pregovori još trajali. Švedska predsjedateljica Vijeća Maria Malmer Stenergard tri je puta prekidala sjednicu kako bi tekst bio promijenjen jer su ga neke delegacije odbijale, piše Deutsche Welle.
Nakon što su velike zemlje kao Njemačka i Italija bile za prijedlog, on je mogao biti prihvaćen, ne jednoglasno nego takozvanom kvalificiranom većinom, dakle glasovima zemalja koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a. Protiv prijedloga su glasovale Poljska i Mađarska koje se i dalje ne žele pridržavati zajedničkih pravila o reguliranju migracije.
Prihvaćati izbjeglice ili plaćati
Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski najavio je da Poljska neće plaćati odštetu zato što ne prihvaća izbjeglice. A prema novim pravilima zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a trebala bi prema kvoti određenoj s obzirom na broj stanovnika.
Stručnjakinja za migracije Helena Hahn iz instituta European Policy Centre sumnja da će novi sustav funkcionirati. „Vidjeli smo do kraja da to nailazi na otpor nekih članica, uključujući Poljsku. Oni kažu, troškovi su previsoki. Zato možemo očekivati više protivljenja.”
Slabi izgledi: priznaje se manje od 20 posto tražitelja azila
Unatoč snažnom protivljenju „obvezujućoj solidarnosti” u zemljama na vanjskim granicama EU-a, kao što su Grčka, Italija, Cipar i Malta, njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser smatra odluku iz Luksemburga „povijesnom”, koja nikomu nije bila laka. Ministrica se na kraju složila s brzim postupkom provjere prava na azil na vanjskim granicama EU-a, oko kojeg se ne slažu svi u njemačkoj vladajućoj koaliciji sastavljenoj od SPD-a, Zelenih i liberala.
U tim brzim postupcima bi za najviše 12 tjedana trebalo biti utvrđeno čiji zahtjev za azilom je očito neutemeljen, jer dolazi iz relativno sigurne zemlje. A to važi za sve zemlje kod kojih je postotak priznavanje prava na azil u Europskoj uniji ispod 20 posto. Primjeri za to su Pakistan, Albanija i neke afričke zemlje.
Vraćanje u treće zemlje
Ljudi koji budu odbijeni mogu, prema novim pravilima, brzo biti vraćeni u svoju domovinu ili u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna o tomu će odlučivati zemlje na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčka i Italija. Ne postoji više zajednički popis sigurnih zemalja.
Brzim postupcima na granici bit će podvrgnute i obitelji s djecom i maloljetnici bez pratnje. Njemački Zeleni su to oštro kritizirali. Ministrica Nancy Faeser je izjavila da će se ona i dalje boriti za prava djece i iznimke. Hoće li to biti dovoljno koalicijskim partnerima, nije jasno.
40.000 mjesta za početak
Za postupak na granici se sad moraju stvoriti nova, gotovo zatvorena prihvatilišta u zemljama na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčkoj i Italiji. Takva prihvatilišta kritiziraju organizacije za zaštitu izbjeglica, ali i Zeleni i dijelovi SPD-a u Njemačkoj, jer smatraju da se praktično radi o nedopustivim zatvorima. Italija je pristala na nova pravila tek nakon što su kapaciteti za te granične postupke osjetno smanjeni, nakon teških pregovora.
Švedsko predsjedništvo je u početku predlagalo stvaranje 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. Na kraju se došlo do jedne trećine toga, dakle 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU-a moraju prihvatiti u sklopu premještanja izbjeglica iz logora u Italiji ili Grčkoj. Na prihvaćanje takvih izbjeglica, koje imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njemačka, Portugal, Irska i Luksemburg.
Sve druge članice EU-a bi morale plaćati određeni iznos u europski fond iz kojeg se financira zaštita granica i druge zadaće u sklopu sprječavanja migracija. „Zemlje u koje već stiže velik broj migranata morat će osobito povećati svoje kapacitete da bi mogle uredno obaviti te postupke na granici”, napominje stručnjakinja za migracije Helena Hahn u razgovoru za DW.
