Svijet
Hrvatski restoran u Berlinu reklamira se šahovnicom koja ima prvo bijelo polje
U Berlinu ima jedan hrvatski restoran koji se reklamira sa šahovnicom koja počinje bijelim poljem u gornjem lijevom kutu. Većina posjetitelja u tome ne vidi ništa problematično. Ali ima ih i koji poznaju simboliku, piše Deutsche Welle.
U tekstu objavljenom u najnovijem izdanju Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung njemački novinar Michael Martens piše kako je jedne večeri u Berlinu tražio restoran da nešto prezalogaji. Pronašao je jedan koji mu je bio zanimljiv: „Hrvatski specijaliteti. Roštilj na drveni ugljen”.
Ono što mu je bilo posebno zanimljivo nije, međutim, bila više-manje uobičajena ponuda hrane (s „hrvatskim specijalitetima” kao što su „Veseli Bosanac”, ćevapčići ili „Ciganski odrezak”), već natpis restorana. Tu se između riječi „Hrvatski specijaliteti” nalazi hrvatska šahovnica – i to s prvim bijelim poljem u lijevom kutu, piše Deutsche Welle.
Crveno i bijelo polje
Martens, odličan poznavatelj situacije na zapadnom Balkanu, skreće pažnju na to da većini Nijemaca to ništa ne znači – oni samo prepoznaju šahovnicu kao zaštitni znak Hrvatske koji su već odavno promovirali uspješni hrvatski nogometaši. No za one koji poznaju problematiku kompliciranosti hrvatske heraldike to nipošto nije bezazlena promjena u odnosu na službeni grb Hrvatske, gdje šahovnica počinje s crvenim poljem u gornjem lijevom kutu. „Raspored boja na šahovnici nije samo raspored boja na šahovnici. Barem ne u hrvatskom slučaju. Prije je to pitanje ideologije”, naglašava Martens.
On objašnjava da je porijeklo šahovnice doduše nejasno, ali sa sigurnošću seže do Srednjeg vijeka. Postoje različiti primjeri, u nekim slučajevima – kao primjerice na krovu Markove crkve u Zagrebu – šahovnica počinje bijelim poljem, u većini drugih crvenim.
„Raspored boja nije bio kodificiran stoljećima, tako da nije postojao njegov službeni oblik. Obvezujući poredak prvi put je uspostavljen u travnju 1941. godine – od strane hrvatskih ustaša, fašističke skupine koja je tek uz pomoć Adolfa Hitlera došla na vlast i uspostavila strahovladu u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj do 1945. godine na temelju nacionalsocijalističkog modela”, piše Martens.
Kasnije, za vrijeme socijalističke Jugoslavije, šahovnica je bila korištena u grbu Hrvatske, ali s prvim crvenim poljem. To je preuzeto i u samostalnoj Hrvatskoj: „Tuđman je u prosincu 1990. dao odrediti hrvatski povijesni grb u obliku šahovnice, na način da je „prvi kvadratić u gornjem lijevom kutu štita crvene boje”, kako stoji u zakonu. U ovom slučaju Franjo Tuđman se jasno distancirao od ustaškog režima”, naglašava Martens.
Zabrana u Austriji
Stoga, napominje, redoslijed boja s bijelim kvadratom na početku nije služben, a u Austriji je čak i zabranjen: „Šahovnicu u bijelo-crveno-bijelom rasporedu Beč je klasificirao kao simbol ideologije „koja je u suprotnosti s osnovnim demokratskim vrijednostima”. Zabranjeni su i simboli terorističkih skupina poput „Islamske države” ili Al-Qaide, turskih „Sivih vukova”, Hamasa i Hezbollaha”.
Tražeći odgovor na pitanje što to onda znači kada netko danas koristi šahovnicu s prvim bijelim poljem, Martens je razgovarao s različitim stručnjacima. Alexander Kolb, povjesničar sa Sveučilišta u Leicesteru smatra da je „korištenje (te) simbolike prvenstveno signal da se ‘Nezavisna Država Hrvatska’ od 1941. do 1945. smatra povijesno legitimnim projektom.”
