ZADAR / ŽUPANIJA
NADIN / RADIONICA O ISHRANI VINOVE LOZE I MASLINA Vlatković: “U poljoprivredno je tlo nužno znati ulagati”
“Ne možemo nemilice eksploatirati naše poljoprivredno tlo, a da ga ne oplemenjujemo. Ako nema u tlu, onda nema ni u biljci, ako nema u biljci onda nema ni u čaši”, istaknuo je dipl.ing.agr. Zvonimir Vlatković, viši stručni savjetnik Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministartsva poljoprivrede RH za Zadarsku županiju na stručnoj radionici i tematskom predavanju pod nazivom ” Ishrana vinove loze i maslina – kvaliteta, zelena tradicija i uštede”, koje su u Nadinu u petak,3.2.2023. navečer organizirali Udruga vinogradara i vinara Nadin i tvrtka Ecovit 1989. u sklopu serije raznih tematskih susreta, koji slijede u narednom razdoblju, kako je istakao Tomislav Glavić, predsjednik Udruge.
Zadarska županija raspolaže, inače, prema dostupnim podacima, sa oko 214 tisuća ha poljoprivrednog zemljišta, od čega je 68 tisuća ha obradivog tla, na kojem se, uz ostale kulture, uzgaja 1 milijun stabala maslina i na 1200 ha oko 4,8 – 5 milijuna trsova vinove loze.
Vlatković je iskoristio ovu priliku da podsjeti okupljene vinogradare i maslinare na daljnje davanje naglaska na ekološku proizvodnju u fokusu sadašnjih i budućih europskih usmjerenja i direktiva te dinamiziranje potrebe njihovog što striktnijeg poštivanja i praćenja od strane domaćih poljoprivrednika, koji primaju poticaje.
Biološki stresovi i posljedice
Dr.sc. Davorin Bažulić, voditelj razvoja tvrtke Ecovit 1989. ukazao je, između ostalog, na ekstremne temperaturne razlike i proizlazeće biološke stresove, zbog kojih je, primjera radi, Tunis između 1999. i 2002. izgubio oko 90 % maslinovog ulja.
Obzirom na niz dosad izvršenih analiza na više tipova tla upozorio je i na nekoliko najčešćih uočenih ekstremnih stanja poput tzv. gladovanja biljaka i proizlazećih fizioloških bolesti uslijed nedostatka lako pristupačnih hranjiva u tlu, prekomjernog korištenja odnosno unošenja klasičnih gnojiva, koja zbog toga znaju toksično djelovati na biljke odnosno općenito ponekad preobilne opskrbe zemlje te ispiranja hranjiva. Pod pojmom ”tlo”, na što zaboravljaju mnogi, naglasio je, podrazumijevamo četverofazni strukturirani sustav kojeg čine čvrsta faza + otopina + zrak + živi organizmi.
Zakon minimuma
Jedan je od mogućih pristupa kvalitetnom rješenju uočenih nepovoljnih stanja, prema Bažuliću, u primjeni Justus fon Liebigovog zakona minimuma po kojem nedostatak bilo kojeg hranjiva uzrokuje ograničeni prinos, što se rješava ili dodavanjem veće količine potrebnog elementa ili primjenom dostupnosti onog što je prisutno te potom proizlazećom racionalnom gnojidbom i sustavnom kontrolom plodnosti tla. Time se postupno nastoji doći do modela strukture tzv. idealnog tla.
Govoreći o tridetogodišnjoj povijesti Ecovita 1989., Goran Štimac posebno je napomenuo da su Agrovit i Agrovit HSF izvorno plod dugogodišnjeg domaćeg znanja i istraživanja te da kao eko poboljšivači tla sadrže tri vrste prirodnih sastojaka i to anorganske spojeve (mineralne komponente), organske (bilje) i bio-aktivne spojeve (bilje).To dokazuje 17 do sad provedenih stranih i stručnih istraživanja u 17 znanstvenih institucija u Hrvatskoj i inozemstvu.
