ZADAR / ŽUPANIJA
POKUPIĆ/PAVLOVIĆ/GUBAIDULINA Preobrazba ili priče o ljubavi i čežnji u subotu u Providurovoj
Tri istaknute glazbene umjetnice, mezzosopranistica Renata Pokupić, klarinetistica Marija Pavlović i pijanistica Julia Gubaidulina, okupljene u nesvakidašnjem komornom sastavu, u sjetnoj atmosferi ljubavnih i čeznutljivih raspoloženja izvest će djela L. Spohra, W. A. Mozarta, G. Meyerbeera, R. Schumanna, F. Schuberta, kao i Dore Pejačević (1885. – 1923.), i to u godini u kojoj se obilježava 100. obljetnica smrti značajne hrvatske skladateljice.
Mezzosopranistica Renata Pokupić za iznimne je uspjehe i doprinose u hrvatskoj kulturi te za promicanje hrvatske kulture u svijetu odlikovana Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnica je nagrade Orlando koju dodjeljuju Dubrovačke ljetne igre i Hrvatska radiotelevizija, Nagrade Milka Trnina Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika, brojnih nagrada s međunarodnih pjevačkih natjecanja: Ondina Otta (Maribor), Dvořák (Karlovy Vary), Mozart (Salzburg), Competizione dell’ Opera (Dresden). Najveći međunarodni uspjesi uključuju nastupe u Covent Gardenu i Kraljevskoj operi u Londonu, Operi u Los Angelesu, Čikaškom opernom teatru, Washingtonskoj nacionalnoj operi, Flamanskoj operi, Frankfurtskoj operi, Operi u Lyonu. Nastupa s vodećim dirigentima današnjice: Kurt Masur, Kazushi Ōno, Kent Nagano, Ingo Metzmacher, Yannick Nézet-Séguin, Fabio Biondi, John Eliot Gardiner, William Christie i Paul McCreesh, uz orkestre među kojima su Gulbenkijanski orkestar u Lisabonu, Škotski nacionalni orkestar, Simfonijski orkestar iz Melbournea i Njemačkim simfonijskim orkestrom iz Berlina. Snima za Naxos, BBC Opus Arte i Hyperion Records, a od 2003. najizvođenija je hrvatska umjetnica na Trećem programu radija BBC.
Renomirana klarinetistica Marija Pavlović dobitnica je brojnih nagrada, u koje se ubrajaju Nagrada Yamaha; Nagrada Zagrebačke filharmonije i PBZ American Expressa za najuspješnijega mladoga glazbenika godine; prva nagrada na međunarodnom natjecanju AudiMozart u Roveretu (Italija); Nagrada Poulenc na međunarodnom natjecanju Ibla Grand Prize u Ragusi (Italija). Album koji je snimila s pijanisticom Martinom Filjak nagrađen je trima nagradama Porin (za produkciju, snimku i za najbolji album klasične glazbe) 2011. godine. Iste godine, na 62. Dubrovačkim ljetnim igrama dodijeljena joj je nagrada Orlando za solistički nastup s Komornim orkestrom milanske Scale. Kao solistica surađivala je s uglednim hrvatskim i inozemnim orkestrima i komornim ansamblima (Montrealski i Briselski komorni orkestar, Flandrijski simfonijski orkestar, Gli Archi Scaligeri, Haydnov orkestar iz Bolzana i Trenta, Zagrebački solisti, Dubrovački simfonijski orkestar, Hrvatski komorni orkestar, Simfonijski orkestar HRT-a i drugi). Do sada je surađivala s mnogobrojnim dirigentima (Valerij Gergijev, Yannick Nézet-Séguin, Stanislav Kochanovsky, Ben Gernon, Vjekoslav Šutej, Pavle Dešpalj, Rudolf Barshai, Alan Buribayev, Marc Albrecht, Cristian Măcelaru, Philippe Herreweghe i drugi). Godine 2018. postaje rezidencijalna umjetnica Dubrovačkoga simfonijskog orkestra i umjetnička voditeljica festivala komorne glazbe Stradun Classic. Od 2021. gostujuća je profesorica na Kraljevskoj akademiji u Antwerpenu.
