Prva sjednica Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije u novom petogodišnjem mandatu pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića održana je u subotu, 4. ožujka u Svečanoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa Zmajević u Zadru.

Susret je počeo molitvom Srednjeg časa. Potom je nadbiskup Zgrablić održao prigodni govor u sklopu kojega je iznio duhovne poticaje u prilog radu Svećeničkog vijeća i kako vidi njegovu ulogu u kreiranju pastorala mjesne Crkve.  Ujedno je predstavio osnovne statističke podatke o crkvenom ustroju Zadarske nadbiskupije što uključuje njene ustanove i urede te zajedničko poslanje klera i vjernika laika.

Mons. Zgrablić čestitao je svećenicima na imenovanju i izboru u Vijeće. Zahvalio im je na spremnosti za suradnju te u kontekstu dokumenata Crkve podsjetio na ulogu Svećeničkog vijeća koju smatra vrijednom i važnom.

Poželio je da rad Svećeničkog vijeća bude u duhu gesla ‘U ljubavi sjedinjeni’, kako glasi mladomisničko geslo Sluge Božjega don Eugena Šutrina.

Naime, to geslo i njegovo grafičko oblikovanje izradili su članovi Povjerenstva za kauzu Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije, kako se 16 žrtava Drugog svjetskog rata i poraća u Zadarskoj nadbiskupiji naziva i u Dekretu Apostolske stolice kojeg je Nadbiskupija dobila od Kongregacije za kauze svetaca.

Znak kruga u tom simbolu označava zadarsku katedralu sv. Stošije, a to je i dio biskupskog grba mons. Zgrablića. Križ je znak Krista, znak ljubavi i tih mučenika. Nadbiskup Zgrablić smatra prikladnim da se to geslo i simbol koristi u djelovanju svih Povjeranstava Zadarske nadbiskupije i da sjednice Svećeničkog vijeća budu u duhu gesla ‘U ljubavi sjedinjeni’, a Bog je taj koji ujedinjuje.

„Mi se nismo povezali po simpatijama, po nekoj privlačnosti, nego svi mi smo jedna obitelj. Bitno i zajedničko svima nama je osoba Isusa Krista, ljubav prema Crkvi za koju smo se odvojili. To je snažna duhovna veza koja je snažnija od bioloških i krvnih veza. To nas ujedinjuje i vodi. Ako svi budemo usmjereni prema Kristu, ako to bude glavni cilj i Svećeničkog vijeća, i naše djelovanje će biti dobro usmjereno i shvaćeno“ poručio je mons. Zgrablić članovima Vijeća.

Poticaji mons. Zgrablića: Zajedništvo, sudjelovanje i poslanje te Slušanje, slavlje i služenje

U kontekstu sinodalnog procesa koji se događa u Crkvi, nadbiskup je pojasnio pojmove zajedništvo, sudjelovanje i poslanje na koje su pozvani misliti i članovi Svećeničkog vijeća.

I zajedništvo treba biti utemeljeno u duhu gesla ‘U ljubavi sjedinjeni’.

„Nismo mi poduzeće, nego Crkva u kojoj je Krist glava, a mi smo udovi. Različiti smo i trebamo se poštivati u našoj različitosti, ali funkcionirati kao jedno tijelo. Ako je jedan ud bolestan, onda cijelo tijelo trpi“ rekao je mons. Zgrablić, potaknuvši da na naše različitosti gledamo kao na bogatstvo, a ne na ono što nas dijeli.

Nadbiskup je pojasnio i svoje viđenje kako bi trebalo sudjelovati u zajedništvu Crkve.

„Zadarska Crkva je vrlo živa. Naš zadatak je povezati sve što je dobro u Nadbiskupiji – to njegovati, udružiti, koordinirati. Iz zajedništva i sudjelovanja slijedi poslanje. Ne bih želio samo ja biti autor toga poslanja, nego želim s vama doći do onoga što je naše zajedničko poslanje. Da zajednički dođemo do toga rezultata, da vidimo što nam je činiti. Ja mislim da je to ta sinodalnost.

Papa Franjo kaže, ono što Duh nadahnjuje Crkvi, što svakoga nadahnjuje, da u tom slušanju, zajedništvu, sudjelovanju onda idemo na zadatak, u naše poslanje“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je opisao ulogu Svećeničkog vijeća i u duhu Zakonika kanonskog prava koje smatra „Evanđeljem u praksi, kosturom koji nam pomaže da i Crkva bude živa“.

U drugoj knjizi Zakonika pod nazivom Narod Božji, gdje se govori o ustrojstvu biskupije i kurije, navodi se kako se dijecezanski biskup brine da se poslovi propisno usklade i usmjere te da usklađuje pastoralnu djelatnost povjerenog dijela Božjeg naroda.     