A Florian Biber voditelj Centra za studije jugoistočne Europe u Grazu smatra da „takav simbol ne bi trebao biti prihvatljiv u javnom prostoru, pogotovo u Njemačkoj i Austriji.” Grb s bijelim poljem na početku „označava potporu ustaškom režimu ili desničarskim ekstremističkim skupinama koje se na njega pozivaju. Korištenje šahovnice s bijelim poljem jasno je povezano s desničarskim ekstremističkim značenjem.”
Simbol je puno stariji od fašističke ideologije, ali u ovoj shemi boja od 1945. godine „više se ne može odvojiti od fašizma, kolaboracije i genocida”, kaže Biber.
Vlasnik restorana: Ustaše su postojale
Martens je telefonski razgovarao i s Petrom Vujčićem, vlasnikom restorana. On naglašava da za njega rade i Bosanci i Srbi, tako da o nacionalizmu ne može biti govora. Inače, on ima svoj restoran od 1981. „To, zaboga, nema veze s ustaštvom!”, kaže za svoj grb, ali uz zanimljivo objašnjenje: „Ustaše su postojale u Drugom svjetskom ratu, i to je to.”
No je li to baš tako jednostavno, pita se Martens? I odmah odgovara: „Uz ovaj argument bi se opet mogle koristiti i svastike. Uostalom, već su se nalazile na vazama iz minojskih vremena, a nacisti više nisu na vlasti.”
Ivo Goldstein: Ustaše su bile banda zločinaca i izdajica hrvatske stvari
Za mišljenje je Martens pitao i Ivu Goldsteina, profesora na zagrebačkom Sveučilištu i „jednog od najpoznatijih hrvatskih povjesničara”. On je sasvim jednoznačan: „Šahovnica je jedan od simbola u ratu između ekstremne hrvatske desnice i liberalnog, demokratskog društva. Nema sumnje da se svatko tko koristi šahovnicu koja počinje bijelim poljem deklarira kao neoustaša.”
O onima koji i danas koriste prvo bijelo polje na šahovnici, Ivo Goldstein kaže: „Takvi ljudi vole reći da nisu ustaše, nego samo dobri hrvatski domoljubi – ali to nije istina. Ljudi trebaju znati da ovaj simbol nema nikakve veze s hrvatskim domoljubljem, on je njegova suprotnost. Ustaše su bile banda zločinaca i izdajica hrvatske stvari. Italiji su prepustili polovicu hrvatske obale. Kako zamisliti Hrvatsku bez obale i većine njezinih otoka?”
Na kraju teksta Martens navodi, međutim, da Goldstein ne vjeruje u zabranu po austrijskom modelu: „Najbolji odgovor je educirati ljude o tome što ovaj simbol znači”, kaže on. Uostalom, naglašava Goldstein, nitko nije prisiljen posjetiti neki lokal. „Kad bi me netko pozvao u ovakav restoran, predložio bih mu: ‘Idemo pronaći neki drugi’.”
Vojska Srbije (VS) izvela je u nedjelju taktičku vojnu vježbu “Pobjednik 2026” na kojoj su bojevim gađanjem prikazane borbene mogućnosti i učinkovitost dijela naoružanja i vojne opreme koju je VS odnedavno uvela u operativnu upotrebu, među ostalim i naoružane robotizirane sustave (robodog)
Scenarij vojne vježbe održane na poligonu Pešter kod Sjenice, kako je najavljeno, podrazumijevao je pretpostavljeni odgovor vojnih postrojbi na agresiju potencijalnog neprijatelja koji je “privremeno zauzeo jugozapadni dio” državnog teritorija.
Sudjelovalo je više od 2000 pripadnika VS-a s više od 500 “ključnih sredstava ratne tehnike”, uz sudjelovanje kopnene vojske, ratnog zrakoplovstva, protuzračne obrane i specijalnih postrojbi.
Prikazani robodogovi opremljeni “zoljama”
Na vježbi je prikazano djelovanje izviđačkih letjelica “sjena” i “vrabac”, naleti moderniziranih borbenih zrakopolova MIG 29-SM, te uporaba proturaketnog sustava “HQ-17” koji djeluje na 1,5 do 15 kilometara.
Na vježbi su prvi put prikazani i robotizirani psi (robodog) koji na sebi imaju postavljene strojnice, revolverske bacače i “zolje”, a – prema objašnjenju časnika VS-a – namijenjeni su da prvi ulaze u nepregledne i potencijalno minirane objekte i tako stvaraju uvjete za upad specijalnih postrojbi.
