Nekategorizirano
Policijska nevinost
U hrvatskom medijskom prostoru, ovoga ljeta, najčešće eksploatirane teme nisu bile vezane uz turizam i relaksirajuće ljetne teme koje ga u pravilu prate, a koje se obično razvlače u periodu medijskih kiselih krastavaca, već iznimno ozbiljne koje upravljaju životima istraumatiziranih građana Lijepe naše i to u najdoslovnijem i najgrubljem smislu.
Dakle, glavna medijska tema, i ne samo medijska, bila je sama policija, preozbiljan segment svakog društva, nipošto prikladan za ljetno zabavno štivo. Ako je k tome hrvatska, kao što jest, tim gore i, obzirom na ukupno stanje nacije, vrlo zabrinjavajuće.
Prije nego što se na ovaj, nama svojstven fenomen, osvrnem iz kuta za koji mi se čini da je medijski netaknut, navest ću dio naslova iz tiskovina na temu nevinosti hrvatske policije, što je tek oko par postotaka svega napisanog na tu temu, pa ako je od toga točno samo deset posto – to je sasvim dostatan razlog da se zamrznu sve političke i druge ozbiljnije aktivnosti u ovoj Zemlji dok se taj problem ne riješi.
Što je bitnije od “padanja” nedužnih glava?
Od kraja srpnja do početka rujna, za samo mjesec dana, mogli smo pročitati iznimno tužne i zabrinjavajuće članke kao na primjer: “Policajac čuvao zmiju i ona mu odgmizala”, “Policajci se stranačkih iskaznica ne žele odreći”, “Pucao si u glavu jer su mu policajci uzeli vozačku”, “Dobar dan, jeste li vi prijetili ministru Milinoviću?”, “Policajci su mogli znati da će mi ubiti kćer i sina”, “Upucao ženu, pa si raznio glavu”, “Ubojica nije bio doma”, “Policija bi našla mrava koji vas gnjavi da ste ministar”, “Stotine Benkovčana ispratli su mučki ubijene brata i sestru”, “Split u plamenom obruču”, “Opet vatra iznad Splita”, “Policajac zbog dugova orobio kladionicu”, “Tužit ću policiju za svu djecu Benkovca”, “Ubio ženu na trgu pred djecom”, “Tukao suprugu i starijeg sinčića”, “Policajci pili sok, pa ‘pomeli’ kamatare”, “Da je policija radila svoj posao, neki ljudi bi sada bili živi”, “Vrijeme je da se boje nasilnici, a ne njihove žrtve”, “Nasilnik opet udara”…
Svaki od ovih naslova, izabranih nasumce, nastalih u samo mjesec dana, neoborivo dokazuje da je stanje u hrvatskoj policiji krajnje alarmantno i da do neba vapi za hitnim i ozbiljnim poduzimanjem, kako bi oni rekli, mjera i radnji. I to ne na krpanju, već temeljitim zahvatima koji u samom startu traže ne samo smjenu, već i adekvatno sankcioniranje rukovodećeg kadra.
Primjer prvi:
Pročitamo li pažljivije novinski članak od 30. srpnja ove godine, koji je od svih članaka vezanih za hrvatsku policiju ponajviše ljetni, naoko simpatičan, nema mrtvih niti materijalne štete, afirmirajući je za hrvatsku policiju, a nosi naslov “Tjelohranitelji uz Šeksa i dok pliva”, primjetit ćemo slijedeće:
Policijski dužnosnik, koji je na temelju prosudbe (ako je bilo) dodijelio tjelohranitelje potpredsjedniku Hrvatskog sabora, gospodinu Šeksu, napravio je to nestručno i u slučaju ugroženosti štićene osobe zaštita bi bila neefikasna. Koliko nas njihova, gotovo sigurna neefikasnost košta, možemo nagađati, ali sigurno je jedino – mnogo.
U članku koji nitko nije demantirao, navodi se kako se štićena osoba odmara na moru, dnevno šeće rivom u naselju, redovno svrati u kafić ili restoran u kojima popije pivo i lozovaču, pliva po nalogu liječnika, a tjelohranitelji ga prate u moru, a kažu, pratili bi ga i da se popne na drvo.