Najveće skupine ne idu u postupke na granicama
Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćene postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Za te ljude će vrijediti „normalni” postupci. To znači da će oni biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i da će onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj. Ta „sekundarna migracija”, koja prema zakonima EU-a zapravo nije dopuštena, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima. Članice EU-a se nadaju, kao i puno puta ranije, da će zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo EU-a prihvatiti te izbjeglice nazad.
Posljedice upitne
Cilj reforme je smanjiti dolazak izbjeglica, odnosno tražitelja azila, u EU. On je posljednjih godina jako porastao. U 2022. je 850.000 ljudi podnijelo prvi put zahtjev za azilom u Europskoj uniji. EU diplomati kažu kako se nadaju da će nova pravila zastrašiti migrante koji nemaju izgleda za azil. Ali, u to sumnja mađarski ministar unutarnjih poslova Sandor Pinter. Nacionalno-konzervativni Pinter je nedavno, prilikom susreta sa svojim bavarskim kolegom Joachimom Hermannom (CSU) u Würzburgu, izjavio da vanjske granice EU-a moraju biti bolje zaštićene. Njemačka ministrica Faeser je, nasuprot tomu, u Luksemburgu izjavila: „Ja želim granice držati otvorenima.”
Stručnjakinja za migracije Helena Hahn preporučuje članicama EU-a nastavak potrage za konsenzusom i bolju koordinaciju. „Ako se to ne dogodi, vjerojatno ćemo vidjeti više ovakvih stvari kakve se danas događaju.” A to znači više problematičnih postupaka, rast broja tražitelja azila. „Sustav kakav je sada ne funkcionira”, kaže austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner.
Pravila koja je sad prihvatilo Ministarsko vijeće moraju do kraja godine proći raspravu u Europskom parlamentu i tamo biti prihvaćena. Ako to prođe bez poteškoća, prije nego što parlamentarci na proljeće započnu predizbornu kampanju za Europske izbore predviđene za lipanj, nova pravila za azil mogu stupiti na snagu iduće godine. Ona se ne odnose na ratne izbjeglice iz Ukrajine. Za njih vrijedi izvanredna zaštita na temelju drugih zakonskih odredaba.
Svijet
DUGOROČNA PROGNOZA / Pripremite se na teško ljeto: Stvara se klimatski fenomen, a s njim iznadprosječne vrućine i suša
Ulazak u ljeto 2026. obilježen je naglim i značajnim promjenama u oceanima i atmosferi, a najnoviji podaci potvrđuju ubrzan razvoj fenomena El Niño, koji bi do druge polovice godine mogao dosegnuti razinu tzv. “Super El Niña”.
Iako je riječ o globalnom klimatskom obrascu, njegove posljedice već se naziru i u Europi. Ključnu ulogu u ovom procesu ima snažan oceanski Kelvinov val koji je posljednjih tjedana znatno ojačao i potaknuo prijelaz iz višegodišnjeg utjecaja La Niñe u toplu fazu El Niña. Time se mijenja i globalna cirkulacija atmosfere, što će se odraziti i na vremenske prilike u Europi tijekom ljeta.
Prema najnovijim dugoročnim prognozama modela ECMWF i UKMO, Europa bi u ljeto 2026. mogla imati temperature iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Najizraženije zatopljenje očekuje se od južne prema središnjoj i sjevernoj Europi, što je povezano s dotokom toplijeg zraka sa juga zbog područja niskog tlaka zapadno od Europe.

Istodobno, prognoze ukazuju na neujednačen raspored oborina. Veće količine kiše očekuju se u južnim, jugoistočnim i dijelom sjevernim dijelovima Europe, dok bi središnji i sjeverozapadni dijelovi kontinenta mogli imati manje oborina od prosjeka. Upravo kombinacija viših temperatura i manjka kiše povećava rizik od suše, osobito u središnjoj Europi, prenosi Večernji list.
Sličan obrazac potvrđuju i oba glavna prognostička modela. UKMO također predviđa jači južni dotok zraka prema Europi, što dodatno podiže temperature, dok raspored oborina ostaje podijeljen – više kiše na jugu i sjeveru, a manje u zapadnim i središnjim dijelovima kontinenta.
Analize prijašnjih jakih El Niño događaja pokazuju da takvi uvjeti često donose toplija ljeta u velikom dijelu Europe, uz promijenjene obrasce padalina. Iako se svaki događaj razlikuje, aktualne prognoze upućuju na sličan razvoj situacije i ovog ljeta.
Svijet
NA UDARU TOPLINSKIH VALOVA / Od sjevera sve do Mediterana: “Opasno visoke” temperature prijete Europi
Prošle godine toplinski valovi pogodili su područje od Mediterana do Arktika, a Grenland je izgubio 139 milijardi tona leda, prema novom izvješću Copernicusa, dok je solarna energija dosegnula nove visine.
Gotovo cijela Europa prošle je godine zabilježila iznadprosječne temperature, dok su šumski požari spalili rekordne površine, a toplinski valovi zahvatili su kontinent od sjevera do juga, pokazuje opsežna nova klimatska studija.
Godina 2025. donijela je temperaturu od 46°C u Portugalu, temperature od 30°C unutar Arktičkog kruga te 20 velikih šumskih požara istovremeno u Španjolskoj.
„Opasno visoke“ temperature uzrokovale su „posljedice za društva i ekosustave diljem Europe“, navodi se u izvješću o stanju klime u Europi, prenosi CNN.
Studiju su izradili Copernicusova služba za klimatske promjene i Svjetska meteorološka organizacija.
„Od UK-a do istočne Europe“
U Britaniji je, navodi se, godina donijela najtoplije ljeto ikad zabilježeno, „nacionalno značajne“ nestašice vode, rekordan broj šumskih požara i gubitke za poljoprivrednike u iznosu od 800 milijuna funti.
Iako je zemlja i ranije imala vrlo vruća ljeta, uključujući poznatu 1976. godinu, ekolozi su zabrinuti zbog toga koliko su takvi događaji postali učestaliji i rasprostranjeniji.
Samantha Burgess iz Copernicusa rekla je za Sky News da je vrućina 1976. bila „vrlo lokalizirana“ nad Britanijom.
No prošli lipanj donio je „uvjete toplinskog vala praktički od Ujedinjenog Kraljevstva sve do istočne Europe, do Grčke“.
Hilary McGrady, čelnica najveće europske organizacije za zaštitu prirode, National Trusta, rekla je za Sky News: „Ove iznimne godine sada postaju nova norma.“
Organizacija je nedavno pozvala svojih pet milijuna članova da pišu svojim zastupnicima o zaštiti britanske ugrožene divljine i ruralnih područja.
„Potrebne su hitne mjere za prilagodbu i smanjenje emisija tempom koji zahtijeva znanost“, rekla je za Sky News.
Zašto je Europa kontinent koji se najbrže zagrijava?
Ekstremni vremenski uvjeti prošle godine često su bili pojačani klimatskim promjenama, budući da se kontinent zagrijava brže od bilo kojeg drugog.
Copernicus navodi četiri razloga za taj trend, uključujući blizinu Europe arktičkoj regiji, koja se sama zagrijava najmanje tri puta brže od globalnog prosjeka.
Kontinent također postaje sunčaniji, a promjene u vremenskim obrascima uzrokuju snažnije toplinske valove.
Područja prekrivena snijegom, koja reflektiraju sunčevu toplinu, također se tope.
Tračak nade
Ipak, izvješće donosi i tračak nade jer je solarna energija dosegnula rekordne razine.
Osigurala je 12,5% električne energije u Europi, u odnosu na 10,3%, potaknuto povećanjem instalacija i činjenicom da kontinent postaje sunčaniji.
Od 1980-ih, stroži propisi smanjili su onečišćenje aerosolima iz automobila i elektrana; to je razbistrilo nebo od reflektirajućih čestica, omogućujući većem broju sunčevih zraka da dopru do kontinenta.
Međutim, prema industrijskom udruženju Solar Energy UK, solarni paneli ne funkcioniraju dobro ako se previše zagriju.
Svijet
Njemački kardinal Marx želi dijeliti blagoslove istospolnim parovima. Što će reći papa Lav XIV?