Prezentirano je i djelovanje dronova “komarac K2A” s “bojevom glavom dvostrukog djelovanja”.
Višecijevni lanseri “vampir” i “plus”
Dio danas prikazanog arsenala su bila i i dva suvremena višecijevna lansera raketa “vampir” i “puls”.
Pokaznoj vježbi VS-a je, uz vojni vrh, nazočio i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučićkoji je rekao da cilj vježbi nije ugrožavanje drugih, nego čuvanje i zaštita Srbije.
“Jasno je svakome da mi nikada ne želimo ugroziti. Hoćemo mir i stabilnost. Hoćemo sami čuvati i štititi i svoje nebo i svoju zemlju“, rekao je Vučić.
“Cilj jačanja Vojske Srbije je očuvanje mira i stabilnosti”, dodao je.
Vježba, najavljena nekoliko mjeseci ranije, dolazi tek nekoliko dana nakon što je Vučić raspustio parlament i raspisao prijevremene parlamentarne izbore za 25. listopada.
Sredozemno more ovog je ljeta dosegnulo temperature kakve dosad nisu zabilježene. Prosječna temperatura površine mora 13. kolovoza iznosila je čak 28,54 °C, što je najviša vrijednost otkako postoje usporediva mjerenja, izvijestila je španjolska meteorološka agencija Aemet.
Tijekom gotovo cijelog kolovoza temperature Sredozemnog mora rušile su dnevne rekorde, jedan za drugim. Rekord je stigao samo nekoliko tjedana nakon što je potvrđeno da je i srpanj bio najtopliji mjesec ikad zabilježen u Sredozemlju.
Tada je prosječna temperatura mora iznosila 27,07 °C, čime je nadmašen prethodni rekord iz srpnja 2025. godine, piše Euronews.
More se zagrijalo mnogo ranije nego što je uobičajeno
Neobično visoke temperature nisu se pojavile tek u kolovozu. Već krajem lipnja more je bilo čak 2,6 °C toplije od uobičajenog prosjeka, a temperature su odgovarale onima koje se inače bilježe tek sredinom kolovoza.
Ovaj se trend uklapa u širu sliku. Srpanj 2026. bio je ujedno mjesec s najvišom prosječnom temperaturom površine svjetskih oceana otkako postoje mjerenja.
Toplo more znači i toplije noći
Rekordna temperatura mora sama po sebi ne može se izravno proglasiti uzrokom visokih temperatura na kopnu, jer na njih utječe niz atmosferskih čimbenika.
Ipak, toliko toplo more može snažno utjecati na vremenske uvjete uz obalu. Budući da se voda hladi sporije od kopna, zagrijano Sredozemlje može otežati noćno snižavanje temperature, povećati vlažnost zraka i pridonijeti toplijim noćima u priobalju.
Posljedice osjećaju i morski organizmi
Dugotrajno zagrijavanje mora predstavljaozbiljan stres za brojne morske organizme koji su prilagođeni određenim temperaturnim uvjetima.
Morske toplinske valove znanstvenici povezuju s promjenama u rasprostranjenosti vrsta, povećanom smrtnošću pojedinih organizama te promjenama u funkcioniranju čitavih obalnih ekosustava.
Nakon rekordno toplog srpnja, Sredozemno more je tako sredinom kolovoza postavilo još jedan temperaturni rekord.
More je ove godine postalo poput golemih prirodnih “toplica”, ali za morski ekosustav to nipošto nije dobra vijest.
Prve dugoročne prognoze za zimu 2026./2027. upućuju na izražen utjecaj snažnog El Niña. Dok bi dijelovi Sjeverne Amerike mogli imati više snijega, Europa se prema trenutačnim modelima suočava s uglavnom toplijom i snježno siromašnijom zimom.
Meteorološki modeli već daju prve naznake kako bi mogla izgledati nadolazeća zima. Ključni čimbenik bit će snažan El Niño, koji utječe na položaj mlazne struje, tlak zraka i kretanje ciklona, a time posredno i na temperature te količinu snijega u Europi.
Prema trenutačnim dugoročnim prognozama modela ECMWF-a i britanskog UKMO-a, većina Europe mogla bi tijekom zime imati manje snijega od dugogodišnjeg prosjeka, piše Severe Weather Europe.