„U tome se prepoznaje i cilj Svećeničkog vijeća: „Savjetima pomagati, uskladiti, usmjeravati sveukupni život i djelovanje mjesne Crkve za dobrobit naroda Božjeg“. Zato je to tijelo važno da pomaže biskupu, da bude pomoć biskupu da uskladimo, usmjeravamo sveukupni život i djelovanje Zadarske nadbiskupije. To se čini na osobno posvećenje, za put prema Bogu, rast u duhovnosti ali i na sveukupnu dobrobit Božjeg naroda“ poručio je mons. Zgrablić.

Istaknuo je da to djelovanje mora biti utemeljeno na tronošcu konkretnih stvarnosti: slušanje, slavlje i služenje.

„Svaki pojedinac i Crkva moraju biti otvoreni za slušanje. Božja zapovijed koja govori o ljubavi još u Starom Zavjetu ne počinje sa Ljubi nego sa Slušaj – Slušaj Izraele, Shema Israel!

Moramo se stalno prisjećati što je Gospodin učinio u našem životu. Nije dovoljno osloniti se na naše naravne snage. Služimo se našom inteligencijom, ali ne smijemo biti zatvoreni Božjoj riječi.

Bog i Božji duh mora biti na prvom mjestu u našem životu, u našoj duhovnosti, osobnom posvećenju – a to proizlazi iz slušanja. Moramo slušati što nam Duh nadahnjuje, što nam Bog govori kroz Sveto Pismo, Crkvu, na što nas potiče, ali i slušati jedni druge. Da bismo iz slušanja onoga što nam Bog govori mogli djelovati“ poručio je mons. Zgrablić.   

Pojašnjavajući drugu dimenziju, slaviti Gospodina, nadbiskup je rekao da je „Božja riječ uvijek radost, ljepota, Radosna vijest, spasonosna. Bog nam uvijek donosi utjehu. To dobro vodi nas u slavlje, u sakramente, u susret s Bogom, u divljenje“ rekao je nadbiskup, dodavši da se slavljenje pretvara u sakramente, sakramentale, blagoslovine.

Protumačivši treću dimenziju djelovanja – služenje, mons. Zgrablić je poručio: „Vjera bez djela je mrtva. Iz slavljenja proizlazi karitativna djelatnost, naše služenje. Ne smijemo se zaustaviti samo na slušanju i slavljenju, nego moramo krenuti u služenje. Da služimo i ljubimo jedni druge.

Da ljubimo i neprijatelje, i one koji nam nisu simpatični, da i u bratu svećeniku koji nam nije drag gledamo da Gospodin i tu osobu ljubi. I to je milost, da se u tome možemo ostvariti u ljubavi. Da svećenici prihvaćaju jedan drugoga. To je služenje u ljubavi“ rekao je mons. Zgrablić, istaknuvši kako nas Crkva i crkveni dokumenti uče da se slušanje pretvara u naučavanje, katehezu, propovijedi.

Govoreći o služenju, nadbiskup je rekao da materijalna dobra koje Crkva ima nisu tu da kler sebe osigura. To nisu njihova dobra kao pojedinaca.  „Upravljanjem materijalnih dobara pokazujemo da ta dobra moraju služiti dobru Crkve, zajednice. Ako ne služi dobru zajednice, to je zloupotreba dobra koje imamo“ upozorio je mons. Zgrablić.

Statistički podaci o strukturi Zadarske nadbiskupije 

Nadbiskup Zgrablić predstavio je osnovne statističke podatke o strukturi Zadarske nadbiskupije, kao pregled što sve obuhvaća poslanje svih dionika pastorala u mjesnoj Crkvi.

Prema podacima zadnjeg Popisa stanovništva iz 2021. godine, Zadarska županija ima 161 325 stanovnika, a Zadarska nadbiskupija 151 500 stanovnika, od toga 138 803 katolika. Prema popisu stanovništva, 12 627 stanovnika nisu se izjasnili kao katolici.

„Naša Crkva je živi organizam. Imamo milost živjeti u udjelu stanovnika koji su nakloni prema vjeri. S obzirom i na statistički broj katolika od 138 803 katolika, imamo vrlo plodno područje rada.

Iz toga se vidi veliko duhovno bogatstvo za koje moramo biti Bogu zahvalni i od nas se očekuje odgovornost da to njegujemo. To bogatstvo koje postoji pokušavamo koordinirati, upravljati što bolje za život Crkve“ poručio je nadbiskup Zgrablić.

U Zadarskoj nadbiskupiji djeluje 138 institucija, među kojima je 12 dekanata i 117 župa, zatim biskupijska vijeća i uredi u Nadbiskupskom ordinarijatu.

