Svijet
Što je kaptagon, droga koju masovno proizvode u Siriji i stvara jaku ovisnost?
Droga imena kaptagon bila je tema diplomatskih rasprava među arapskim zemljama koje žele normalizirati odnose sa Sirijom.
Ovaj stimulans, sličan amfetaminu, koji izaziva izrazitu ovisnost masovno se proizvodi u Siriji i krijumčari u zaljevske zemlje, a sirijski čelnik Bashar al-Assad želio je ovaj problem iskoristiti kao sredstvo za pregovore o ponovnom sirijskom članstvu u Arapskoj ligi. Zemlje regije žele zaustaviti ilegalnu trgovinu drogom, prenosi Al Jazeera.
Na sastanku 1. svibnja u Ammanu, ministri vanjskih poslova arapskih zemalja dogovorili su suradnju s Jordanom i Irakom u naporima da identificiraju izvore proizvodnje i krijumčarenja ove droge, piše u izjavi jordanskog ministarstva vanjskih poslova.
Tjedan dana kasnije, poznati sirijski krijumčar droge i njegova obitelj ubijeni su u zračnom napadu u južnoj Siriji, a odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.
Evo što treba znati o ovoj drogi i njenoj važnosti.
Gdje je kaptagon nastao?
Kaptagon je službeni naziv psihoaktivnog lijeka koji je 60-ih godina prošlog stoljeća proizvodila njemačka kompanija Degussa Pharma Gruppe. Uglavnom se propisivao kao lijek za poremećaj pozornosti, narkolepsiju i kao stimulant za centralni živčani sustav.
Tablete kaptagona sadržavale su fenetilin, sintetsku drogu iz iste skupine kojoj pripada amfetamin.
Godine 1986., fenetilin je uvršten na popis psihotropskih supstanci Ujedinjenih naroda, a većina zemalja prestala ga je koristiti. Međunarodni odbor za kontrolu narkotika 2011. je izjavio da nijedna zemlja svijeta ne proizvodi fenetilin od 2009. godine.
Proizvodnja nije uistinu prestala
Službeno, proizvodnja se jest zaustavila, no preostale zalihe prokrijumčarene su iz istočne Europe, ponajviše Bugarske, na Bliski istok. Devedesetih i 2000-ih godina ponovno su se u Bugarskoj počele proizvoditi krivotvorene tablete nazvane captagon, navedeno je u izvješću Europskog centra za droge i ovisnost iz 2018. godine.
Droga je krijumčarena iz zemlje putem balkanskih i turskih zločinačkih mreža do arapskog poluotoka.
Turske i bjeloruske vlasti provele su oštre mjere suzbijanja proizvodnje, koje su uključivale zatvaranje 18 velikih laboratorija uključenih u sintezu amfetamina. To je rezultiralo drastičnim smanjenjem trgovine na Balkanu.
Zašto Sirija proizvodi toliko kaptagona?
Nakon brutalnog vladinog gušenja prosvjeda protiv Assada 2011. godine, Siriju je razorio građanski rat. Međunarodno izolirana i uništena borbama, zemlja je potonula u gospodarsku krizu.
Iako Damask negira ikakvu umiješanost u trgovinu, promatrači kažu da su al-Assad i njegovi saveznici zaradili milijarde dolara proizvodnjom i krijumčarenjem ove droge.
Izvješće instituta New Lines kaže da sirijska vlada koristi “lokalne savezničke strukture, ali i druge naoružane skupine poput Hezbollaha, za tehničku i logističku podršku u proizvodnji i krijumčarenju kaptagona.”
Stručnjaci navode da se većina globalne proizvodnje kaptagona danas odvija u Siriji, a primarna destinacija ove droge su bogate zaljevske zemlje.
Što čine Jordan i druge zemlje Zaljeva?
Od prošle godine su zemlje kroz koje su prolazile velike količine kaptagona pojačale napore da zaustave protok droge iz Sirije.
U veljači 2022., jordanska vojska izjavila je da je od početka godine ubila 30 krijumčara i zaustavila pokušaje krijumčarenja 16 milijuna tableta kaptagona u Jordan iz Sirije – to je veća količina nego ukupan broj tableta zaplijenjen u čitavoj 2021. godini.
Krajem kolovoza prošle godine, saudijske vlasti zaplijenile su 46 milijuna tableta amfetamina, koje su prokrijumčarene, sakrivene, u pošiljci brašna.