Agrovit i Agrovit HSF pospješuju tako rast vinove loze, maslina, voćaka, bobičastiog voća i hortikulture od 20% do 80%, smanjuju nitrate u tlu za 47%, što je izuzetno značajno u agro okruženjima održivosti koje nastojimo doseći i održati i, obzirom na sve izraženija sušna razdoblja, čuvari su vlage u tlu. To je i razlog zašto su kroz niz godina do danas korak po korak, osim u Hrvatskoj, ostvareni plasman i izvoz ovih proizvoda u Sloveniju, Francusku, Portugal, Nizozemsku ili čak u Južnafričku Republiku.
”U poljoprivredno tlo nije dovoljno samo ulagati, treba znati što, kada i koliko unijeti, i o tome se stalno educirati, inače takva nedovoljno stručno potkrepljena ulaganja postanu novac bačen u vjetar. I nemojmo se zavaravati sa prošlogodišnjim relativno dobrim prinosima grožđa i maslina na pojedinim lokacijama sa minimalnim ili čak nikakvim ulaganjem u obradivu zemlju. Priroda zna potom debelo naplatiti naše nečinjenje”, zaključio je Štimac.
ZADAR / ŽUPANIJA
BLAGDAN SVIJEĆNICE / U nedjelju blagoslov svijeća i procesija u crkvi sv. Šime
Svečano misno slavlje za Dan posvećenog života kojeg Crkva slavi uz blagdan Svijećnice, predvodi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić u nedjelju, 1. veljače, u crkvi sv. Šime u Zadru, s početkom u 18 sati.
Misa će početi s blagoslovom svijeća i procesijom vjernika sa svijećama oko crkve sv. Šime. Na misi će se okupiti i redovništvo djelatno u Zadarskoj nadbiskupiji koje će obnoviti svoje redovničke zavjete.
Blagdan Prikazanja Gospodinova – Svijećnicu osobito je svečano slaviti u crkvi sv. Šime, jer se u tom zadarskom svetištu nalazi neraspadnuto tijelo sv. Šime koji je na svoje ruke primio Dijete Isusa i koji je, četrdeseti dan od Isusovog rođenja, u njemu prepoznao Mesiju.
Taj susret Šimuna s djetetom Isusom, Marijom i Josipom u jeruzalemskom hramu opisan je u Lukinom evanđelju koje se naviješta upravo na blagdan Svijećnice.
ZADAR / ŽUPANIJA
ODLIČNI GOSPODARSKI POKAZATELJI / Zadarska županija 2025. godinu zaključila s rekordnom zaposlenošću
Odlični gospodarski pokazatelji u Zadarskoj županiji potvrđeni su i na samom kraju 2025. godine. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, posljednjeg dana prosinca u Zadarskoj županiji evidentirano je rekordnih 66.270 zaposlenih. Time je prosinac postao kruna najuspješnije godine dosad, kako po broju zaposlenih, tako i po povijesno niskoj nezaposlenosti.
Ove brojke potvrđuju da županijsko gospodarstvo više ne ovisi isključivo o sezoni, već pokazuje iznimnu stabilnost i snagu u svim ključnim granama – od prerađivačke industrije i građevine do brodarstva i poljoprivrede. Snažan doprinos rastu daju i povećanje izvoza, investicija, ukupnih prihoda te prosječnih plaća.
Desetljeće rasta: Gotovo 20 tisuća novih radnih mjesta
Koliko je gospodarstvo Zadarske županije napredovalo, najbolje ilustrira usporedba s 2015. godinom. U samo deset godina broj zaposlenih povećao se za gotovo 20 tisuća, što predstavlja rast od golemih 40,4 %.
Ovaj pozitivan regionalni trend prati i slika na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je na dan 31. prosinca 2025. zabilježeno ukupno 1.729.787 osiguranika, što je porast od 1,22 % u odnosu na prethodnu godinu. Zadarska županija svojim rezultatima, koji premašuju nacionalni prosjek rasta, ostaje jedan od najsnažnijih generatora gospodarskog razvoja države.
Župan Josip Bilaver izrazio je ponos što ovi pokazatelji svrstavaju Zadarsku županiju među vodeće regije u RH.
„Zadarska županija nikada nije imala snažnije pokazatelje uspjeha, a ključ te snage su naši poduzetnici koji otvaraju vrata novim zapošljavanjima. Ovi rezultati plod su sinergije nacionalne i lokalne vlasti s gospodarskim sektorom. Čvrsto vjerujemo da je ulaganje u poduzetnike najsigurnija investicija u budućnost naše zajednice, pa ćemo i dalje nastaviti s konkretnim proračunskim mjerama potpore“, poručio je župan.