U Zadarskoj nadbiskupiji je oko 470 suradnika: 2 biskupa, 75 svećenika, 2 đakona, cca 120 redovnica, cca 40 redovnika, 3 sjemeništarca i 4 bogoslova.  

U Nadbiskupiji djeluje oko 130 vjeroučitelja, oko 100 vjernika laika s punim ili djelomičnim radnim vremenom. Među tih 100 laika najveći dio odnosi se na djelatnike u dvije škole. Oko 60 laika zaposleno je u Katoličkoj osnovnoj školi Ivo Mašina i Klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. Zadar. U Caritasu Zadarske nadbiskupije zaposleno je 22 djelatnika, a preostali laici rade u Nadbiskupskom sjemeništu ‘Zmajević’ i u Nadbiskupskom ordinarijatu.

Zadnji Šematizam Zadarske nadbiskupije izdan je 2005. godine te je mons. Zgrablić izrazio želju da se 2025. izda novi Šematizam Zadarske nadbiskupije u kojem bi se sabrali i novi statistički podaci o svim crkvenim stvarnostima djelatnima u životu Zadarske nadbiskupije. 

Sorić, Dražina i Akrap o nekim temama sjednice Svećeničkog vijeća

1. Don Ante Sorić, ravnatelj Klasične gimnazije Ivan Pavao II. Zadar predstavio je značenje izrade pastoralnog plana i programa za 2023. / 2024. pastoralnu godinu.

„Zahtjevi više pastoralnih teologa u 20. st. govore kako je Crkvi, osobito biskupijskoj razini, potreban tzv. organski pastoral, odnosno pastoral suradnje, zajedništva. U tom smislu, sinodalnost nije nešto novo. Ta je riječ korištena i u prošlosti Katoličke Crkve, osobito u koncilsko i postkoncilsko vrijeme.

Organski pastoral zahtjeva da se napravi godišnji pastoralni plan i program zato što takav način uključuje zajedništvo svih pastoralnih subjekata, potiče na eklezijalnost, čuva nas od improvizacije, daje upute kako djelovati, što raditi i kako se povezati. Zajedničkim radom u svakoj instituciji, osobito u važnom idealu kao što je spasenje cjelovitog čovjeka, potreban je zajednički godišnji plan i program“ rekao je Sorić.

„Klerici i laici koji se bave spasenjem pozvani su zbog ozbiljnosti i važnosti organskog pastorala i našeg poziva sudjelovati u kreiranju godišnjeg plana i programa na biskupijskoj razini.

Pastoralni plan je projekt kojega ne može donijeti jedna osoba, ne donosi je ni samo nadbiskup. Biskup nadgleda pastoralni program, a mogu ga prirediti svi pastoralni subjekti, dakle, svi koji sudjeluju u pastoralnom radu biskupije“ poručio je Sorić.

Nadbiskup Zgrablić odlučio je osvježiti postojeća tijela koja već postoje, a to su Nadbiskupijska povjerenstva.

„Kako bi se lakše donio pastoralni program za sljedeću pastoralnu godinu, važno je osvježiti postojeća Povjerenstva i nadopuniti ih onima koje nadbiskup smatra važnima. Ta će se Povjerenstva predstaviti svećenicima na sljedećoj rekolekciji zadarskih svećenika i određenoj skupini vjernika laika. Jer pastoralna povjerenstva čine svećenici, redovništvo i vjernici laici“ rekao je Sorić, istaknuvši: „Temeljnim smatram da su ljudi najvažniji resurs, kao u svakoj ustanovi, tako i u crkvenom radu. Ljudi nisu objekt pastoralnog djelovanja, nego suradnici u ostvarivanju čudesnog Božjeg plana spasenja čovjeka.         

Smatramo da ćemo volonterskim, živim i aktivnim načinom rada Povjerenstava doprinijeti živom pastoralnom organizmu unutar Nadbiskupije“ poručio je don Ante i predstavio svako Povjerenstvo pojedinačno.  

„Svako Povjerenstvo će shodno svojim sposobnostima i talentima kreirati ideje u svom području djelovanja. Npr., članovi Liturgijskog povjerenstva stručno savjetuju glede liturgijskih pravila, crkvene glazbe, organiziraju godišnje susrete za pjevače, čitače, liturgijske skupne, sakristane. Mogu prirediti susret koji se sastoji od stručnog predavanja, duhovne točke i agapea“ pojasnio je don Ante u kontekstu povezivanja ljudi po inicijativama pojedinog Povjerenstva.