Europa pod utjecajem toplijeg zapadnog strujanja
Glavni razlog za takav scenarij je snažno područje visokog tlaka nad južnim dijelom kontinenta, dok bi se nad sjevernim Atlantikom zadržavalo područje niskog tlaka. Takva raspodjela tlaka pogoduje zapadnom i jugozapadnom strujanju, kojim u Europu stiže relativno topao i vlažan zrak s Atlantika.
To znači da bi oborina moglo biti, ali bi u mnogim područjima one češće padale u obliku kiše nego snijega.
Najveći snježni manjak prema prognozama očekuje se u zapadnoj, središnjoj i južnoj Europi, dok bi sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta mogli proći bolje.
Alpe bi mogle biti iznimka
Posebno zanimljiva situacija očekuje se u višim predjelima. Prema ECMWF-u, područja Alpa iznad otprilike 1800 do 2000 metara nadmorske visine mogla bi imati relativno dobre uvjete za stvaranje snježnog pokrivača.
Drugim riječima, ako se prognoze ostvare, ljubitelji skijanja mogli bi imati znatno bolje uvjete u visokim planinama nego u europskim nizinama.
Što donose prosinac, siječanj i veljača?
Prosinac bi prema trenutačnim modelima mogao početi prilično blago. Veći dio europskih nizina očekuje se s manje snijega od prosjeka, dok bi više snijega moglo biti u Alpama te na krajnjem sjeveru kontinenta.
U siječnju se obrazac zasad ne mijenja značajno. Zapadno strujanje i dalje bi donosilo topliji zrak u velik dio Europe, dok se veća mogućnost snijega pojavljuje prema sjeveru i sjeveroistoku.
Veljača, koja je u mnogim dijelovima Europe tradicionalno među snježnijim mjesecima, prema trenutačnim prognozama mogla bi također biti ispodprosječna. Snježni deficit mogao bi obuhvatiti velik dio središnje, zapadne, sjeverozapadne i južne Europe.
S druge strane, sjever i sjeveroistok kontinenta i dalje bi trebali imati bolje uvjete za snijeg.
Prognoza nije uklesana u kamen
Meteorolozi upozoravaju da dugoročne prognoze ne treba shvatiti kao preciznu najavu vremena za pojedini dan. One prije svega pokazuju trendove i vjerojatnosti.
Prognoza “manje snijega od prosjeka” također ne znači da snijega neće biti. Primjerice, područje koje u prosjeku tijekom zime dobije metar snijega moglo bi ga prema takvom scenariju dobiti znatno manje, ali i dalje imati nekoliko snježnih epizoda.
Trenutačno, međutim, oba velika prognostička modela pokazuju sličnu sliku: zima 2026./2027. u Europi mogla bi biti blaža i s manje snijega u nizinama, dok bi najbolje šanse za stabilan snježni pokrivač imala visoka gorja te sjeverni i sjeveroistočni dijelovi kontinenta.
Prognoze će se tijekom jeseni još mijenjati, pa će slika zime biti znatno jasnija kako se približavamo prosincu.
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
ZABAVA DO 2 UJUTRO / U subotu je Varoška fešta: završni poziv na najljepši oproštaj od ljeta
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Horoskop za 18. rujna 2026.
(FOTOGALERIJA) „DRAGI TOMO, HVALA NA SVEMU!“ / U zadarskoj Bolnici održana komemoracija u spomen na izv. prof. dr. sc. Tomislava Sorića
Horoskop za 14. rujna 2026.
Otvorena Infobip Shift 2026 konferencija: Na Višnjiku developeri i AI stručnjaci iz Europe i svijeta
VEČERAS NA NARODNOM TRGU: Tihi Disco donosi zarazni funk i disco ritam
PRIČA O KOŠARKAŠKOJ POBJEDI KOJA TRAJE 40 GODINA / Predstavljena fotomonografija „Srce puno Zadra“
(VIDEO) Srbija prvi put pokazala naoružane robotske pse: Nose strojnice, bacače i “zolje”
ROCK 6 OFF TOUR U ZADRU: Doživite novu generaciju domaće alternativne scene!
VIDEO / Jure Brkljača predstavlja ”Šapni mi”, spot je vani, a novi studijski album stiže za njegov rođendan!
VIDEO / Kuhari odabrali osam europskih gradova s najboljom hranom