Čovjek koji svakog dana, usred ljeta, pije lozovaču i pivo (čitaj beton), bez sumnje je alkoholičar i nije potrebno biti posebno medicinski educiran da se shvati kako plivanje po nalogu liječnika nema nikakva učinka, a angažira dva, u pravilu natprosječno jaka, opremljena i plaćena, policajca. Sigurnosna prosudba, ako je bilo, morala je uvažiti činjenicu da gospodinu Šeksu, kao osobi, nitko niti ne može nanijeti veće zlo no što ga je sam sebi nanio. Želi li ga netko ugroziti kao funkciju, a time i hrvatsku državu, dovoljno je da pomogne da poživi što duže. Kako se radi o doživotnom visokom političkom dužnosniku, efekat ugroze države bit će najveći.
Svatko tko je ikada gledao psa, ili neku drugu životinju dok pliva, mogao je primjetiti kako životinje ne vole da ste im tada preblizu, jer se osjećaju bespomoćno, bez pravog oslonca, iako im je tada glavno oružje, u pravilu zubi, iznad vode. Koliko su efikasni tjelohranitelji dok plivaju, ne treba nagađati. A oni gube već ulovljene zmije.
Dakle, osnov svega je skupa neefikasna parada, a štićenoj osobi, u ovom slučaju, dovoljan je postoječi spasioc na javnoj plaži, već plaćen i pripravan na probleme s pijanicama u vodi. Ali, biti vozač ili tjelohranitelj političkog moćnika, uvijek je vrijedilo više od najvišeg obrazovanja.
Policija formalno ima uporište u zakonu koji predviđa zaštitu visokih državnih dužnosnika, a zbog stanja kakvo jest, to samo formalno i radi. Uostalom, u devedeset posto svih atentata na državnike i druge visokorangirane dužnosnike u svijetu, izvršitelji su bili njihovi čuvari, gardisti, vojnici, ili policajci. Malo ih je poginulo od ruke polugolih kupača.
No, Primjer je izabran jer slikovito prikazuje korealan odnos politike i policije.
Primjer drugi:
Kraj gradske vijećnice usred dana realizirana je, kako navodi novinski članak od 26. kolovoza, opsežna kriminalistička obrada s većim brojem raznih profila policije i njihove tehnike. U munjevitoj policijskoj akciji “pometeni” su kamatari. Čemu? Zašto baš u podne, u centru grada? Valjda je u opsežnoj obradi utvrđeno gdje žive, kuda se kreću, koje su im navike i sl. i zacijelo je postojalo i drugo vrijeme i mjesto za “munjevito pometanje”? Što je ovdje pogrešno? Samo mjesto, način izvršenja i vrijeme. Zaključak ispliva sam. Pere se savjest, dokazuje moć, sposobnost, volja i sve drugo što je trebalo biti upotrijebljeno da se spase izgubljeni životi zbog izostanka navedenog.
Policija demonstrira svoju moć kada treba djelovati prema pudlici koja noću uznemirava cijenjenog člana društva ili kvartovskom bendu koji nabija u podrumu zgrade, ali na oružanu pljačku banke šalju neuka i nenaoružana pripravnika. Žrtva ogromna i nitko nije izvukao pouku. Preskup način školovanja naše policije, pogotovo kada iz takovih škola izlaze neuki.
Pogreške policije koje su rezultirale mrtvim glavama nećemo komentirati iz pijeteta prema žrtvama, jer su dovoljno mučne kada se čuju jedanput, a mnoge će dobiti sudski epilog, pa već i zbog toga.
U osnovi teških policijskih pogrešaka jest i podobnost umjesto sposobnosti, nedostatak obrazovanja i kulture policajaca, korupcija i služba i mjestu rođenja, nepostojanje efikasnih kontrolnih mehanizama, nedostatak političke volje za rješavanje problema, i sujeta, gotovo patološka, kao rezultat ovlasti u rukama nesposobnih. S takovima lako upravljaju oni iz primjera prvog i njemu slični, a sposobne, uz koje ide i sve ono čega danas nedostaje, valjalo je smjestiti u mirovinu, ili jednostavno izbaciti na ulicu. Pobune li se, uvijek ima dosta onih s kojima se da upravljati. Nazire se organizacija i nameće zaključak
Hrvatskoj policiji nedostaje upravo ono zbog čega postoji, za što je plaćena i zauzima mjesto garanta sigurnosti građana i njihove imovine.
