ZADAR / ŽUPANIJA
ZADARSKOJ ŽUPANIJI UGOVOR ZA PROJEKT “SAFE” Za projekte suradnje hrvatskih i norveških institucija 1,1 milijun eura
U sklopu Fonda za bilateralne odnose u Zagrebu je dodijeljeno 12 ugovora u vrijednosti od 1,1 milijun eura, a njima će se financirati stručna suradnja hrvatskih i norveških partnera.
Ugovore su korisnicima dodijelili ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šime Erlić i veleposlanik Kraljevine Norveške u Republici Hrvatskoj Nj. E. Haakon Blankenborg.
Županu Zadarske županije Božidaru Longinu uručen je ugovor za projekt SAFE – Bilateral cooperation in the field of sustainable upcycling of by-products in the fields of aquaculture and fisheries . Projekt je odobren u okviru poziva za projektne prijedloge „Jačanje bilateralne suradnje Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške u zelenoj tranziciji“,
Zadarska županija vodeći je partner u ovom projektu kojeg provodi zajedno sa Ministarstvom poljoprivrede, Agronomskim fakultetom te renomiranim partnerima iz Kraljevine Norveške. Projekt se u stopostotnom iznosu financira sredstvima programa „EEA and Norway Grants – Bilateral cooperation Fund“. Vrijednost projekta je 98.071,00 EUR-a.
„Projekt „SAFE“ usmjeren je na jačanje suradnje između Republike Hrvatske i Kraljevine Norveške u sferi akvakulture i ribarstva, s posebnim naglaskom na održivo upravljanje nus-proizvodima iz ribarstva. Projektom će se ostvariti neke od nužnih pretpostavki za razvoj sustava kojim će se osigurati usklađivanje s relevantnim nacionalnim i EU propisima, zaštiti Jadranskog mora, te doprinijeti razvoju cirkularne ekonomije i konkurentnijih modela akvakulture u Republici Hrvatskoj. Glavne aktivnosti projekta su promicanje inovativnih tehnologija i rješenja u sektorima plave ekonomije, razvoj rješenja kružnog gospodarstva te pametna rješenja i/ili inovacije u proizvodnji ribljih proizvoda.“, rekao je župan Božidar Longin.
Na početku svečane dodjele uvodno su se obratili ministar i veleposlanik te su obojica istaknuli vrijedan doprinos Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma u smanjenju socijalne i ekonomske nejednakosti u Europi, ali i jačanju bilateralne suradnje između Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske. Posebno su istaknuli važnost Fonda za bilateralne odnose u okviru kojeg je proveden poziv “Jačanje bilateralne suradnje s Norveškom u području zelene tranzicije”.

Sredstvima dodijeljenima upravo zahvaljujući tom pozivu financirat će se projekti vezani za energetsku učinkovitost, zelenu akvakulturu, pametne sustave u urbanim sredinama, očuvanje bioraznolikosti, energetsku tranziciju i zelenu tranziciju gospodarstva i društva općenito.
12 bilateralnih inicijativa odabrano je odlukom Zajedničkog odbora za bilateralne fondove koji se sastoji od predstavnika država donatora – Norveške, Islanda i Lihtenštajna, te naših Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
U ove je projekte uključeno 18 hrvatskih i 13 partnerskih institucija iz Kraljevine Norveške, a obuhvaćaju sveučilišta, fakultete, ministarstva, predstavnike regionalne i lokalne samouprave, te udruge i neprofitne organizacije.
Ministar Erlić istaknuo je da je od 25 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju u narednom periodu, velik dio usmjeren prema provedbi zelenih politika, kako kroz ulaganja javnog sektora, tako i privatnog. Već sada vidimo pozitivne učinke na naše gospodarstvo koje će te investicije imati, a svaki uloženi euro koji u sebi ima i zelenu komponentu, višestruko će nam se isplatiti u kratkom roku.
„Današnjim ugovorima dodatno unaprjeđujemo našu uspješnu desetogodišnju suradnju i vrlo sam ponosan na njene dosadašnje rezultate. Riječ je o iznimnim projektima uz pomoć kojih se stručnjaci iz Hrvatske i Norveške povezuju i rade na rješenjima zelene tranzicije. Rat u Ukrajini možda je nakratko skrenuo fokus s Europskog zelenog plana, no ciljevi vezani za očuvanje i reparaciju klime i okoliša polako se vraćaju u prvi plan. Današnji ugovori su potvrda da idemo u dobrom smjeru“ naglasio je ministar Erlić.
„Uvjeren sam da će Hrvatska ostvariti svoj potpuni „zeleni“ potencijal kojeg ima u obilju. Hrvatska i Norveška su dobri partneri, a male zemlje se moraju držati zajedno”, zaključio je veleposlanik Blankenborg.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