Glasnogovornik saudijskog direktorata za kontrolu narkotika rekao je da je to bila “najveća operacija krijumčarenja ove količine narkotika u Saudijsku Arabiju odjednom.”
U veljači ove godine uhićen je muškarac u zračnoj luci u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima nakon što je u zemlju pokušao prokrijumčariti 4,5 milijuna tableta kaptagona u limenkama mahuna.
Što čini ostatak svijeta?
Iako je ova droga relativno nepoznata izvan Bliskog istoka, zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država izrazile su zabrinutost zbog njene proizvodnje u Siriji.
Obje zemlje ove su godine uvele nove sankcije Sirijcima umiješanima u trgovinu ovom drogom. Britanska vlada rekla je da se 80 posto proizvodnje kaptagona odvija u Siriji, a proizvodnja predstavlja “financijski spas” za al-Assadov režim, “s vrijednošću otprilike tri puta većom od ukupne trgovine meksičkih kartela.” Vlada je također izjavila da industriju olakšavaju Hezbollah i druge skupine uz podršku Irana, “što pojačava nestabilnosti u regiji i pridonosi sve većoj ovisničkoj krizi.”
U prosincu prošle godine, SAD je uveo zakon o kaptagonu, kojim se američke agencije obvezuju da će se pozabaviti nezakonitom trgovinom zbog straha da bi droga mogla doći do Amerike.
Kako je kaptagon zaslužan za povratak Sirije u Arapsku ligu?
Članovi Arapske lige žele zaustaviti proizvodnju i prodaju kaptagona iz Sirije, što je, čini se, bio glavni pregovarački adut Damaska.
Jordanski dužnosnik na sastanku ministara 1. svibnja izjavio je da Sirija mora pokazati da ozbiljno želi doći do političkog rješenja, jer je to uvjet za lobiranje za ukidanje zapadnih sankcija – ključnog koraka za financiranje obnove u Siriji.
Saudijska Arabija, koja je najveće tržište za ovu drogu, također je tražila obećanja u pregovorima o normalizaciji odnosa s Damaskom.
Kraljevstvo je u ranim danima rata podržalo pobunjeničke skupine u Siriji, no nedavno je Saudijska Arabija pokazala želju za poboljšanjem odnosa u sklopu širih promjena u regionalnoj diplomaciji, uključujući približavanje Iranu.
Nakon sastanka u Ammanu, ministri vanjskih poslova Egipta, Iraka, Jordana, Saudijske Arabije i Sirije izjavili su da je Damask pristao “provesti potrebne korake kako bi zaustavio krijumčarenje na granicama s Jordanom i Irakom”.
Tko je narkobos ubijen u Siriji?
Ministri vanjskih poslova iz Arapske lige glasali su u nedjelju za povratak Sirije u ligu, na sastanku u Kairu.
Samo dan kasnije, Marai al-Ramthan, za kojeg se vjeruje da je sirijski krijumčar drogom, ubijen je zajedno sa svojom obitelji u napadu u južnoj Siriji. Odgovornost za napad pripisuje se Jordanu.
Al-Ramthan se smatra “najpoznatijim trgovcem droge u regiji, ali i najvećim krijumčarem droga, uključujući kaptagon, u Jordan”, rečeno je iz Sirijskog observatorija za ljudska prava, organizacije sa sjedištem u Britaniji.
Svijet
Tajanstvena “hladna mrlja” zbunjivala je znanstvenike. Nova studija kaže da je to zloslutan znak
U sjevernom Atlantskom oceanu, južno od Grenlanda i Islanda, nalazi se veliko područje mora koje se ponaša suprotno od ostatka planeta. Dok se oceani zagrijavaju, taj se dio Atlantika hladi. Novo istraživanje tvrdi da je pronašlo odgovor na taj fenomen – i upozorava da bi on mogao biti znak približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih prijelomnih točaka.
Područje poznato kao “hladna mrlja” ili “rupa zagrijavanja” od 1900. godine ohladilo se za gotovo jedan Celzijev stupanj.
Znanstvenici već dugo raspravljaju o uzroku te anomalije. Jedna mogućnost bila je da je posljedica gubitka topline s površine oceana zbog promjena u vjetrovima i oblacima. Druga je mogućnost da pokazuje slabljenje ključnog sustava oceanskih struja koji prenosi toplinu. Novo istraživanje zaključuje da je vjerojatniji drugi scenarij – slabljenje oceanske cirkulacije – što bi moglo imati ozbiljne posljedice za budućnost planeta, piše CNN.