Koliko još glava treba pasti da se shvati ozbiljnost problema? Ušokiranom malom gradiću tridesetogodišnjeg ubojicu, “poznatom policiji od ranije”, ta ista policija neće spriječiti u naumu. Policijska glasnogovornica, u dizajniranoj odjeći, uvjeravat će nas u oba podatka, policija ga dobro poznaje, ali ga ta ista policija ne može pronaći. Oksimoron. Nelogičnost. Hoćemo li opet, kao u vicu, policiju optuživati za deficit logike? Zaboga, čekajte ga kod žrtve i uspjeh će biti potpun. Kad se organizira hajka seljani nagone divljač, a iskusni lovci sjede na čeki. Pogodite tko se vraća pune torbe? Najjednostavnije i najdostupnije stvari su najčešće najefikasnije. Ali, vi ste policijo (pre)plaćeni stručnjaci za lov na zle.
Ne tako davno, u Zagrebu je otac sam zaštitio svoje dijete suprostavljajući se nasilnicima. Vjerojatno mu je spasio život i tko mu može zamjeriti? Potpora građana koju je dobio morala bi zabrinuti policiju, ali i sve građane ove zemlje. Granica, kada će i drugi tako postupati, sve je blijeđa, a onda je velika nesreća zagarantirana.
Ministar policije greške svojih ljudi pravda riječima da su to dobri ljudi koji su samo postupili neprofesionalno, pa su zato nedužni mladi ljudi pobijeni, ili prebijeni. Pojam profesionalan znači onaj koji svoj posao obavlja savjesno, vješto i temeljito, ali znači i posao od kojeg se živi. Dobri su ljudi i oni koji “vise” na zavodima za zapošljavanje, nerijetko sa završenim visokim školama, oni koji skupljaju plastičnu ambalažu. Svjesni su i pošteni, ali ne žive od sigurne plaće iz državnog proračuna i nisu zaduženi za sigurnost građana.
Ministre, kladionice su pune tvojih ljudi, mnogi ilegalno dopunski zarađuju, imaju lažne diplome i ako upola savjesno prioneš na rješavanje problema kao što si prionuo na prebrojavanje potpisa za referendum, nade možda još ima. Doduše, nada pada u vodu kada se sjetimo da policija nije primjetila niti jednog ustašofila u Čavoglavama, ali je expresno utvrdila istovjetnost tisuće rukopisa na listama za referendum. Manje selektivnosti više temeljitosti u radu i svi ćemo biti sretni, a ne samo vi u svojoj uljuljkanosti. Errare humanum est, sed in errore perseverare dementis.
Na kraju, isprika svim poštenim pripadnicima MUP-a, koji rade savjesno i pošteno, te nam osiguravaju kakavtakav mir. Zasigurno su potplaćeni za teški rad kao i većina građana ove Zemlje, koji uopće primaju plaću, ali nema njihova glasa protiv onih koji sramote prvenstveno njih.
Nekategorizirano
FOTOGALERIJA / Promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu
Na Sveučilištu u Zadru danas je svečano promovirano 55 sveučilišnih prvostupnika inženjera primijenjene ekologije u poljoprivredi i sveučilišnih prvostupnika podvodnih znanosti i tehnologija.
Pročelnik Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu izv. prof. dr. sc. Tomislav Šarić zahvalio je promoventima, njihovim roditeljima i prijateljima koji su im pružili podršku tijekom studiranja te izrazio uvjerenje kako su tijekom studiranja stekli mnoga znanja i vještine koje su ih dobro pripremile za daljnje obrazovanje i tržište rada.
– Vjerujem da s odmakom možete bolje promotriti uspjeh koji ste ostvarili. Također se možete sa smiješkom i sjetom prisjetiti svih neprospavanih noći, stresa prilikom čekanja na ispite, beskonačnih kava s kolegama, ali i olakšanja nakon položenih ispita. Također se možete nakon duže vremena sresti s kolegama, odnosno s prijateljima koje ste stekli tijekom studija. Iako prijateljstva sa studija obično traju cijeli život, ovo je možda posljednji put da je cijela ili velika većina vaše godine zajedno na jednom mjestu pa vas pozivam i da zbog toga cijenite ovaj trenutak. Studiranje na našem Odjelu je studiranje u jednoj velikoj obitelji u kojoj sve ne ide glatko, ali u kojoj brige jednih o drugima sigurno ne nedostaje. Vjerujem da smo zajedno stvorili mlade ljude s potrebnim znanjima koja ih čine spremnima za izazove u svijetu koji se brzo mijenja, rekao je pročelnik Šarić.
Promoventima se obratila i promotorica prof. dr. sc. Janja Filipi, koja ih je pozvala da očuvaju integritet ove plemenite struke te ostanu znatiželjni i hrabri.
– Proizvodnja hrane temelj je razvoja, stabilnosti i opstojnosti svake civilizacije. Poljoprivredna proizvodnja oslanja se na neprocjenjive kopnene resurse, tlo i slatku vodu, ali i na more. Upravo zato smo kroz naše studijske programe stavili snažan naglasak na održivost, očuvanje i racionalno korištenje tih resursa. Učili smo vas suvremenim tehnologijama, ali i onom najvažnijem: otvorenosti prema novim, inovativnim rješenjima. Vaše zanimanje obvezuje vas na odgovornost prema proizvodnji hrane i racionalnom korištenju resursa. Odgovornost prema proizvodnji hrane nije samo profesionalna obveza, to je duboko etička dužnost prema čovječanstvu. Svakom odlukom koju donesete u upravljanju resursima tla, vode i mora, vi izravno utječete na ekosustav. A svi smo mi dio istog ekosustava, poručila je promotorica.
Nakon što je izrečeno svečano obećanje da će promoventi sve svoje snage uložiti kako bi stečeno znanje i vještine i dalje produbljivali i razvijali te pridonosili napretku i boljem životu svoga naroda, u ime promoviranih na diplomama je zahvalio Toni Družijanić. Svečanost je glazbenim točkama uveličala klapa Feral.
Promovirani prvostupnici Primijenjene ekologije u poljoprivredi: Karlo Bačić, Mateja Bošnjak, Lucija Bronić, Marko Čirjak, Antea Deković, Toni Družijanić, Matea Gabrić, Lea Garac, Iva Klinac, Jelena Krmpotić, Ivo Kukin, Tomislav Kulaš, Pellegrin Kurtin, Leo Lakić Vujasin, Vjera Marasović, Nina Mrdalj, Barbara Predovan, Lucija Sipina, Matea Surić, Tea Šarić, Dominik Tolić, Rajka Vrban Lilion, Antonia Vukić.
Promovirani prvostupnici Podvodnih znanosti i tehnologija: Lucija Butić, Dominik Bužonja, Nela Cik, Petar Čurćija, Pave Dunatov, Filip Franović, Andrea Gojak, Petar Gospić, Marta Gracin, Klaudia Grubešić, Karlo Ivanov, Paula Jadrić, Marija Jurković, David Kasap, Enia Kirac, Krešimir Klarica, Monika Kuljanić, Ana Masar, Andrea Milanović, Dominik Miočić, Marijana Nikolić, Pablo Paić, Karla Pap, Filip Pupić-Bakrač, Luna Raffanelli, Stipe Slamić, Tea Stipetić Pećarina, Luka Tomljanović, Filip Vincek, Mia Višić, Helena Žigić.
magazin
Kako prepoznati imate li covid ili gripu
Liječnica opće prakse otkrila je jednostavan način provjere simptoma koji može pomoći u utvrđivanju bolujete li od covida ili gripe. Iako su neki znakovi slični, postoji ključna razlika koja može pomoći u razlikovanju ove dvije bolesti.
Tijekom zimskih mjeseci razlikovanje ovih bolesti može biti izazovno jer se mnogi simptomi preklapaju. Ipak, pravilno prepoznavanje bolesti važno je kako bi se osiguralo odgovarajuće liječenje, prenosi Express.
