Connect with us

Svijet

Pakleni fenomen El Nino stiže u Europu: Evo gdje se očekuju najviše temperature

Objavljeno

-

Sezona uragana u Atlantiku počinje početkom lipnja, a prognostičari pomno prate porast temperature oceana, i to ne samo u Atlantiku.

Posebno su važne dvije lokacije kada su u pitanju atalnski uragani – sjevernoatlantski bazen, gdje se uragani rađaju i jačaju, i istočno-središnji tropski Tihi ocean, gdje nastaje pakleni fenomen El Nino.

Ove godine to dvoje je u sukobu i vjerojatno je da će zbog toga doći do suprotnih učinaka na ključne uvjete koji mogu izazvati ili prekinuti sezonu uragana u Atlantiku. Rezultat bi mogao biti dobra vijest za karipsku i atlantsku obalu: gotovo prosječna sezona uragana. No, prognostičari upozoravaju da ta prognoza uragana ovisi o širenju El Nina, piše IFL Science.

Kada je tropski istočni i središnji Pacifik neobično topao, može nastati El Nino. U tom slučaju, mijenja se cirkulacija atmosfere što pokreće telekonekciju utječući na vjetrove istok-zapad u višoj atmosferi diljem tropskih krajeva, što u konačnici rezultira jačim vertikalnim smicanjem vjetra u atlantskom bazenu. To u konačnici može dovesti do blažih uragana, a upravo to ovog ljeta očekuju i prognostičari.

Kakvo nas ljeto očekuje?

Ekstremne vremenske promjene mogu utjecati i na naše odluke o tome gdje ćemo ljetovati.

Kako piše Euronews, svijet bi mogao doživjeti nove toplinske rekorde upravo zahvaljujući toplinskom fenomenu El Nino. Uzrokovan time što su vode u Tihom oceanu postale mnogo toplije nego inače, ovaj događaj znači da ćemo se vjerojatno suočiti s intenzivnijim toplinskim valovima, produljenim vrućim godišnjim dobima i jačim olujama.

Već se predviđa da će ova godina biti toplija od 2022. i peta ili šesta najtoplija godina u povijesti.

Prema Službi za klimatske promjene Copernicus, Španjolska, Francuska i Italija bi između lipnja i kolovoza ovog ljeta mogle iskusiti temperature više od 60 posto od prosjeka. Predviđa se da će južna i zapadna Europa doživjeti najveće vrućine.

Intenzivno vrijeme na Mediteranu

No, sezonska prognoza predviđa i iznadprosječnu količinu oborina diljem južne Europe tijekom cijelog ljeta. Međutim, malo je vjerojatno da će ovi pljuskovi imati veliki utjecaj na dugotrajne uvjete suše u ovim regijama.

To bi moglo značiti nepredvidljivije i intenzivnije vrijeme na Mediteranu tijekom ljetne sezone odmora.

Iznimno visoke temperature također povećavaju rizik od šumskih požara, a francuske vlasti upozoravaju da sezona počinje puno ranije nego inače. A s obzirom na to da kiša vjerojatno neće ublažiti uvjete suše, oni koji odluče provesti godišnji odmor u južnoj Europi, mogli bi se suočiti s redukcijom vode, piše Euronews.

Mogu li neke popularne destinacije postati prevruće za turiste?

Iako sunce i vrućina često privlače turiste na određena odredišta, putnici su sve svjesniji činjenice da prevelika vrućina može ometati odmor i uživanje.

Istraživanje koje je prošle godine proveo britanski pružatelj putnih osiguranja InsureandGo pokazalo je da 71 posto ljudi smatra da će dijelovi Europe biti prevrući za posjet tijekom ljeta do 2027. godine. Odredišta koja su ih najviše brinula su Španjolska, Grčka, Turska i Cipar.

Do 2100. godine popularna odredišta za odmor diljem Europe mogla bi se suočiti s rizikom od još neviđenih rekordnih toplinskih valova, pokazala je nedavna studija koju je provelo britansko Sveučilište u Bristolu. Drugo izvješće iz travnja upozorilo je da bi se Pariz do 2050. mogao suočiti s vrućim ljetnim temperaturama većim od 50°C.

Europska komisija za putovanja (ETC) već je utvrdila da povoljni vremenski uvjeti imaju podjednak utjecaj na odabir odredišta. ETC kaže da to pokazuje povećanu svijest među putnicima o ograničenjima koja nameću ekstremni vremenski uvjeti.

 
Nastavi čitati
Kliknite za komentar

Ostavite komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Svijet

Golema santa leda se odlomila na Antarktici. Nastala pukotina od 14 kilometara

Objavljeno

-

Velika santa leda odlomila se od ledene ploče Brunt na Antarktici, objavila je istraživačka organizacija British Antarctic Survey (BAS). Santa leda, veličine 380 četvornih kilometara, odvojila se u ponedjeljak, nekoliko tjedana nakon što se u ledu otvorila pukotina od čak 14 kilometara.

Ovakvo odvajanje golemog komada leda od ledenjaka ili od ledene mase treće je u regiji u posljednje četiri godine.

Znanstvenici BAS-a u tom su području uočili nestabilnosti još prije više od deset godina, zbog čega je britanska istraživačka stanice Halley godine 2016. premještena 20 kilometara u unutrašnjost. Istraživač BAS-a Oliver Marsh je rekao da je “ovakvo odvajanje leda bilo očekivano još prije osam godina, zbog čega se sveukupna površina ledene ploče smanjila na najmanju moguću mjeru od početka praćenja.”

U objavi za javnost istraživači BAS-a su istaknuli da događaj nije povezan s klimatskim promjenama. U bazi Halley znanstvenici borave u razdoblju od studenoga do ožujka, odnosno za vrijeme antarktičkog ljeta. Područje se u ostatku godine prati pomoću satelitskih snimaka.

 
Nastavi čitati

Svijet

Umro Toni Montano

Objavljeno

-

By

Glazbenik Toni Montano preminuo je danas u 62. godini.

Toni Montano rođen je kao Velibor Miljković u Beogradu 1962. godine.

Miljković je započeo karijeru kao pjevač u punk rock bendu Radost Evrope, koji je formiran 1979. godine. Kroz bend je prošao veliki broj glazbenika, uključujući Dimeta Todorova koji je kasnije bio član Partibrejkersa i Slobodana Loku Neškovića koji je kasnio bio član benda Urbana gerila. Bend je imao probe i uglavnom nastupao u beogradskom Studentskom kulturnom centru, a uglavnom su izvodili pjesme punk rock grupe Ramones, ali i svoje. Bend je prestao s radom 1985. godine, a dio materijala našao se na Miljkovićevom debitantskom albumu, koji je počeo solu karijeru nakon raspuštanja benda. Na festivalu MESAM osvojio je tri nagrade, piše Nova.rs.

Posljednji studijski album “Srećan rođendan“ objavio je 1999. godine, a singl “Neću da budem šljam“ 2021. godine.

 
Nastavi čitati

Svijet

Cijene nafte pale

Objavljeno

-

Cijene nafte pale su danas na međunarodnim tržištima na 82 dolara budući da se rast zaliha u SAD-u nadovezao na strahovanja ulagača da će oklijevanje američke središnje banke sa snižavanjem troškova zaduživanja zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela nakon podneva bila niža za 87 centi nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine i iznosila je 82,01 dolar. U gotovo istom iznosu barel je pojeftinio i na američkom tržištu gdje se njime trgovalo po 77,85 dolara.

Čeka se objava zapisnika sa zadnjeg sastanka FED-a

U fokusu je trgovaca rast zaliha nafte u SAD-u u prošlom tjednu, prema tržišnim izvorima koji se pozivaju na podatke udruge proizvođača API. Na pragu sezone vožnje zalihe sirove nafte porasle su po njihovim navodima za 2,48 milijuna barela, a zalihe benzina za 2,1 milijun barela.

Vlada će objaviti službene podatke tijekom dana. Signal slabije potražnje u vodećem svjetskom potrošaču nadovezao se na strahovanja da će visoki troškovi zaduživanja u SAD-u zakočiti gospodarstvo i potražnju za energentima.  

“Trebalo bi pričekati sa sniženjem kamatnih stopa”

Dužnosnici američke središnje banke rekli su u utorak da bi sa sniženjem kamatnih stopa trebalo pričekati još nekoliko mjeseci i uvjeriti se da se inflacija uistinu spušta prema ciljanih dva posto.

Analitičari sada čekaju objavu zapisnika s prošle sjednice Fedovog odbora za otvoreno tržište (FOMC).

“Zapisnici Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) bit će pomno proučeni zbog Fedove procjene o neravnomjernoj inflaciji u prvom tromjesečju i mogućih naznaka o datumu i razmjerima smanjenja kamatnih stopa u 2024.”, objasnili su u izvješću analitičari ANZ-a.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) odvojeno je izvijestila da je u utorak barel košarice nafte njezinih članica pojeftinio 93 centa, na 83,58 dolara.

 
Nastavi čitati
Oglasi
Oglasi
Oglasi
Oglasi

U trendu