Riječ je o Atlantskoj meridionalnoj cirkulaciji prevrtanja (AMOC), golemom sustavu oceanskih struja koji funkcionira poput svojevrsne pokretne trake. Ona prenosi toplu vodu iz tropskih područja prema sjevernoj hemisferi, gdje se voda hladi, tone u dubine oceana i vraća prema jugu.
Brojna istraživanja ukazuju na to da taj sustav slabi zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Otapanje ledenih površina povećava količinu slatke vode u oceanima, čime se narušava osjetljiva ravnoteža temperature i slanosti koja pokreće AMOC.
Neki znanstvenici upozoravaju da se AMOC približava kritičnoj točki nakon koje bi se njegov kolaps mogao nezaustavljivo pokrenuti, možda već tijekom ovog stoljeća.
Potpuni zastoj AMOC-a imao bi globalne posljedice: ubrzao bi rast razine mora na istočnoj obali Sjedinjenih Američkih Država, donio ekstremno hladne zime dijelovima Europe i poremetio monsunske obrasce u Africi, što bi moglo uzrokovati dugotrajne suše.
Hladna mrlja kao trag slabljenja oceanske cirkulacije
Znanstvenici su “hladnu mrlju” dugo smatrali mogućim znakom promjena u AMOC-u jer se upravo na tom području oslobađa velik dio topline koju ta oceanska struja prenosi.
Kako bi bolje razumjeli što se događa u tom dijelu Atlantika, istraživači su kombinirali stvarne podatke o temperaturi oceana prikupljene mjernim uređajima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se zahlađenje ne događa samo na površini mora, nego i duboko u oceanu – na mjestima gdje vremenski uvjeti poput vjetra i oblaka imaju mnogo slabiji utjecaj. Svi rezultati upućuju na ulogu AMOC-a, zaključili su istraživači.
“Promjena u prijenosu oceanske topline uzrok je hlađenja hladne mrlje”, rekao je Stefan Rahmstorf, jedan od autora studije i profesor fizike i oceanografije na Sveučilištu u Potsdamu u Njemačkoj. Dodao je da postoje i drugi neovisni dokazi o slabljenju AMOC-a, a neka istraživanja sugeriraju da je taj sustav danas slabiji nego u bilo kojem trenutku tijekom posljednjih tisuću godina.
Znanstvenici upozoravaju na ograničenja istraživanja
René van Westen, istraživač mora i atmosfere sa Sveučilišta u Utrechtu, koji nije sudjelovao u istraživanju, istaknuo je da je prethodno bilo moguće objasniti nastanak hladne mrlje samo atmosferskim uvjetima.
Ipak, činjenica da je novo istraživanje pokazalo slične rezultate kroz različite skupove podataka “jača pouzdanost zaključaka”, rekao je.
David Thornalley, profesor znanosti o oceanima i klimi na University College Londonu, također smatra da istraživanje dodatno potvrđuje povezanost između hladne mrlje i slabljenja AMOC-a, ali upozorava da su dostupni podaci iz stvarnog svijeta ograničeni.
“Ti skupovi podataka najbolje se mogu promatrati kao dobre procjene, a ne kao savršeni prikaz stvarnosti”, rekao je. Za CNN je dodao da još postoje određene nepoznanice te da ovo istraživanje “vjerojatno neće biti posljednje” u toj raspravi.
S njim se složio i Jonathan Baker, vodeći klimatolog britanske meteorološke službe Met Office, koji smatra da studija donosi dodatne dokaze o ulozi AMOC-a u nastanku hladne mrlje, ali ne daje konačan odgovor na pitanje.
Novo istraživanje pokazuje da Švicarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim europskim tržištima nekretnina, a cijene stanova u Zürichu više su nego dvostruko veće nego u Parizu.
Najskuplja europska tržišta stanova koncentrirana su u iznenađujuće malom dijelu kontinenta.
Prema podacima portala Global Property Guide, čak četiri od pet najskupljih gradova za kupnju stambenih nekretnina nalaze se u Švicarskoj i Luksemburgu. Na vrhu ljestvice nalazi se Zürich, gdje prosječna cijena stana prelazi 18.000 eura po četvornom metru.
