Svijet
Što je kaptagon, droga koju masovno proizvode u Siriji i stvara jaku ovisnost?
Droga imena kaptagon bila je tema diplomatskih rasprava među arapskim zemljama koje žele normalizirati odnose sa Sirijom.
Ovaj stimulans, sličan amfetaminu, koji izaziva izrazitu ovisnost masovno se proizvodi u Siriji i krijumčari u zaljevske zemlje, a sirijski čelnik Bashar al-Assad želio je ovaj problem iskoristiti kao sredstvo za pregovore o ponovnom sirijskom članstvu u Arapskoj ligi. Zemlje regije žele zaustaviti ilegalnu trgovinu drogom, prenosi Al Jazeera.
Na sastanku 1. svibnja u Ammanu, ministri vanjskih poslova arapskih zemalja dogovorili su suradnju s Jordanom i Irakom u naporima da identificiraju izvore proizvodnje i krijumčarenja ove droge, piše u izjavi jordanskog ministarstva vanjskih poslova.
Tjedan dana kasnije, poznati sirijski krijumčar droge i njegova obitelj ubijeni su u zračnom napadu u južnoj Siriji, a odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.
Evo što treba znati o ovoj drogi i njenoj važnosti.
Gdje je kaptagon nastao?
Kaptagon je službeni naziv psihoaktivnog lijeka koji je 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodila njemačka kompanija Degussa Pharma Gruppe. Uglavnom se propisivao kao lijek za poremećaj pozornosti, narkolepsiju i kao stimulant za centralni živčani sustav.
Tablete kaptagona sadržavale su fenetilin, sintetsku drogu iz iste skupine kojoj pripada amfetamin.
Godine 1986., fenetilin je uvršten na popis psihotropskih supstanci Ujedinjenih naroda, a većina zemalja prestala ga je koristiti. Međunarodni odbor za kontrolu narkotika 2011. je izjavio da nijedna zemlja svijeta ne proizvodi fenetilin od 2009. godine.
Proizvodnja nije uistinu prestala
Službeno, proizvodnja se jest zaustavila, no preostale zalihe prokrijumčarene su iz istočne Europe, ponajviše Bugarske, na Bliski istok. Devedesetih i 2000-ih godina ponovno su se u Bugarskoj počele proizvoditi krivotvorene tablete nazvane captagon, navedeno je u izvješću Europskog centra za droge i ovisnost iz 2018. godine.
Droga je krijumčarena iz zemlje putem balkanskih i turskih zločinačkih mreža do arapskog poluotoka.
Turske i bjeloruske vlasti provele su oštre mjere suzbijanja proizvodnje, koje su uključivale zatvaranje 18 velikih laboratorija uključenih u sintezu amfetamina. To je rezultiralo drastičnim smanjenjem trgovine na Balkanu.
Zašto Sirija proizvodi toliko kaptagona?
Nakon brutalnog vladinog gušenja prosvjeda protiv Assada 2011. godine, Siriju je razorio građanski rat. Međunarodno izolirana i uništena borbama, zemlja je potonula u gospodarsku krizu.
Iako Damask negira ikakvu umiješanost u trgovinu, promatrači kažu da su al-Assad i njegovi saveznici zaradili milijarde dolara proizvodnjom i krijumčarenjem ove droge.
Izvješće instituta New Lines kaže da sirijska vlada koristi “lokalne savezničke strukture, ali i druge naoružane skupine poput Hezbollaha, za tehničku i logističku podršku u proizvodnji i krijumčarenju kaptagona.”
Stručnjaci navode da se većina globalne proizvodnje kaptagona danas odvija u Siriji, a primarna destinacija ove droge su bogate zaljevske zemlje.
Što čine Jordan i druge zemlje Zaljeva?
Od prošle godine su zemlje kroz koje su prolazile velike količine kaptagona pojačale napore da zaustave protok droge iz Sirije.