Dr. Rupa Parmar, liječnica opće prakse i medicinska direktorica u ustanovi Midland Health, navela je nekoliko načina koji mogu pomoći u razlikovanju. „Postoje neke ključne razlike između obične prehlade, Covida i gripe koje vam mogu pomoći da ih lakše razlikujete“, objasnila je.
„Ako i dalje niste sigurni, uvijek se obratite svom liječniku. Kada je riječ o zdravlju, bolje je biti oprezan nego riskirati.“
Brzina razvoja simptoma
Jedan od glavnih načina razlikovanja ovih bolesti jest brzina razvoja simptoma.
Prema riječima dr. Parmar, gripa se može pojaviti „iznenada“, dok se simptomi covida razvijaju postupnije. „Simptomi prehlade razvijaju se postupno, dok simptomi gripe nastupaju naglo, unutar nekoliko sati, a simptomi covida mogu započeti blago i postupno se pogoršavati.“
To potvrđuju i smjernice britanskog NHS-a, prema kojima simptomi gripe „nastupaju vrlo brzo“ i mogu uključivati „iznenadnu visoku temperaturu“.
Britanska Agencija za zdravstvenu sigurnost (UKHSA) također navodi: „Znakovi i simptomi gripe razvijaju se vrlo brzo, a izrazit umor čest je simptom.“
Otežano disanje
Još jedan simptom koji češće upućuje na covid nego na gripu jest otežano disanje.
„Otežano disanje rijetko se javlja kod prehlade i gripe, ali kod covida je češće jer virus zahvaća pluća i uzrokuje upalu“, pojasnila je.
I NHS navodi otežano disanje kao simptom karakterističan za covid, a ne za gripu ili prehladu. Ovaj simptom češće je povezan s bolestima poput covida ili respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
Važno je, međutim, napomenuti da se kod osoba koje se ne oporave od gripe i čije se stanje pogorša također mogu javiti poteškoće s disanjem, primjerice ako razviju upalu pluća.
Dr. Parmar istaknula je i razlike u kašlju kod ovih bolesti. „Kašalj je čest kod sva tri virusa, ali postoje razlike.
Kod prehlade kašalj je obično blag, kod gripe je suh, a kod covida suh i uporan. Mnogi oboljeli od Covida kašlju dulje od sat vremena u kontinuitetu ili imaju tri ili više epizoda kašlja tijekom dana.“
Još jedan prepoznatljiv simptom je gubitak njuha ili okusa. „Gubitak okusa ili njuha simptom je koji je u određenoj mjeri specifičan za covid.
Ako primijetite promjenu u okusu ili potpuni gubitak okusa ili njuha, velika je vjerojatnost da je riječ o koronavirusu. Prepoznavanje virusa ovisi o kombinaciji simptoma i njihovoj jačini.
Blagi kašalj i grlobolja najčešće upućuju na prehladu, povišena temperatura i izražen umor sugeriraju gripu, dok gubitak njuha ili okusa te uporan kašalj upućuju na covid.“
Što učiniti ako se pojave simptomi covida?
Iako samoizolacija više nije obvezna, NHS preporučuje da osobe ostanu kod kuće i ograniče kontakte s drugima ako one ili njihova djeca imaju simptome i pritom:
- imaju povišenu temperaturu
- osjećaju se previše loše da bi išli na posao, u školu ili vrtić, odnosno obavljali uobičajene aktivnosti
Zdravstvene službe savjetuju: „Uobičajenim aktivnostima možete se vratiti kada se osjećate bolje i više nemate povišenu temperaturu.“
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTOGALERIJA IZ MASLENICE / 3. Eko akcija čišćenja podmorja u čast Vinka Šimunića – Bubnja
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prije(NE)RADNI DANI / Evo gdje danas u spizu…
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeFOTO / S. Katarina Teskera izabrana za novu opaticu benediktinskog Samostana sv. Marije u Zadru
-
Hrvatska4 dana prijePROGNOZA / Meteoalarm podignut na narančasti, stiže nevrijeme sa sjevera, evo gdje će najprije udariti