Euronews donosi pregled 10 najskupljih europskih gradova za kupnju stana.
10. Stockholm: prosječna cijena 8.380 €/m²
Glavni grad Švedske otvara top 10 ljestvicu i bilježi jedan od najsnažnijih oporavaka tržišta nekretnina u Europi.
Smješten na 14 otoka, na spoju jezera Mälaren i Baltičkog mora, Stockholm spaja visok životni standard s jednim od najograničenijih stambenih tržišta u Europi.
Prosječna cijena stana iznosi 8.380 eura po četvornom metru, što je rast od 7,2 posto u odnosu na prošlu godinu i 17 posto u posljednje dvije godine.
Za usporedbu, u Göteborgu prosječna cijena iznosi 4.428 eura po četvornom metru, a u Malmöu 3.369 eura.
9. Kopenhagen: prosječna cijena 8.405 €/m²
Danska prijestolnica, poznata po slikovitoj luci Nyhavn, biciklističkoj infrastrukturi i vrhunskoj gastronomskoj sceni, ujedno je i najbrže rastuće tržište među deset vodećih gradova.
Prosječna cijena stana iznosi 8.405 eura po četvornom metru, što je rast od 14,3 posto u godinu dana i čak 24 posto u dvije godine.
U Aarhusu, drugom najvećem danskom gradu, cijene su pale 16,7 posto i iznose 4.128 eura po četvornom metru, dok su u Odenseu i Aalborgu ispod 2.800 eura.
8. Oslo: prosječna cijena 9.332 €/m²
Norveška prijestolnica posljednjih godina bilježi snažan oporavak tržišta nekretnina.
Grad na čelu Oslofjorda spaja modernu nordijsku arhitekturu s jednim od najviših životnih standarda u Europi.
Prosječna cijena stana dosegnula je 9.332 eura po četvornom metru, što je 6,3 posto više nego lani i 14 posto više nego prije dvije godine.
7. Amsterdam: prosječna cijena 9.437 €/m²
Amsterdamska četvrt kanala iz 17. stoljeća postala je jedna od najskupljih stambenih lokacija u Europi.
Kronični nedostatak stanova, stroga urbanistička pravila i snažna međunarodna potražnja i dalje guraju cijene prema gore.
Prosječna cijena stana iznosi 9.437 eura po četvornom metru, uz godišnji rast od 13 posto.
6. Pariz: prosječna cijena 9.490 €/m²
Pariz ostaje jedno od najpoznatijih svjetskih tržišta nekretnina, ali za razliku od većine gradova na ovoj listi, cijene ondje padaju.
Prosječna cijena stana iznosi 9.490 eura po četvornom metru, što je pad od 0,3 posto u odnosu na prošlu godinu i 7,3 posto u odnosu na razdoblje prije dvije godine.
Unatoč tome, cijene su i dalje znatno više nego u ostatku Francuske. U Lyonu prosječna cijena iznosi 4.551 euro po četvornom metru, u Bordeauxu 4.443 eura, a u Nantesu 3.376 eura.
5. Bern: prosječna cijena 9.952 €/m²
Bern se smatra najdiskretnijim luksuznim tržištem nekretnina u Švicarskoj.
Glavni grad poznat po staroj gradskoj jezgri pod zaštitom UNESCO-a najjeftiniji je među četiri švicarska grada na ovoj listi, no cijene su i dalje blizu 10.000 eura po četvornom metru.
4. Luksemburg: prosječna cijena 10.941 €/m²
Luksemburg, najbogatija europska država prema BDP-u po stanovniku, dom je jednog od najskupljih tržišta nekretnina na kontinentu.
U glavnom gradu prosječna cijena stana iznosi 10.941 euro po četvornom metru.
Unatoč nedavnom padu cijena, Luksemburg ostaje jedan od rijetkih gradova u Europi gdje tipičan jednosoban stan lako može stajati više od milijun eura.
3. Luzern: prosječna cijena 12.066 €/m²
Luzern je možda najveće iznenađenje na listi.
Smješten na obali Luzernskog jezera, u podnožju Alpa, jedan je od najslikovitijih gradova Europe.
Iako je znatno manji od Züricha ili Ženeve, prosječna cijena stana doseže 12.066 eura po četvornom metru.
2. Ženeva: prosječna cijena 16.819 €/m²
Ženeva je među najskupljim gradovima zahvaljujući iznimno bogatom tržištu rada.