U veljači 2022., jordanska vojska izjavila je da je od početka godine ubila 30 krijumčara i zaustavila pokušaje krijumčarenja 16 milijuna tableta kaptagona u Jordan iz Sirije – to je veća količina nego ukupan broj tableta zaplijenjen u čitavoj 2021. godini.
Krajem kolovoza prošle godine, saudijske vlasti zaplijenile su 46 milijuna tableta amfetamina, koje su prokrijumčarene, sakrivene, u pošiljci brašna.
Glasnogovornik saudijskog direktorata za kontrolu narkotika rekao je da je to bila “najveća operacija krijumčarenja ove količine narkotika u Saudijsku Arabiju odjednom.”
U veljači ove godine uhićen je muškarac u zračnoj luci u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nakon što je u zemlju pokušao prokrijumčariti 4,5 milijuna tableta kaptagona u limenkama mahuna.
Što čini ostatak svijeta?
Iako je ova droga relativno nepoznata izvan Bliskog istoka, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država izrazile su zabrinutost zbog njene proizvodnje u Siriji.
Obje zemlje ove su godine uvele nove sankcije Sirijcima umiješanima u trgovinu ovom drogom. Britanska vlada rekla je da se 80 posto proizvodnje kaptagona odvija u Siriji, a proizvodnja predstavlja “financijski spas” za al-Assadov režim, “s vrijednošću otprilike tri puta većom od ukupne trgovine meksičkih kartela.” Vlada je također izjavila da industriju olakšavaju Hezbollah i druge skupine uz podršku Irana, “što pojačava nestabilnosti u regiji i pridonosi sve većoj ovisničkoj krizi.”
U prosincu prošle godine, SAD je uveo zakon o kaptagonu, kojim se američke agencije obvezuju da će se pozabaviti nezakonitom trgovinom zbog straha da bi droga mogla doći do Amerike.
Kako je kaptagon zaslužan za povratak Sirije u Arapsku ligu?
Članovi Arapske lige žele zaustaviti proizvodnju i prodaju kaptagona iz Sirije, što je, čini se, bio glavni pregovarački adut Damaska.
Jordanski dužnosnik na sastanku ministara 1. svibnja izjavio je da Sirija mora pokazati da ozbiljno želi doći do političkog rješenja, jer je to uvjet za lobiranje za ukidanje zapadnih sankcija – ključnog koraka za financiranje obnove u Siriji.
Saudijska Arabija, koja je najveće tržište za ovu drogu, također je tražila obećanja u pregovorima o normalizaciji odnosa s Damaskom.
Kraljevstvo je u ranim danima rata podržalo pobunjeničke skupine u Siriji, no nedavno je Saudijska Arabija pokazala želju za poboljšanjem odnosa u sklopu širih promjena u regionalnoj diplomaciji, uključujući približavanje Iranu.
Nakon sastanka u Ammanu, ministri vanjskih poslova Egipta, Iraka, Jordana, Saudijske Arabije i Sirije izjavili su da je Damask pristao “provesti potrebne korake kako bi zaustavio krijumčarenje na granicama s Jordanom i Irakom”.
Tko je narkobos ubijen u Siriji?
Ministri vanjskih poslova iz Arapske lige glasali su u nedjelju za povratak Sirije u ligu, na sastanku u Kairu.
Samo dan kasnije, Marai al-Ramthan, za kojeg se vjeruje da je sirijski krijumčar drogom, ubijen je zajedno sa svojom obitelji u napadu u južnoj Siriji. Odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.
Al-Ramthan se smatra “najpoznatijim trgovcem droge u regiji, ali i najvećim krijumčarem droga, uključujući kaptagon, u Jordan”, rečeno je iz Sirijskog observatorija za ljudska prava, organizacije sa sjedištem u Britaniji.
Svijet
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Svijet
Sredozemno more postalo poput “toplica”: Izmjerena rekordna temperatura
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Svijet
PRVE PROGNOZE ZA ZIMU / Pred Europom je velika promjena vremena
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.