Njemački kardinal Marx je poslanicom svojoj biskupiji provocirao papu da konačno jasno kaže što misli o blagoslovu istospolnih parova. Odgovor je brzo stigao, iz druge ruke: Lav XIV. “nije baš oduševljen”
Katolička crkva još je daleko od mogućnosti crkvenog vjenčanja homoseksualnih parova, iako je papa Franjo jasno rekao kako se “nikome” ne smije uskratiti blagoslov. No njegov nasljednik papa Lav XIV. je, iako je već duže od godinu dana na čelu Crkve, dosad izbjegavao jasno reći svoje mišljenje i o tom pitanju.
No nakon inicijative njemačkog kardinala to više nije bilo moguće. Doduše Marx je poslanicu uputio svojoj nadbiskupiji München-Freising, ali dodatnu težinu svakako ima što je on i bivši predsjednik Njemačke biskupske konferencije i u njoj se poziva na smjernice i te Konferencije i Središnjeg odbora njemačkih katolika (ZdK).
I kardinal Marx ukazuje kako Crkva blagoslov vjenčanja može dati samo ženi i muškarcu, ali blagoslov bi mogli dobiti – svi.
“Nijedan par ne smije biti odbijen”
Piše i kako sakrament braka “nije moguć” za homoseksualne parove, ali se “odustaje od dosadašnjeg kategoričkog ‘ne’ blagoslovu tih parova”. U duhu pape Franje ponavlja kako “niti jedan par ne smije biti odbijen” i kako “Crkva parovima koji su povezani ljubavlju iskazuje priznanje i nudi im pratnju”. Niti kardinal ništa ne naređuje dušobrižnicima u svojoj nadbiskupiji, ali im to savjetuje kao “temelj pastoralnog djelovanja”, podsjeća Deutsche Welle.
Smjernica o blagoslovu “svih” parova usvojena prije godinu dana već se provodi u biskupiji Limburg, na čijem je čelu donedavni predsjednik Njemačke biskupske konferencije i nasljednik kardinala Marxa, Georg Bätzing. Parovi mogu dobiti blagoslov i u biskupijama Trier te Rottenburg‑Stuttgart jer je to još uvijek uvelike u nadležnosti tamošnjeg biskupa. Utoliko sasvim drukčija situacija vlada ondje gdje glavnu riječ imaju konzervativni biskupi, primjerice u biskupijama Köln, Regensburg ili Passau.
Svi su pozvani slijediti Isusa
Papa Franjo je rekao da pred nikim vrata crkve ne smiju ostati zatvorena i kako blagoslov trebaju dobiti svi koji ga žele.Foto: Vatican Media/picture alliance
Očito je to sad već bilo previše za papu Lava XIV. U zrakoplovu pri povratku sa svog puta po Africi je izjavio kako se Vatikan ne slaže s formalnim blagoslovima homoseksualnih parova izvan onoga što je dopustio papa Franjo, kada je rekao da “svi” mogu primiti blagoslov. Potom je Lav dodao i kako je čuvena i sporna Franjina izjava blagoslova za tutti, tutti, tutti (“svi, svi, svi”) izraz uvjerenja Katoličke crkve “kako su svi dobrodošli i pozvani slijediti Isusa”, ali tu su i granice gdje Crkva “nije spremna prihvatiti” veću liberalizaciju, piše DW.
“Skloni smo misliti kako Crkva, kada govori o moralu, govori samo o seksualnom moralu. U stvarnosti, mislim da postoje mnogo veće i važnije teme poput pravde, ravnopravnosti, slobode muškarca i žene, vjerske slobode”, izjavio je papa Lav XIV. u avionu na povratku s puta po Africi.
Već u avionu pri povratku iz Afrike je papa upozorio Nijemce: da, blagosloviti se mogu “svi”, ali i to ima granica koje Crkva ne želi prijeći pod njegovim vodstvom.
-
ZADAR / ŽUPANIJA8 sati prijeMORATE U SPIZU? Danas u Zadru rade sljedeće trgovine…
-
magazin4 dana prijeFOTOGALERIJA / Svjetski dan plesa u City Galleriji
-
magazin3 dana prijeSPORTSKI ULAZAK U LJETO / Doživite Maslenica Sunset Run 2026. Prijave su otvorene!
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeVanja Čvrljak izabran za direktora Turističke zajednice Zadarske županije