Za 2026. godinu najavljeni su ambiciozni planovi u kojima je za poticanje gospodarstva osigurano 357.000 eura. Sredstva će biti usmjerena na modernizaciju malog i srednjeg poduzetništva te jačanje lokalne proizvodnje.
„Posebno smo fokusirani na jačanje proizvodnih djelatnosti, a pripremamo i novu kreditnu liniju usmjerenu na poljoprivrednu proizvodnju“, najavio je pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Ante Sjauš.
Analiza zaposlenosti pokazuje da je više od 70 % radnog stanovništva raspoređeno u tri najveća grada. Od ukupnog broja zaposlenih u prosincu, njih 40.305 (60,8 %) radi u sjedištu županije, gradu Zadru. Slijede gradovi Biograd (3.534), Benkovac (3.341), Pag (1.320) i Nin (1.253) te općine Poličnik (1.242), Pakoštane (1.203), Sukošan (1.196), Preko (1.098) i grad Obrovac sa 980 zaposlenih osoba.
| ZAPOSLENI | ZADARSKA ŽUPANIJA | |||
| STANJE NA DAN | BROJ | RAZLIKA | INDEKS | POVEĆANJE |
| 31.12.2015. | 47.190 | 100,0 | ||
| 31.12.2016. | 48.764 | 1.574 | 103,3 | 3,3 % |
| 31.12.2017. | 51.196 | 4.006 | 108,5 | 8,5 % |
| 31.12.2018. | 53.014 | 5.824 | 112,3 | 12,3 % |
| 31.12.2019. | 55.123 | 7.933 | 116,8 | 16,8 % |
| 31.12.2020. | 55.205 | 8.015 | 116,9 | 16,9 % |
| 31.12.2021. | 56.960 | 9.770 | 120,7 | 20,7 % |
| 31.12.2022. | 59.210 | 12.020 | 125,5 | 25,5 % |
| 31.12.2023. | 61.921 | 14.731 | 131,2 | 31,2 % |
| 31.12.2024. | 65.225 | 18.035 | 138,2 | 38,2 % |
| 31.12.2025. | 66.270 | 19.080 | 140,4 | 40,4 % |
ZADAR / ŽUPANIJA
U Salima predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
Ogranak Matice hrvatske u Zadru i Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali u Salima organiziraju predstavljanje knjige Ivana Radulića: Živjeti preko, Priča o obitelji Gustava Radulića 1871.-1975.
U programu sudjeluju: Ante Mihić, Ivica Vigato i Ivan Radulić, autor.
U glazbenom dijelu programa sudjeluju Irena i Ante Frka, iz Sali.
Predstavljanje će se održati u Hrvatskoj knjižnici i čitaonici Sali, u subotu 31. siječnja, s početkom u 18:00
Ivan Radulić rođen je u Salima gdje je proveo djetinjstvo do odlaska u osnovnu školu u Zadru. U Zadru je završio srednju ekonomsku školu. U Splitu je pohađao višu ekonomsku školu. 1968. godine zaposlio se u poduzeću Vlado Bagat, u Zadru, gdje je odradio 26 godina. Uz rad je diplomirao na ekonomskom fakultetu u Splitu. Bio je zaposlen u Tvornici konopa i veziva Zadar, te 15 godina u zadarskoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Kroz radni vijek od 42 godine radio je na komercijalnim, financijskim i računovodstvenim poslovima. Umirovljen je 2010. godine. S obitelji živi u Zadru i Salima. Ovo mu je prva objavljena knjiga. U knjizi je oslikana povijest jedne saljske obitelji pri čemu je obrađeno mnoštvo društvenih tema toga vremena.
________
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOsnovana Javna ustanova “Zavod za prostorno uređenje Grada Zadra”
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOPĆINA SV. FILIP I JAKOV / U planu su prva uljara, farma i još jedan hotel
-
ZADAR / ŽUPANIJA4 dana prijeOBAVIJEST IZ VODOVODA: U utorak bez vode cijelo čudo ulica u Zadru! Evo popisa…
-
magazin3 dana prijeNajopasnija hrana koju možete kupiti u trgovini – još gore je što mislite da je zdrava






