“Ne možemo nemilice eksploatirati naše poljoprivredno tlo, a da ga ne oplemenjujemo. Ako nema u tlu, onda nema ni u biljci, ako nema u biljci onda nema ni u čaši”, istaknuo je dipl.ing.agr. Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministartsva poljoprivrede RH za Zadarsku županiju na stručnoj radionici i tematskom predavanju pod nazivom ” Ishrana vinove loze i maslina – kvaliteta, zelena tradicija i uštede”, koje su u Nadinu u petak,3.2.2023. navečer organizirali Udruga vinogradara i vinara Nadin i tvrtka Ecovit 1989. u sklopu serije raznih tematskih susreta, koji slijede u narednom razdoblju, kako je istakao Tomislav Glavić, predsjednik Udruge.

Zadarska županija raspolaže, inače, prema dostupnim podacima, sa oko 214 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 68 tisuća ha obradivog tla, na kojem se, uz ostale kulture, uzgaja 1 milijun stabala maslina i na 1200 ha oko 4,8 – 5 milijuna trsova vinove loze.

Vlatković je iskoristio ovu priliku da podsjeti okupljene vinogradare i maslinare na daljnje davanje naglaska na ekološku proizvodnju u fokusu sadašnjih i budućih europskih usmjerenja i direktiva te dinamiziranje potrebe njihovog što striktnijeg poštivanja i praćenja od strane domaćih poljoprivrednika, koji primaju poticaje.

Biološki stresovi i posljedice

Dr.sc. Davorin Bažulić, voditelj razvoja tvrtke Ecovit 1989. ukazao je, između ostalog, na ekstremne temperaturne razlike i proizlazeće biološke stresove, zbog kojih je, primjera radi, Tunis između 1999. i 2002. izgubio oko 90 % maslinovog ulja.

Obzirom na niz dosad izvršenih analiza na više tipova tla upozorio je i na nekoliko najčešćih uočenih ekstremnih stanja poput tzv. gladovanja biljaka i proizlazećih fizioloških bolesti uslijed nedostatka lako pristupačnih hranjiva u tlu, prekomjernog korištenja odnosno unošenja klasičnih gnojiva, koja zbog toga znaju toksično djelovati na biljke odnosno općenito ponekad preobilne opskrbe zemlje te ispiranja hranjiva. Pod pojmom ”tlo”, na što zaboravljaju mnogi, naglasio je, podrazumijevamo četverofazni strukturirani sustav kojeg čine čvrsta faza + otopina + zrak + živi organizmi.

Zakon minimuma

Jedan je od mogućih pristupa kvalitetnom rješenju uočenih nepovoljnih stanja, prema Bažuliću, u primjeni Justus fon Liebigovog zakona minimuma po kojem nedostatak bilo kojeg hranjiva uzrokuje ograničeni prinos, što se rješava ili dodavanjem veće količine potrebnog elementa ili primjenom dostupnosti onog što je prisutno te potom proizlazećom racionalnom gnojidbom i sustavnom kontrolom plodnosti tla. Time se postupno nastoji doći do modela strukture tzv. idealnog tla.

Govoreći o tridetogodišnjoj povijesti Ecovita 1989., Goran Štimac posebno je napomenuo da su Agrovit i Agrovit HSF izvorno plod dugogodišnjeg domaćeg znanja i istraživanja te da kao eko poboljšivači tla sadrže tri vrste prirodnih sastojaka i to anorganske spojeve (mineralne komponente), organske (bilje) i bio-aktivne spojeve (bilje).To dokazuje 17 do sad provedenih stranih i stručnih istraživanja u 17 znanstvenih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Agrovit i Agrovit HSF pospješuju tako rast vinove loze, maslina, voćaka, bobičastiog voća i hortikulture od 20% do 80%, smanjuju nitrate u tlu za 47%, što je izuzetno značajno u agro okruženjima održivosti koje nastojimo doseći i održati i, obzirom na sve izraženija sušna razdoblja, čuvari su vlage u tlu. To je i razlog zašto su kroz niz godina do danas korak po korak, osim u Hrvatskoj, ostvareni plasman i izvoz ovih proizvoda u Sloveniju, Francusku, Portugal, Nizozemsku ili čak u Južnafričku Republiku.

”U poljoprivredno tlo nije dovoljno samo ulagati, treba znati što, kada i koliko unijeti, i o tome se stalno educirati, inače takva nedovoljno stručno potkrepljena ulaganja postanu novac bačen u vjetar. I nemojmo se zavaravati sa prošlogodišnjim relativno dobrim prinosima grožđa i maslina na pojedinim lokacijama sa minimalnim ili čak nikakvim ulaganjem u obradivu zemlju. Priroda zna potom debelo naplatiti naše nečinjenje”, zaključio je Štimac.