Julia Gubaidulina rođena je u Kišinjevu (Moldavija) u obitelji uglednih glazbenika. Klavir je počela svirati u dobi od četiri godine, a svoj prvi veći uspjeh postigla je kao dvanaestogodišnjakinja, nastupivši uz orkestar Moldavijske filharmonije. Na Međunarodnom natjecanju za komornu glazbu u Rumunjskoj osvojila je prvu nagradu (1993.), a kao solistica osobito se iskazala osvajanjem prve nagrade na Međunarodnom natjecanju u Moldaviji (1997.) te treće nagrade na Međunarodnom natjecanju Citta di Sulmona u Italiji (1999.). Dobitnica je nagrade UNESCO-a za posebna umjetnička postignuća. Nastupala je uz vodeće simfonijske orkestre te je pod ravnanjem uglednih dirigenata (V. Doni, M. Secikin, M. Ahmet-Zaripov, Ch. Rehli, E. Leduc-Barome) izvela niz klavirskih koncerata Bacha, Beethovena, Brahmsa, Francka, Schumanna, Ravela, Rahmanjinova i Skrjabina. Godine 2000. preselila se u Sarajevo, gdje je predavala na Muzičkoj akademiji i bila stalnom članicom ansambla SONEMUS, s kojim se – izvodeći suvremenu glazbu – uspješno predstavila i u inozemstvu: Zürich (2004.), Muzički biennale Zagreb (2005., 2007.). Od 2005. godine živi u Hrvatskoj; radi na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu kao docentica za komornu glazbu.
Ulaznice se prodaju na internetskoj adresi kuzd.mojekarte.hr, kao i na info pultu Providurove palače, od 23. do 25. veljače u vremenu od 11 do 13 te od 17:30 do 19:30 sati.
ZADAR / ŽUPANIJA
FOTOGALERIJA / Sedam desetljeća anglistike u Zadru: humanističke znanosti imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije
međunarodnim znanstvenim skupom „Contemporary Horizons in English Studies“ (Suvremeni horizonti u anglistici), koji je jutros otvoren u Svečanoj dvorani, Odjel za anglistiku Sveučilišta u Zadru obilježava 70 godina postojanja i djelovanja.
Povijest anglistike u Zadru seže u 1956. godinu, kada je Odjel osnovan kao dio tadašnjeg Filozofskog fakulteta u Zadru. U početnom nastavnom programu engleski jezik i književnost poučavali su se u okviru dvopredmetnog studija germanistike. Istaknuta znanstvenica Mira Janković odigrala je važnu ulogu u određivanju njegove akademske misije, a sljedeća važna etapa nastupila je u akademskoj godini 1975./76., kada je tadašnji Filozofski fakultet u Zadru, nakon integracije provedene 1974. godine, postao sastavni dio Sveučilišta u Splitu. Sveučilište u Zadru u svojem današnjem obliku osnovano je 2002. godine, a 2009. godine Odjel za engleski jezik i književnost službeno je postao Odjel za anglistiku.
– Sedam desetljeća akademskog rada predstavlja mnogo više od institucionalnog kontinuiteta. Ona predstavljaju generacije nastavnika, istraživača, studenata, ideja, suradnji i intelektualnih postignuća koja su pomogla oblikovati i Odjel i samo Sveučilište. Sveučilišta su ustanove duboko ukorijenjene u tradiciju, ali ne mogu ostati nepromijenjena. Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji pišemo, prevodimo, istražujemo, poučavamo i komuniciramo. Ona donosi iznimne mogućnosti, ali i značajne izazove. Za sveučilišta su ti izazovi posebno važni. Ako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati eseje, prijevode, analize pa čak i kreativne tekstove, moramo se zapitati što to znači za obrazovanje. Vjerujem da humanističke znanosti, a posebno anglistika, imaju ključnu ulogu u dobu umjetne inteligencije. Odgovor ne može biti jednostavno pružanje otpora tehnološkim promjenama. Budućnost anglistike ovisit će ne samo o očuvanju ustaljenih tradicija nego i o pronalaženju novih načina da se pokaže zašto je humanističko znanje i dalje važno, istaknuo je u pozdravnoj riječi prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Marko Lukić.
Pročelnica Odjela za anglistiku prof. dr. sc. Sanja Škifić predstavila je njegovu povijest te razvoj koji je bio moguć prije svega zahvaljujući predanosti i znanstvenom radu generacija nastavnika. Rana povijest anglistike u Zadru usko je povezana sa znanstvenicima poput Rudolfa Filipovića, Mire Janković, Damira Kalogjere, Dore Maček, Stipe Grgasa i drugih.
– Raznolikost istraživačkih interesa jedno je od temeljnih obilježja našega Odjela. Naši znanstvenici istražuju raznovrsna područja i pristupe, od suvremenoga diskursa i kulturalnih studija, suvremene književnosti, prevođenja, medija i filma, videoigara, roda i popularne kulture, jezikoslovlja, psiholingvistike, usvajanja drugoga jezika, poučavanja jezika te dobrobiti nastavnika. Ovaj širok istraživački profil odražava kako međunarodni razvoj discipline tako i dugogodišnju predanost Odjela akademskoj otvorenosti i suradnji, istaknula je pročelnica Škifić.
U povodu 70. obljetnice Odjela za anglistiku pozvani su znanstvenici i stručnjaci čiji se rad temelji na različitim područjima kao što su jezikoslovlje, primijenjeno jezikoslovlje, usvajanje drugog jezika, književnost, kultura, mediji, film, književno prevođenje i translatologija, kako bi istražili promjenjive granice i nove smjerove koji oblikuju područje anglistike. Tema konferencije odražava ono što Odjel danas predstavlja: anglistiku koja je raznolika, interdisciplinarna, međunarodno povezana i otvorena prema novim pristupima.
Plenarni predavači su prof. emeritus Stipe Grgas, koji je veliki dio svog radnog vijeka proveo baš na Odjelu za anglistiku, te prof. Christina Gkonou (Sveučilište u Essexu). Izlaganja tijekom dva dana bave se suvremenim raspravama i istražuju inovativne pristupe iz područja britanske i američke književnosti, književne i kulturne teorije, postkolonijalnih studija, rodnih studija, književnog prevođenja, višejezičnosti itd.
ZADAR / ŽUPANIJA
DANAS NESTABILNIJE / Stižu kiša i pljuskovi s grmljavinom, evo što nas čeka za vikend
Zadar i zadarsko područje
Danas promjenjivije vrijeme nego proteklih dana. Bit će izmjene oblaka i sunčanih razdoblja, a mjestimice treba računati na kišu i pljuskove, lokalno i praćene grmljavinom, osobito tijekom dana. Puhat će jugo i južni vjetar, uz prolazno okretanje vjetra.
Temperatura u Zadru oko 19 do 26 °C. Prema vikendu slijedi postupno smirivanje, a nedjelja bi trebala biti pretežno sunčana i suha.
Hrvatska
U većem dijelu zemlje promjenjivo sa sunčanim razdobljima, ali uz mjestimičnu kišu.
Najnestabilnije će biti na Jadranu i u područjima uz njega, gdje su mogući izraženiji pljuskovi s grmljavinom, dok je početkom dana kiša moguća i na istoku zemlje.
Na kopnu će vjetar uglavnom biti slab, a na Jadranu umjereno jugo i južni vjetar, prolazno bura i sjeverozapadnjak. Jutarnje temperature od 11 do 15 °C, na Jadranu od 17 do 23 °C, a najviše dnevne uglavnom 21 do 26 °C, na jugu do 29 °C.
ZADAR / ŽUPANIJA
TRAJAT ĆE DO 31. SIJEČNJA / Započeli radovi na izgradnji kružnog toka na Plovaniji
Zbog rekonstrukcije raskrižja na Plovaniji promet će se do 31. siječnja 2027. odvijati obilaznim pravcima.
U sklopu treće faze rekonstrukcije Ulice Nikole Tesle predviđena je izgradnja kružnog toka na Plovaniji, uz prethodno izmještanje trafostanice u okviru zasebnog projekta HEP-a. Radovi su započeli u utorak, 15. rujna, i od tada je za sav promet zatvoreno raskrižje Ulice Nikole Tesle, Kožinskog prilaza, Ulice Ive Kerdića, Puta Plovanije i Pakleničke ulice.
Radove izvodi tvrtka Cestogradnja d.o.o., a privremena regulacija prometa bit će na snazi do 31. siječnja 2027. godine.
“Ovo je druga faza rekonstrukcije III. faze Ulice Nikole Tesle. Rotor će se izgraditi na problematičnom križanju koje spaja pet ulica. Prvo će se izmjestiti trafostanica, a potom se radovi nastavljaju na prometnici i ostaloj infrastrukturi.“, poručuju iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo te građane mole za strpljenje i korištenje alternativnih pravaca.