„Pastoralna povjerenstva ne smiju biti formalna, ‘mrtvo slovo na papiru’. Koliko su Povjerenstva živa, toliko će i život unutar Nadbiskupije biti aktivan i živ. Svugdje gdje vlada formalizam stanje je mrtvo. Osobno smatram kako je bolje da uopće i nema onoga što samo formalno postoji, bez konkretnog učinka, rezultata i djelovanja u stvarnosti“ poručio je don Ante Sorić.   

U Zadarskoj nadbiskupiji postoji 15 Povjerenstava. To su: Povjerenstvo za pastoral obitelji, za pastoral mladih, za bolnički pastoral i osobe starije životne dobi, za župnu katehezu, za duhovna zvanja i ministrante, za kauzu Slugu Božjih Zadarske nadbiskupije, za liturgijski pastoral i crkvenu glazbu, za misije, ekumenizam i međureligijski dijalog, za pastoral ribara, pomoraca i turista, za osobe s posebnim potrebama i njihove obitelji, invalide, obitelji branitelja i žrtve Domovinskog rata, za promicanje laičke duhovnosti, crkvene pokrete i zajednice, za kulturu, za medije, za trajnu formaciju svećenika i osoba posvećenog života te Povjerenstvo za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba. 

2. Don Ante Dražina, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru govorio je o Svetoj jubilarnoj 2025. godini i trogodišnjem pastoralno – duhovnom planu.

„Papa Franjo je 11. veljače 2022. najavio da će se 2025. godina slaviti kao Sveta jubilarna godina pod motom Hodočasnici nade. Tradicija Crkve je da se takva godina slavi svakih 25 godina. U pripremi za taj Jubilej, Papa je predložio da 2023. godina bude posvećena osobitom razmatranju temeljnih tema iz četiri konstitucije Drugog vatikanskog koncila. To su Lumen Gentium, Dei Verbum, Sancrosantum concilium i Gaudium et Spes“ rekao je Dražina, istaknuvši da smo u ovoj godini pozvani razmišljati o tome, da svećenici u svojim propovijedima, nagovorima, izlaganjima i drugim aktivnostima posvete pažnju tim važnim dokumentima.

„Godina 2024. predviđena je kao Godina molitve. Prijedlog je da se u župama osnuje grupa koja bi preko Lectio Divina, Božanskog čitanja Svetog Pisma bila aktivna, okupljala se i razmatrala Božju riječ. Karakteristike Lectio Divina su razmatrati Božju riječ, iznositi vlastito iskustvo i tražiti Božju volju za svoj život, aktualizirati Sveto Pismo u svom životu. To je poticaj da se župljani dodatno aktiviraju, da to uistinu žive i da se kroz molitvu pripremaju za taj jubilej“ rekao je don Ante Dražina. Dražina je ujedno na toj sjednici izabran za zapisničara Svećeničkog vijeća.      

3. Don Mario Akrap, ravnatelj Nadbiskupijske ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika, govorio je o provedbi financijskog sustava u Zadarskoj nadbiskupiji. Predstavio je novi pravilnik Zadarske nadbiskupije usklađen s odredbama Središnje ustanove za uzdržavanje klera i drugih crkvenih službenika HBK, i u kontekstu novih okolnosti s obzirom na uvođenje eura.

U Pravilniku je definirano upravljanje sredstvima kojima Crkva raspolaže a odnose se na gradnju novih crkava, uzdržavanje crkvenih objekata i za karitativnu djelatnost. Iz toga fonda najmanji dio sredstava koristi se za uzdržavanje klera jer župe vode brigu o svojim župnicima.

„Župe su dužne uzdržavati svoje župnike, osim u iznimnim situacijama gdje su župe male pa to ne mogu činiti, tada Ustanova za uzdržavanje klera dijelom uzdržava pojedine župnike.

Uvijek je temeljno i glavno poslanje Nadbiskupije pastoral i briga za duše. Financije su pomoć u temeljnom i glavnom poslanju, a to je briga za duše i spasenje duša.

Za rad su potrebni prostor i opremanje ljudi koji rade u pojedinoj službi. Financije su pomoć jer ljudi su duhovna, ali i tjelesna, materijalna bića. Čovjek je cjelovito biće i te dvije dimenzije i potrebe ne mogu se odvajati jedno od drugoga. Stoga su nam za provedbu duhovnih stvari koje su ključne u poslanju Crkve nužna materijalna sredstva. Sva sredstva kojima se Crkva služi isključivo su u službi poslanja Crkve, a to je evangelizacija i rad s dušama“ istaknuo je don Mario Akrap.     

Don Zdravko Katuša upoznao je članove Vijeća s Pravilnikom Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije.

Don Ivan Perković predstavio je Nadbiskupijsko korizmeno hodočašće povodom 80. godišnjice mučeničke smrti s. Agneze Petroša na njen rodni otok Molat.

Ines Grbić