Grad je sjedište Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije, Crvenog križa i brojnih privatnih banaka.
Prosječna cijena stana iznosi 16.819 eura po četvornom metru.
1. Zürich: prosječna cijena 18.229 €/m²
Zürich je i dalje najskuplji grad u Europi za kupnju stana.
Prosječna cijena doseže 18.229 eura po četvornom metru, što je više nego dvostruko od cijena u Parizu.
Dom najvećih švicarskih banaka, burze i brojnih financijskih institucija, Zürich spaja gospodarsku moć, političku stabilnost i kronični nedostatak stambenog prostora.
Rezultat je tržište nekretnina kakvo nema nijedan drugi europski grad. Zürich nije samo najskuplje tržište nekretnina u Europi 2026. godine – njegova prednost pred ostatkom kontinenta i dalje raste.
Na europske prometnice idućeg mjeseca stižu novi sigurnosni sustavi koji će pratiti ponašanje vozača i upozoravati na opasne situacije.
Najavljeno je uvođenje nekoliko sustava kojima je cilj povećati sigurnost u prometu. Vozači naprednu tehnologiju pozdravljaju, a struka ističe kako bi sustave trebalo zaključati, kako ih se ni u postavkama ne bi moglo isključiti.
Uvest će se signal za hitno kočenje. “Sustav će se aktivirati na način da će kočiona svjetla, štop svjetla početi treperiti u slučaju još većeg intenziteta i potrebe kritičnog vremena. Upalit će se svi pokazivači smjera kao znak upozorenja na opasnost što će dati vremena vozačima koji voze iza da mogu pravovremeno reagirati”, objasnio je za Dnevnik Nove TV Sinan Alispahić iz HAK-a.
Drugi sustav je kamera za praćenje lica vozača. Dekan Fakulteta prometnih znanosti Marko Šoštarić izjavio je da puno nesreća, posebno na autocestama, bude uzrokovano umorom vozača.
“Mi smo na fakultetu prije nekoliko godina radili na razvoju jednog takvog uređaja za rano otkrivanje umora vozača, tako da to svakako može biti pozitivan učinak na sigurnost cestovnog prometa”, istaknuo je.
Novi sustav koji bi na europskim prometnicama trebao smanjiti broj smrtno stradalih i do 30 posto pratit će same vozače unutar automobila, ukoliko uoči bilo kakvu distrakciju ako ste maknuli pogled s prometnice ili na svoj telefon, zvučno će vas upozoriti.
Alispahić je naglasio da će ti sustavi pridonijeti smanjenju broja poginulih, a lani je na prometnicama Europske unije poginulo čak 19.400 osoba.
RADOVI SE BLIŽE KRAJU / Zadarska Pedijatrija priprema se za povratak u svoju zgradu!
JUNIORSKO PH / Članovi Dizačkog kluba Zadar osvojili 9 zlatnih medalja!
OBAVIJEST: Dio Sukošana u četvrtak bez vode!
BLUE FISH FESTIVAL / Ovog vikenda u Kalima vrhunska gastronomija i glazbeni program uz more!
PKOI JADERA / Gregov briljirao u Zagrebu s četiri druga mjesta u klasi S7
FOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
SUBOTNJA ŠPICA
ZADARSKI FORUM KAO SPORTSKA ARENA / Pobjednike prvog Out Gyma odmor u Zaton Holiday Resortu, a događaj ima i humanitarnu notu…
PROGNOZA / Oprezno s planovima za vikend, Meteoalarm upozorava – stiže nevrijeme!
(VIDEO) VRIJEDNO PRIZNANJE ZA OB ZADAR / Projekt PATODIGITAL najbolje tehnološko rješenje u zdravstvu 20206. godine!
(VIDEO) “NI NA MAPI SVEMIRA” / Ivan Ive Županović objavio novi singl. Evo kako je njegova životna priča postala pjesma…
(VIDEO) Glazbeni spektakl na ulicama Zadra: Sanella i Denis Dumančić oduševili prolaznike novom pjesmom na mobilnoj pozornici
VIDEO / Marko Perković Thompson objavio videospot za pjesmu Zagora
VIDEO / Tomislav Bralić i klapa Intrade predstavljaju novi spot u kojem se krije još jedno poznato lice
-
ZADAR / ŽUPANIJA3 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska3 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti